JU Kulturno sportski centar Bugojno je nakon pandemije Covid-19 u prvoj „slobodnoj“ godini za građane Bugojna i regije priredio izuzetno zanimljiv program na XXIII Bugojanskom proljeću. KSC-ovo Proljeće je počelo 21.04.2022. i u protekla dva mjeseca su izvođene predstave, koncerti, kolažni program, izložbe…. Mladost Bugojna i regije se svakodnevno okupljala u KSC Bugojno i oživjela grad. Naravno, kao i uvijek, škole iz Bugojna kao partneri projekta su sa svojim učenicima zanimljivim programima dobrim dijelom obilježile i ovogodišnje Proljeće. Bilo je tu i vrhunskih umjetnika poput „4 TENORA“, Amire Medunjanin…
Ovih dana se sumiraju rezultati sa zaključkom da je ovo jedno od najuspješnijih Bugojanskih proljeća.
U subotu, 11.06.2022. je zvanično zatvaranje XXIII Bugojanskog proljeća. Za taj dan pripremljen je sljedeći program:
– 19,00 Mala sala – Prikazivanje dokumentarnog filma “Izložba ‘92”
– 20,30 Umjetnička galerija – Otvaranje izložbe “Umjetnici Sarajeva za slobodnu BiH”
– 20,40 Umjetnička galerija – Dodjela zahvalnica učesnicima
Program se realizira u saradnji sa Bosanskim kulturnim centrom iz Sarajeva.
Riječ je filmu i dokumentarnoj izložbi posvećenoj značajnom datumu iz 1992. godine kada je preko 30-tak vodećih likovnih umjetnika Sarajeva i BiH dalo jedan od prvih primjera kulturnog i duhovnog otpora ratu i agresiji. Ova izložba je 1994. godine izašla iz BiH i bila izložena u Narodnoj galeriji Ljubljana. Projekt je BKC Sarajevo realizirao u saradnji sa UG “Art colony”.
JU KSC Bugojno poziva sve građane na gledanje zanimljivog dokumentarnog filma “Izložba ‘92” i otvaranje izložbe “Umjetnici Sarajeva za slobodnu BiH” kao i sve učesnike da im se dodjele zahvalnice za učešće.
Generalni pokrovitelj XXIII Bugojanskog proljeća je Općina Bugojno – načelnik Hasan Ajkunić, pokrovitelji su ministar Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova Amir Šečibović i Potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović.
Category: Vijesti
-
Večeras zatvaranje najuspješnijeg “Bugojanskog proljeća“
-
Građani BiH od danas u Njemačku mogu ući bez covid potvrde
Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke danas je objavilo nove uslove za ulazak stranaca u tu državu kojim se ukidaju sva ograničenja vezana za koronavirus.
. juna sve restrikcije u vezi ulaska stranih državljana u Njemačku, a koje se tiču potvrda o vakcinaciji protiv koronavirusa ili testiranju na prisustvo koronavirusa su ukinute za sve, osim za državljane Kine.
Važno obavještenje ❗❗❗ Od danas 11.06.2022. građanima Bosne i Hercegovine je dozvoljen ulazak u Republiku Njemačku bez posjedovanja COVID 19 dokumentacije!
Posted by Sarajevo International Airport on Saturday, June 11, 2022
O ovoj informaciji putnike je obavijestio i Sarajevski aerodrom.
Izvor: Klix.ba
-
Tužna kolona majki Srebrenice prema Potočarima, 11-i u mjesecu
Tužna kolona srebreničkih majki jutros se mogla vidjeti na putu prema Memorijalnom centru Potočari jer je danas 11. juni, a svakog jedanaestog u mjesecu one održavaju proteste.
Majke Srebrenice su do sada održavale mirne proteste u Tuzli, ali sada je njihovo okupljanje u Potočarima, na mjestu genocida.
Mnoge srebreničke majke su ranije iskazale želju da se mirni protesti održavaju u Srebrenici jer one koje su se vratile u ovaj grad nisu mogle dolaziti u Tuzlu.
Po njima, logično je proteste održavati na mjestu zločina i genocida, a za to je najpogodnija lokacija Memorijalni centar Srebrenica.
-
Na snazi narandžasto upozorenje za BiH: Kakvo nas vrijeme očekuje do srijede?
Jutros je Bosni pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Kiša je zabilježena ponegdje na zapadu i sjeverozapadu Bosne.
Temperature zraka u 08 sati (°C): Bjelašnica 7; Sarajevo 15; Bugojno, Livno 16; Bihać 17; Banja Luka, Gradačac, Sanski Most, Tuzla, Zenica, Zvornik 18; Prijedor 19; Grude 22; Mostar, Trebinje 23; Neum 24; Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 943 hPa, za 1 hPa je viši od normalnog i lagano opada.
BIOPROGNOZA: U većem dijelu Bosne, slično kao u proteklom periodu, uz promjenjive vremenske prilike, bez većih temperaturnih oscilacija koje bi uzrokovale značajnije jačanje tegoba kod hroničnih bolesnika. Moguće su umjerene meteopatske reakcije, pretežno u vidu glavobolje, lošijeg raspoloženja, manjka koncentracije. U Hercegovini i na zapadu sunčanije, stabilnije i ugodnije.
Danas će u Bosni preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima. Intenzivnije padavine na području istočne i sjeveroistočne Bosne, gdje se očekuje i grmljavina. U Hercegovini sunčano uz umjerenu oblačnost. Vjetar u Hercegovini i na jugozapadu Bosne umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Dnevna temperatura od 18 do 24, na jugu do 30 °C.
U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme, povremenosa kišom ili lokalnim pljuskovima. Dnevna temperatura oko 20 °C.
Nedjelja: U Bosni jutro umjereno do pretežno oblačno, uz postepeno razvedravanje. Rijetki lokalni pljuskovi se očekuju ponegdje u centralnim, istočnim područjima Bosne. U Hercegovini pretežno sunčano. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni, a u Hercegovini umjerena do pojačana bura. Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 23, a dnevna od 22 do 28, na jugu do 31 °C.
Ponedjeljak: U većem dijelu zemlje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Poslije podne slabi lokalni pljuskovi su mogući ponegdje na istoku i jugoistoku Bosne. Jutarnja temperatura od 13 do 19, na jugu do 24, a dnevna od 24 do 30, na jugu do 33 °C.
Utorak: U Bosni jutro i veći dio prijepodneva pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno smanjenje naoblake. U Hercegovini pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu do 24, a dnevna od 21 do 27, na jugu do 32 °C.
Srijeda: Sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od 10 do 16, na jugu do 22, a dnevna od 22 do 28, na jugu do 32 °C.
Na snazi je i narandžasto upozorenje zbog obilnijih padavina za sjever naše zemlje.
Odnosi se na period od 10. do 11. juna. Prognozirana akumulirana količina padavina između 30 i 50 litara po metru kvadratnom, lokalno do 70 litara.
“Budite svjesni mogućnosti za lokalno plavljenje manjeg broja imovine, ometanje u aktivnostima na otvorenom. Teži uslovi za vožnju uslijed smanjene vidljivosti i nekontrolisanog kretanja vozila uslijed vode”, navodi se u preporuci Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
-
BiH bilježi značajan rast izvoza neopasnog otpada, posebno staklenog, metalnog i tekstilnog
Svaka zemlja proizvodi značajne količine otpada od bačene hrane, do industrijskog i rudarskog otpada, starih elektronskih uređaja, papira i plastičnih vrećica, stare odjeće i obuće… Količina otpada svakako zavisi od tehnološkog razvoja svake ekonomije, ali je istovremeno i usko povezana s obrascima i navikama potrošnje i proizvodnje stanovništva, odnosno svijesti i odnosa prema otpadu.
Zbog širokog raspona vrsta otpada i kompleksnih načina odlaganja otpada, odnosno procedura i razvijenosti infrastrukturnih kapaciteta teško je dobiti potpuni uvid u proizvedeni otpad i gdje se nalazi. Ipak postoje podaci, premda različitih kvaliteta i izvora, za sve vrste otpada.
U razvijenim ekonomijama sve se veće količine otpada recikliraju i tako sve manje otpada šalje na odlagališta, odnosno otpad postaje važan resurs u tim zemljama.
Iako je upravljanje otpadom izuzetno složen i skup proces, kao i stvaranje infrastrukture za prikupljanje, sortiranje i recikliranje za što su potrebna značajna ulaganja, nakon njezine uspostave recikliranjem se mogu ostvariti značajni prihodi i stvarati nova radna mjesta.
Uz navedeno određene vrste otpada imaju i svoju širu globalnu dimenziju povezanu s izvozom i uvozom, jer su već godinama pojedine vrste otpada postale roba i predmet međunarodne trgovine.
Također u zemljama Evropske unije planovi razvoja vlastite ekonomije uključuju i naglašavaju potrebu za osiguranjem kvalitetnog recikliranja, ukidanjem odlaganja otpada, ograničavanjem energetske upotrebe na nereciklirajuće materijale i zaustavljanjem nezakonite isporuke otpada.
Prema Analizi Agencije za statistku BiH o ukupnom prekograničnom prometu neopasnog otpada u periodu 2014.-2021. godine evidentan je generalno rast prometa sedam grupa otpada (metalni otpad, tekstilni otpad, gumeni otpad, plastični otpad, stakleni otpad, otpad od sagorijevanja i otpad od papira i kartona). Samo za neke vrste otpada zabilježen je umjeren pad.
Ukupna količina izvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila 1.100. 934 tone, što je za 26,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Podaci o izvezenim količinama neopasnog otpada u 2021. godini pokazuju trend rasta, što je uzrokovano povećanim izvozom nekih grupa otpada.
Posmatrajući pojedinačno grupe otpada, u 2021. godini povećan je izvoz staklenog, metalnog, gumenog, tekstilnog i otpada od sagorijevanja, dok je otpad od papira i kartona i plastični otpad zadržao trend postepenog pada.
Ukupna količina uvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila je 36.909 tona, što je za 27,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Analiza podataka o uvozu neopasnog otpada za period 2014.-2021. godine ukazuje na trend pada uvezenih količina metalnog, plastičnog, otpada od sagorijevanja i gumenog, dok je uvoz staklenog i otpada od papira i zadržao trend rasta tokom posmatranog perioda.
U 2021. godini uočen je rast izvoza metalnog otpada za 46,1 posto u odnosu na 2020. godinu, a najviše, 76,2 posto izvezeno je u Tursku.
Količina izvezenog staklenog otpada bila je veća za 5,1 posto, a tokom 2021. godine najveće količine izvezene su u Hrvatsku.
U 2021. godini tekstilni otpad iz BiH se izvozio širom svijeta. Izvezeni otpad obuhvata materijale kao npr. strugotina i ostali otpad kože, otpaci od svile, otpaci od vune, pamučni otpad, lan i otpad, rabljena odjeća. Tokom 2021. godine najveće količine tekstilnog otpada izvezene su u Italiju.
U 2021. godini uočen je pad izvoza otpadnog papira i kartona za 15,1 posto, a 55,3 posto otpadnog papira i kartona izvezeno je u Srbiju.
Analiza podataka o izvozu plastičnog otpada u periodu 2012.-2021. generalno ukazuje na promjenljiv trend rasta i pada rast izvezenih količina. U 2021. godini uočen je pad izvoza, količina izvezenog otpada bila je manja za 11,4 posto manja u odnosu na 2020. godinu, a također je najviše izvezeno u Srbiju i to 38,8 posto.
Izvoz neopasne šljake i pepela iz toplinskih procesa u 2021. godina bilježi rast od 38,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, a najviše, 55,9 posto izvezeno je u Hrvatsku.
U 2021. godini količina izvezenog gumenog otpada bila je veća za 11,5 posto u odnosu na 2020., a 47,5 posto tog otpada izvezeno je u Slovačku.
Analiza podataka o uvozu metalnog otpada u periodu 2014.-2021. ukazuje na promjenjiv trend rasta i pada uvezenih količina. U 2021. godini pad uvoza bio je 4,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, a najviše, 37,1 posto uvezeno je iz Švicarske.
U 2021. godini zabilježen je rast uvoza tekstilnog otpada za 9,1 posto, a najviše, 52,5 posto uvezeno je iz Njemačke, zabilježen je i rast uvoza otpadnog papira i kartona, a najviše, 48,6 posto od ukupnog uvoza uvezeno je sa Kosova.
U 2021. godini količina uvezenog plastičnog otpada bila je 33,3 posto manja u odnosu na 2020. godinu, a najviše, 6,7 posto plastičnog otpada uvezeno je iz Hrvatske.
U prošloj godini smanjen je i uvoz neopasne šljake i pepela iz toplinskih procesa, a od ukupne količine 35,2 posto uvezeno je iz Mađarske.
U 2021. godini uočen je i pad uvoza količina gumenog otpada, a od ukupno uvezene količine 73,3 posto uvezeno je iz Srbije.
Zbog nedostatka podataka u Bosni i Hercegovini o vozu/izvozu neopasnog otpada prema Regulativi 259/93/EEC o prekograničnom prometu otpada, Odsjek za statistiku okoliša Agencije za statistiku BiH je poduzeo aktivnosti na obradi dostupnih podataka statistike vanjske trgovine.
Razvoj i proizvodnja statistike vanjska trgovine u BiH se odvijaju kroz statističke institucije. Osnova razvoja je utvrđena evropskim propisima i stoga je statistika vanjske trgovine u velikoj mjeri usklađena sa zemljama EU. Osnovni izvor podataka je Jedinstvena carinska isprava (JCI). Agencija za statistiku BiH dobija potrebne podatke iz Jedinstvenih carinskih isprava od Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u skladu sa Protokolom o saradnji potpisanim između tih dviju institucija.
Izvor: FENA
-
Preslatka igra psića i laneta kod Mrkonjić Grada raznježila ekipu na internetu
Visitor centar Pecka smješten u nekadašnjoj osnovnoj školi u mjestu Gornja Pecka, u općini Mrkonjić Grad, predstavlja alternativu modernom načinu života, mjesto “gdje stres nestaje, gdje se ujutru ne čuje škripa kočnica nego cvrkut ptica”.
Centar za posjetitelje Pecka ima za cilj imati vraćanje ljudi na selo i njihovo ponovno približavanje prirodi.
Nedavno je na njihovoj službenoj Facebook stranci osvanulo nekoliko fotografija na kojima su u igri uhvaćeni psić i lane.
Objava je u nekoliko dana pokupila preko dvije hiljade lajkova.
“Koliko divnoće i nježnosti”, “Bambi i Švrćo”, “Nešto najljepše što sam vidjela”, “Kakva ljubav”, “E ovo je fotografija”, nizali su se komentari ispod objave.
Inače, ovaj centar organizira i Pecka Outdoor Festival koji je osmišljen kao svojevrsna proslava brdskog biciklizma, aktivnog života, zdravih navika i porodičnih okupljanja u prirodi, s dodatnim ciljem popularizacije izuzetno primamljivog i neotkrivenog prostora Pecke.
Ove godine festival se održava od 9. i 10. jula.
Izvor: Klix.ba
-
Žestoka kazna za FSBiH: UEFA zatvara dio Bilinog polja pred Finsku
UEFA je žestoko kaznila Fudbalski savez Bosne i Hercegovine zbog “diskriminatorskog ponašanja” navijača na meču protiv Rumunije.
Ovu informaciju potvrdio je poznati španski list “AS“, a navodi se kako su delegati UEFA-e zapisali diskriminatorsko ponašanje prema gostujućim igračima, te da je zbog toga nacionalni savez BiH kažnjen sa 12.000 eura i djelimičnim zatvaranjem Bilinog polja za sljedeći meč.
Odluka prema tvrdnji AS-a stupa na snagu odmah, a to znači da će Zmajevi već 14. juna protiv Finske igrati na Bilinom polju sa umanjenim kapacitetom. Tačnije, na Bilinom polju mora biti zatvoreno barem 1.500 navijačkih mjesta.
Također, zbog upada na teren kažnjeni smo sa dodatnih 2500 eura.Iz Fudbalskog saveza, dužni su istaći baner s natpisom “UEFA #no to rascism.”
-
Zmajevi večeras u Crnoj Gori igraju jednu od ključnih utakmica Lige nacija
Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine večeras u Podgorici protiv Crne Gore igra meč 3. kola UEFA-ine B Lige nacija, a naši Zmajevi će tražiti drugu pobjedu koja bi nam mogla otvoriti vrata za osvajanje grupe i povratak u elitnu grupu ovog takmičenja.
Naša reprezentacija je u prva dva susreta osvojila četiri boda i to nakon remija protiv Finske u gostima (1:1) te pobjede protiv Rumunije u Zenici rezultatom 1:0, a oba pogotka za naš tim u prva dva susreta postigao je napadač Smail Prevljak.
U prvom susretu protiv Finske naši igrači nisu prikazali pretjerano dobru igru i činilo se da ćemo “bez ispaljenog metka” izgubiti taj meč, no Prevljak je golom u trećoj minuti sudijske nadoknade pogodio za 1:1 i otvorio vrata našem timu da se nastaviti boriti za prvo mjesto u Ligi nacija.
S druge strane, u meču protiv Rumunije naš tim je u fazi napada izgledao puno bolje, a kruna takve igre došla je sredinom drugog poluvremena kada se lopta nakon centaršuta Duljevića s lijeve strane odbila direktno na nogu Prevljaku kojem nije bilo teško da pogodi i donese nam izuzetno važna tri boda.
Selektor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Ivaylo Petev uoči meča protiv Crne Gore izjavio je da očekuje odgovoran pristup nogometaša koji će donijeti željeni rezultat.
S obzirom na gust raspored, za očekivati je da će biti i promjene u sastavu.
“Nije lako igrati četiri utakmice u desetak dana, zato smo pozvali više igrača za ovaj ciklus. Bitno je da odigramo odgovorno i siguran sam da ako to ispunimo, da ćemo se nazad vratiti sretni.
Sigurno će biti promjena u sastavu, ali ne mogu precizirati koliko”, rekao je Petev.
Crnogorci, pak, nakon pobjede protiv Rumunije rezultatom 2:0 u prvom meču naše grupe doživjeli su poraz u gostima od Finske, a rezultat susreta u Helsinkiju bio je 2:0. Crnogorci su tako odigrali dvije potpuno različite utakmice u samo četiri dana i s tim u vezi teško je procijeniti u kakvom stanju će dočekati meč protiv Zmajeva.
“Igrači su protiv Rumunije odgovorili na najbolji mogući način. Ako ponovimo takvu igru, siguran sam u pozitivan rezultat. BiH je reprezentacija koju mnogo cijenimo, koja u svom timu ima igrače koji igraju u jakim evropskim klubovima, predvođene Edinom Džekom i Miralemom Pjanićem. To je reprezentacija koja zaslužuje svaki respekt. Međutim, naš cilj je jasan, ponoviti borbenost, agresivnost i onaj odnos prema igri koji smo imali u posljednje dvije utakmice na svom terenu protiv Grčke i Rumunije i uz podršku navijača siguran sam da možemo da ostvarimo naš cilj”, rekao je Miodrag Radulović selektor Crne Gore.
Ovo će biti treći međusobni duel protiv Crnogoraca od kada je ova država samostalna, a do sada smo odigrali dva prijateljska susreta i to u maju 2018. godine te u junu prošle godine. Oba susreta su završila nepopularnim rezultatom 0:0.
Samim tim, jasno je da će ovo biti prvi međusobni duel protiv Crne Gore u zvaničnim takmičenjima, a napominjemo da ćemo Crnogorce dočekati u susretu 5. kola Lige nacija koji je na rasporedu 23. septembra ove godine.
Što se tiče naše reprezentacije, najveći upitnik stoji iznad imena kapitena Edina Džeke koji je povrijedio koljeno u meču protiv Rumunije, ali po svemu sudeći bit će spreman za nastup.
Od prve minute trebao bi igrati Miralem Pjanić, a bit će zanimljivo vidjeti u kojoj formaciji će Petev zaigrati u današnjem meču jer je tokom svog mandata većinom koristio sistem 3-5-2, dok je u posljednje dvije utakmice igrao s četiri igrača u odbrani, tri u veznoj liniji i tri u napadu (4-3-3).
Izvor: Klix.ba
-
Večeras “Dječija smotra folklora“ u Donjem Vakufu
KUD Nakib Abdagić Kiban Donji Vakuf, po prvi put organizuje Dječiju smotru folklora u našem gradu. Pored domaćina KUD Nakib Abdagić Kibani Folklorne sekcije Oborci, u Donjem Vakufu predstavit će se još 8 društava iz BIH.
Defile svih učesnika kroz centar Donjeg Vakufa, planiran je večeras od 18 sati, dok će se smotra mladosti, tradicionalnih igara i nošnji, te najmlađih folkloraša održati na platou isped Hotela Vrbas od 18 i 45 minuta.
U slučaju kiše, smotra će biti odrzana u Sportskoj dvorani Donji Vakuf.
Smotra folklora održava se pod pokroviteljstvom, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Ministarstva obrazovanja, nauke ,kulture, mladih i sporta SBK, uz podršku Općine Donji Vakuf, BH Telekoma, JU Centar za kulturu,informisanje i sport Donji Vakuf, uz medijsku podršku Radija Donji Vakuf.
-
Bosanski jezik postaje dio slovenskog obrazovnog sistema
Prema nezvaničnim podacima, u Sloveniji živi oko 100.000 građana koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine čija će djeca od naredne školske godine imati priliku učiti bosanski jezik u slovenskim školama, u okviru dopunske nastave.
Predstavnici Ministarstva za obrazovanje, umjetnost i sport Republike Slovenije susreli su se u srijedu s predstavnicima Bosanskog akademskog društva u Sloveniji (BADS) i razgovarali o mogućnostima uvođenja bosanskog jezika kao obaveznog izbornog predmeta, odnosno, dopunske nastave, u slovenske osnovne škole.
Sastanak na inicijativu BADS-a organizovala je Maja Mihelič Debeljak, direktorica Ureda za razvoj i kvalitetu u obrazovanju pri ovom ministarstvu.
Osnovano Bosansko akademsko društvo u Sloveniji
Iako na susretu preliminarne prirode, obostrani entuzijazam i spremnost za traženje rješenja su odmah urodili plodom.
Aleš Ojstršek, vođa Sektora za obrazovanje te Bronka Straus, zadužena za jezičko obrazovanje u Sektoru, pokazali su svoju podršku ideji koju su predstavili prof. dr. Edvin Dervišević, predsjednik BADS-a, Adriana Kuči, potpredsjednica BADS-a, te Mirela Galijašević, profesorica bosanskog jezika i književnosti, vođa sekcije za jezik koja djeluje u sklopu ovog akademskog društva.
Adriana Kuči je predstavila ciljeve BADS-a koji je sa svojim radom počeo u martu ove godine, naglasivši da je čuvanje identiteta kroz književni jezik, kao jedan od osnovnih bedema kulture naroda, među primarnim zadacima akademskih građana bosanskog porijekla.
Ciljevi Društva su promicanje integracije Bosanaca i Hercegovaca u slovenačko društvo, očuvanje kulturno-historijske tradicije Bosne i Hercegovine, rad na razvoju panevropskog duha, jačanje ekonomskih veza između Slovenije i BiH, jačanje historijskih i kulturnih veza između BiH, Slovenija i zemalja regije, održavanje tijesnih odnosa s naučno-istraživačkim institucijama u Sloveniji i BiH i razvijanje saradnje s drugim sličnim društvima u Evropskoj uniji.
– Bosansko akademsko društvo je osnovano s namjerom da ostvari mnoge plemenite ciljeve, a jedan od njih je i uvođenje bosanskog jezika kao fakultativnog predmeta. Na resornom ministarstvu smo naišli na zaista impresivno razumijevanje i podršku. Tako da, uz mnogo truda i rada tokom ljetnih mjeseci, imamo namjeru početi od septembra uvoditi jezik kao dopunsku nastavu u neke osnovne škole, a u isto vrijeme raditi na tome da postane i obavezni izborni predmet u doglednoj budućnosti – kaže Adriana Kuči.
Dobra saradnja s Ministarstvom obrazovanja
Prve reakcije na vijest o uvođenju bosanskog jezika su izuzetno pozitivne i ohrabrujuće.
– Nakon što smo objavili vijest o dogovoru, javilo nam se mnogo oduševljenih roditelja koji žele da njihova djeca uče književni bosanski jezik, ali i profesora bosanskog jezika koji žive u Sloveniji, spremnih da surađuju s nama. Veoma smo zadovoljni i spremni uložiti sav potreban trud, rad, znanje i materijalna sredstva da projekat realizujemo – ističe Kuči.
Dogovoreno je da će, uz obostrani trud, uloženo vrijeme, znanje i materijalna sredstva, kako BADS-a kao inicijatora, tako i Sektora za razvoj obrazovanja resornog ministarstva, uvjeti za uvođenje dopunske nastave iz bosanskog jezika biti realizirani do početka iduće školske godine (2022./2023.), a istovremeno će se raditi na pripremi za dugoročno sticanje statusa obaveznog izbornog predmeta za bosanski jezik.
– I jako smo zahvalni slovenskom Ministarstvu obrazovanja na svesrdnoj pomoći. Važno nam je da javnost razumije da BADS nije politička organizacija i da naši ciljevi nemaju nikakve političke konotacije. Mi želimo djeci bosanskog porijekla i svoj djeci koja to želi pružiti mogućnost da uče bosanski jezik, a kroz njega spoznavaju kulturu Bosne i Hercegovine – poručuje Kuči.
Maternji jezik je osnovni temelj očuvanja identiteta i tradicije.
– Činjenica da živimo izvan granica svoje zemlje predstavlja opasnost zaborava svoga maternjega, bosanskog jezika. Bosansko akademsko društvo Slovenije je pokrenulo veliki projekat, a sada je na nama da taj projekat ne bude samo ideja, nego ostvaren cilj, cilj koji će donijeti mnogo svima koji žele sačuvati bosanski jezik i izvan granica svoje zemlje. Nadamo se što većem broju djece, iz cijele Slovenije, koja žele učiti bosanski jezik i graditi svoj identitet čuvajući i svoje korijene. Mnogo truda, vremena i sredstava će biti uloženo, ali želja je velika za ostvarenjem ciljeva. Ovaj projekat je, ujedno, i nada za nas, profesore bosanskog jezika, da ostvarimo svoje snove i u drugoj državi te da predstavljamo nas i naš jezik u najljepšem svjetlu – poručuje Mirela Galijašević, profesorica bosanskog jezika i književnosti.
Dopunska nastava, koja bi trebala da počne u septembru u određenim slovenskim osnovnim školama, će biti prije svega namijenjena učenicima viših razreda bh. porijekla koji kroz ritam života svojih porodica imaju doticaj s jezikom predaka, ali vrata učionica će biti otvorena za sve učenike koji pokažu zanimanje za učenje bosanskog jezika, koji je već prisutan u školama nekih evropskih država, kao što su Švicarska, Švedska i Austrija.
Uskraćena prava nacionalnim manjinama
U Sloveniji status nacionalne manjine imaju samo Italijani i Mađari, dok su balkanski narodi izgubili čak pravo na boravište i dokumente jer su postali “izbrisani” nakon sticanja nezavisnosti. Nedavno izvinjenje predsjednika Pahora daje veliku nadu da će se historijska nepravda početi ispravljati.
Vijeće Evrope je još 2014. godine tražilo od slovenskih vlasti da priznaju srpski, hrvatski i njemački kao tradicionalno manjinske jezike Slovenije i da u saradnji s manjinama primjeni Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima. Ovaj zahtjev je ponovljen prošle sedmice. Velika su očekivanja i od nove vlade da će riješiti pitanje manjina.
U Sloveniji živi oko 70.000 državljana Srbije i 35.000 Hrvatske koji su ranije organizovali nastavu na svojim jezicima. Iz navedenog jasno se može zaključiti da je uvođenje bosanskog jezika u obrazovni sistem Slovenije veliki uspjeh za bh. zajednicu.