Category: Vijesti

Na evidenciji nezaposlenih osoba u BiH nalazi se skoro 30 posto nekvalificiranih radnika, odnosno osoba koje imaju samo osnovnu školu ili čak ni to.

Prema posljednjim podacima iz maja ove godine od 360.511 nezaposlenih osoba na nivou BiH njih 99.900 ili 27,71 posto su nekvalificirana radna snaga.

”To su osobe koje imaju samo osnovnu školu ili čak ni to i one su jako teško upošljive na tržištu rada. Za njih se ne može raditi ni dokvalifikacija niti prekvalifikacije jer oni nemaju nikakvu kvalifikaciju i kao takvi su neatraktivni na tržištu rada”, potvrdili su za Fenu iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Međutim, kako dodaju, ”Anketa o radnoj snazi koju provodi Agencija za statistiku BiH i koja je jedini uporedivi instrument za praćenje tržišta rada na međunarodnom nivou kaže da mi u prvom kvartalu ove godine imamo 231.000 nezaposlenih osoba na nivou BiH. To je i dalje velika brojka nezaposlenih osoba.

Međutim, prema anketi o radnoj snazi stopa aktivnosti u prvom kvartalu ove godine iznosi svega 48,1 posto, a stopa neaktivnosti 68,2 posto”, navode iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Nadalje dodaju kako se ove stope računaju iz radne snage koju čine zaposlene i nezaposlene osobe.

”Dakle, jako veliki broj ljudi u BiH prema anketi o radnoj snazi ne želi raditi. Da li te osobe žive od nekog vida socijalne pomoći ili od novčanih doznaka iz inozemstva ne znamo, ali veliki broj njih sigurno ima računicu da više može zaraditi na taj način nego zaposlenjem što otvara pitanje niskih primanja u BiH”, ističu iz spomenute agencije.

Sezonski radnici Upitani o radnim dozvolama, kazali su kako se najveći broj izdanih radnih dozvola u prošloj godini odnosio na djelatnost trgovine (527), poslovanje nekretninama (343), građevinarstvo (286), umjetnost, zabavu i rekreaciju (281) te prerađivačku industriju (233). Kada je u pitanju broj izdanih radnih dozvola vezanih za državljanstvo stranih radnika najveći broj njih je iz Srbije (622), Turske (334), Hrvatske (193), Kine (124) te Kuvajta (122).

”Ovi brojevi su već godinama slični tako da ne možemo reći da negdje nedostaje radne snage posebno imajući u vidu da je jedno od najbrojnijih zanimanja na evidenciji nezaposlenih osoba upravo trgovac”, ističu iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Sve pobrojano, kako navode, ide na jedan tas vage i govori o problemima s kojima se susreću vlasnici poduzeća koji žele angažirati radnike, dok na drugi tas vage idu uvjeti rada, niska cijena rada (niske plaće) što sve odbija radnike da traže posao.

Međutim, u tom kontekstu treba sagledati i težnju da se uvozi jeftina radna snaga iz drugih zemalja. ”U svim državama koje u velikom broju uvoze radnu snagu jedna od negativnih pojava za radnike jeste obaranje cijene rada.

S druge strane, vlasnicima poduzeća to odgovara tako da se zahtjevi za uvoz radne snage koji dolaze iz poslovnog sektora moraju promatrati i kroz ovu prizmu, a ne samo prizmu ponude i potražnje na tržištu rada”, naglašavaju iz Agencije. Vezano za sezonski rad, procjene su da veliki broj naših građana odrađuje sezonu u susjednim državama, prije svega u Hrvatskoj i Crnoj Gori tokom turističke sezone.

”Procjene govore da najveći broj tih radnika odlazi na te poslove s dvojnim državljanstvima, te je i iz tog razloga teško pratiti ova kretanja jer takvi radnici ne trebaju radnu dozvolu”, ocijenili su. Istovremeno, što se tiče sezonskog rada u BiH, navode kako je u posljednjih četiri do pet godina bilo u prosjeku svega tri do četiri zahtjeva godišnje za sezonskim radnicima i to sve u zimskoj sezoni, najčešće za kuhare.

Nakon što je na društvenim mrežama objavljena fotografija mladića koji stoji na mezaru nedavno preminule Hurije Dumpor, koja je ukopana u Raštanima kod Mostara, uz poruku “gazi po balijama”, na Facebooku se oglasio Romeo Biokšić, koji je naveo se radi o njegovom maloljetnom sinu.

– Dragi prijatelji Bošnjaci i svi ostali, jutros na nedjeljno jutro umjesto da uz kafu razmišljam gdje i kako provesti ovaj dan odmora u sedmici, ja se budim iz sna i nailazi jedna jako tužna scena, ne znam da li bi mi ikada i u snu došla, jedna scena na koju me trnci po čitavom tijelu, dok ovo pišem, prolaze. Radi se o tome da je moje maloljetno dijete uradilo jedan sramotni, poražavajući i čin za osudu, zajedno sa još jednom maloljetnom osobom koja ga je fotografirala na haremu Raštani, na mezaru rahmetli Hajrije Dumpor, na kojem poziva da se gaze balije – napisao je Biokšić.

Šta reći o tom činu, dodao je on, već ga osuditi na sve moguće načine.

– Kako nisam odgajan od strane svojih roditelja da mrzim i dijelim ljudska bića na ova ili ona, sve sam to prenosio na svoje dvoje djece, koja su iz mješovitog braka oca Hrvata i majke Bošnjakinje. Jako me zaboljela ova situacija, koja će kako na mene tako i na moju porodicu i rodbinu, ostaviti dubok i neizbrisiv trag. U ime svih nas želim javno izraziti duboko sažaljenje, suosjećanje prema porodici Dumpor, što ću lično učiniti. Vama dragi prijatelji Bošnjaci duboka isprika zbog sramotnog necivilizacijskog čina, za koji se nadam da neće narušiti naše prijateljske odnose – napisao je Biokšić.

On je dodao da je pomenuto slika stanja današnjeg društva u kojem su djeca izložena govoru mržnje i nacionalzmu.

– Protiv ovog zla se moramo zajedno boriti i izboriti. Ne smijemo dopustiti da našu djecu truju mržnjom, da nas dijele na ove ni one, mi nismo ni ovi ni oni, nego smo ljudi od krvi i mesa. Danas je moje dijete žrtva ovog nacionalističko-fašističkog sistema, a sutra vaše i ko zna koliko ih je bilo i koliko će ih još biti. Moje dijete je fotografirano od jednog takvog, koji ga je naveo na ovaj strašan čin i zloupotrijebio fotografiju s objavom – naveo je Biokšić.

Članovi porodica žrtava genocida okupili su se danas na stratištu Godinjske bare u Trnovu, mjestu na kojem su pripadnici zloglasne srpske jedinice “Škorpioni”, prije 27 godina, pucnjima u leđa ubili šestoricu Bošnjaka iz Srebrenice među kojima je najmlađi imao 16, a najstariji 36 godina.

Šestoricu Bošnjaka, dječaka i muškaraca iz Srebrenice, na mučki način, pucnjima s leđa, ubili su pripadnici srpske jedinice “Škorpioni” u julu 1995. godine u Trnovu. Ubijeni su Safet Fejzić (17), Azmir Alispahić (16), Sidik Salkić (36), Smail Ibrahimović (35), Dino Salihović (18) i Juso Delić (25).

Vahida Delić supruga je strijeljanogJuse Delića. Za njegovu sudbinu saznala je gledajući video snimak gdje njenog supruga škorpioni vezanog ubijaju. Civili i djeca, kome su šta skrivili pita se i danas.

“Ovo mjesto je i dalje bez spomen-obilježja. Zahvaljujem se svom ovom narodu koji je ovdje danas i ne daj Bože nikome ove naše patnje. S ovim bolom se nositi čitav život, to niko ne zna kako je. Mi samo imamo bol koja se ni na papir ne može ispisati”, rekla je Delić.

U genocidu u Srebrenici izgubila je i starijeg brata i sestru sa djecom. “Od danas do sutra, tako živim. Samo ja znam kako mi je. A ovi što negiraju, zna Allah šta je bilo. Od istine se ne možeš sakriti”, dodaje.

Zločin nad šestoricom civila bošnjačke nacionalnosti pripadnici “Škorpiona” su snimili kamerom. Tokom suđenja Slobodanu Miloševiću 2005. godine, snimak strijeljanja je objavljen, nakon čega je obišao svijet.

Podsjetimo, pred Vijećem za ratne zločine 2007. izrečena su presude petorici pripadnika formacije “Škorpioni” za ubistvo Bošnjaka u Trnovu 1995.

Komandant jedinice Slobodan Medić osuđen je na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora, a na istu kaznu osuđen je i Branislav Medić.

Pero Petrašević koji je priznao zločin dobio je 13 godina, dok je Aleksandar Medić osuđen na pet godina. Aleksandar Vukov oslobođen je optužbe, jer prema odluci sudskog vijeća nije bilo dokaza da je sa umišljajem izvršio zločin.

Pripadnici “Škorpiona” su osuđeni za ratni zločin streljanje šestorice srebreničkih Bošnjaka u julu 1995. godine. Priča o ovom zločinu otvorena je neposredno pred desetogodišnjicu genocida u Srebrenici u ljeto 2005, kada je na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim tribunalom emitovan snimak egzekucije koji su načinili sami pripadnici te jedinice.

N1

Požar u blizini Boračkog jezera je i dalje aktivan, ali ne prijeti kućama.

Helikopteri Oružanih snaga Bosne i Hercegovine će i danas gasiti požar.

Kako je potvrđeno iz Profesionalne vatrogasne jedinice Konjic, situacija je identična jučerašnjoj.

“Vatra ne prijeti objektima, gori na nepristupačnom terenu i ekipe su na terenu. Očekujemo i danas helikoptere Oružanih snaga BiH koji će nam pomoći u gašenju požara”.

Nekoliko dana bukte požari u Hercegovini, od Čapljine, Čitluka, Bileće, Gacka pa do Konjica.

Vatrogasne ekipe su na terenima, a stambeni objekti kojima je vatra prijetila su spašeni.

Zbog jakog vjetra požar se brzo širio u i blizini Boračkog jezera na nepristupačnom terenu aktivirao mine.

Jednoglasnom odlukom Predsjedništva BiH angažovani su helikopteri OS BiH koji gase požare.

U Starom Slanom, desetak kilometara od Trebinja, prodaje se dio zamka koji je nakada pripadao Resulbegovićima, poznatoj begovskoj porodici, za koji se pretpostavlja da datira iz 17. vijeka.

Osman-paša je nakon dolaska u Staro Slano, gdje su od ranije Resulbegovići imali posjede, dao izgraditi konake i kulu načinjenu od devet katova. Dio nje, ali i još 500 četvornih metara ruševnoga konaka, sada se prodaje za 97 hiljada eura.

Konak je u posljednjih stotinjak godina mijenjao vlasnike tri puta od kada su potomci Osman-paše Resulbegovića otišli u Tursku, pojašnjava nam agent za nekretnine čija agencija posreduje u prodaji. Posjed je podijeljen između dva vlasnika. Jedan se odlučio na prodaju svoga dijela.

“On se prodaje kako jeste, ne kompletan dvorac, nego dio koji pripada njima. Sadrži okolne zidove, okruglu kulu, objekat jedan i dio velike kule od devet spratova”, objašnjava Jovan Kovač, agent za prodaju nekretnina.

No, u javnosti postoji bojazan da se budući novi vlasnik neće držati očuvanja kulturno-historijske baštine. Iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH navode da je objekt na Listi peticija, te da se do donošenja konačne odluke o proglašenju nacionalnog spomenika sve strane trebaju suzdržati od aktivnosti koje bi mogle ugroziti predloženo dobro. To potvrđuju i u Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS-a.

“Da li se taj objekat nalazi na Listi peticija, Listi odluka ili je na Privremenoj listi ili je odlukom proglašeno – potopuno je svejedno. Svaki sopstvenik se mora uzdržavati od bilo kakvog djelovanja bez propisanih mjera zaštite od strane nadležnog Zavoda do momenta donošenja odluke”, kaže Jasna Milešević, direktorica Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS-a.

Premda je Resulbegovića zamak na Listi peticija, njime se može prometovati. U našoj zemlji postoje brojni zaštićeni kulturno-historijski objekti koji su u privatnom vlasništvu i to nije, kažu u Zavodu, sporno. Kule i cjelokupan objekat mogu se obnoviti, ali uz strogo poštivanje preporuka nadležnih.

“Na svoju ruku, novi vlasnik, bez obzira na prometovanje, po zakonu ne može da radi ništa jer bi činio krivično djelo za koje je zapriječena kazna zatvora od 3 do 5 godina”, ističe Milešević.

Svaki dio, nažalost, urušenog Osman-pašinog konaka, odiše historijiom. No, u Trebinju nisu rijetki oni koji za njegovo postojanje uopće nisu znali, piše Federalna.

Resulbegovića zamak se može smatrati i pretečom Trebinja jer su tek kasnije nastali tamošnji Stari grad i Begova kuća. Nalazi se na početku čuvenog “puta soli”, koji je bio veza između Trebinja i Dubrovnika.