Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Apel komandira vatrogasne jedinice svim građanima Donjeg Vakufa

    Apel komandira vatrogasne jedinice svim građanima Donjeg Vakufa

    Obzirom da ljetne vrućine polako dolaze do svog vrhunca, povećava se i opasnost od izazivanja požara većih razmjera koji svake godine unište više hektara šume, a ponekad stignu i do naseljenih područja. U najvećem broju slučajeva uzrokuju ih ljudski nemar i nepažnja, a vatrogasci potom imaju pune ruke posla koji je jako rizičan.

    Tim povodom, kontaktirali smo komandira vatrogasnog jedinica vatrogasnog društva Donji Vauf koji je putem naše medijske kuće uputio apel građanima Donjeg Vakufa.

    Ovim putem se obraćam građanima, a ujedno im upućujem apel da se malo obrati pažnja na paljenje livada i šikara koje nisu pokošene da ne bi došlo do požara većih razmjera. Svjedoci smo požara u Konjicu koji se gasi već nekoliko dana. Trebamo biti svjesni da je uslijed dugotrajne suše ugroženo i normalno snadbijavanje vodom iz gradskog vodovoda.

    Ponovo apelujem na stanovništvo da se u ovom periodu suzdrže od nepotrebnog paljenja vatre.

  • Ni sljedeće godine nećemo saznati koliko nas je: Ništa od popisa stanovništva u BiH

    Kako je od posljednjeg popisa stanovništva u BiH prošlo devet godina, ne nazire se kada će biti održan novi, a prema riječima demografa, to se neće dogoditi ni 2023. godine.

    Nadležni u BiH pozivaju se na donošenje novog Zakona o popisu stanovništva i poručuju da sprovođenje popisa zavisi od državnih tijela i stabilne društvene situacije.

    Prema popisu iz 2013. godine, u BiH je živjelo 3.531.159 građana. Devet godina kasnije ne postoji tačna evidencija koliko BiH ima stanovnika, ali iz Agencije za statistiku BiH za “Nezavisne novine” su kazali da je prema preliminarnim procjenama taj broj na početku 2021. godine iznosio 3,46 miliona, što znači da je BiH od 2013. godine ostala bez oko 100.000 stanovnika.

    Na pitanje kada će biti održan naredni popis i da li se o tom pitanju razgovaralo na državnom nivou, iz Agenciju za statistiku BiH za “Nezavisne novine” odgovaraju da su u saradnji sa Republičkim zavodom za statistiku RS i Federalnim zavodom za statistiku preduzeli određene aktivnosti u vezi sa narednim popisom stanovništva. Prije svega, navode, to se odnosi na novi Zakon o popisu stanovništva, koji bi trebalo da bude u skladu sa zakonodavstvom EU i međunarodnim preporukama.

    “Samo održavanje popisa stanovništva prvenstveno je stvar odluka državnih tijela, budući da se ova aktivnost treba realizirati u suradnji s većim brojem institucija, a prema međunarodnim preporukama za održavanje popisa stanovništva potrebna je stabilna društvena situacija”, poručili su iz Agencije za statistiku BiH.

    Naglašavaju da će Agencija u pogledu vremena sprovođenja novog popisa stanovništva postupiti u skladu sa članom 8. Zakona o statistici BiH, koji kaže:

    “Kada državni organi ocijene da je to potrebno, Agencija će koordinirati planiranje, vođenje i objavu rezultata popisa stanovništva i domaćinstava BiH, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, uključujući anekse 7 i 10 Sporazuma”, rečeno je iz Agencije za statistiku BiH.

    I preliminarne procjene o broju stanovništva u RS, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, odnose se na 2021. godinu i govore da u RS živi 1.128.309 stanovnika, što je, zanimljivo, takođe za 100.000 stanovnika manje u odnosu na 2013. godinu, kada su, prema popisu, u RS živjela 1.228.423 stanovnika.

     

    Procjene nadležnih nisu tačne, smatra demograf Aleksandar Čavić.

    Ističe da su podaci prije svega bazirani na prirodnom kretanju stanovništva, a da agencije nemaju tačne podatke o spoljnim migracijama stanovništva.

    “Taj gubitak od 100.000 stanovnika odnosi se samo na gubitak usljed prirodnog priraštaja. Oni apstrakuju od spoljnih migracija iz razloga što su podatke o spoljnim migracijama dobijali samo na osnovu odjave prebivališta iz MUP-a, a obuhvat lica koja su napustila BiH i ujedno odjavila prebivalište je bio manji od pet odsto i iz tog razloga se taj podatak ne može uzeti kao relevantan”, pojašnjava Čavić za “Nezavisne novine”.

     

    Tvrdi da je situacija mnogo gora…

    “Ako bismo uključili podatke o spoljnim migracijama, taj broj bi sigurno bio 350.000-400.000, pa i više u pogledu gubitka stanovništva”, navodi Čavić.

    On je ubijeđen da novi popis stanovništva u BiH neće biti održan ni 2023. godine.

    “Njegovo održavanje samo radi održavanja nije rješenje”, kaže Čavić.

    Dodaje da je i prethodni popis doveo do brojnih razmirica po pitanju popisivanja osoba koje nisu uobičajeno stanovništvo BiH, a na čijem popisu je, kako tvrdi, insistirala bošnjačka stana, što je rezultiralo nerealnim brojem stanovnika.

    “Oni insistiraju da se stanovništvo koje predstavlja uobičajeno stanovništvo Austrije, Njemačke, Danske, Švedske, Norveške ili drugih država kroz određene izbjegavanje logičkih kontrola ipak uvrsti kao stanovništvo BiH”, pojašnjava Čavić i poručuje da je rješenje formiranje registra koji bi sadržao podregistar stanovništva i podregistar iseljenika i dijaspore koji bi bio objedinjen u skladu s Ustavom BiH.

    “Svaki stanovnik koji se rodi upisuje se u registar, a onaj ko premine se briše. Svaki doseljenik se dodaje, a svaki iseljenik se briše. S obzirom na to da mi imamo biometrijsku evidenciju ko ulazi, a ko izlazi iz države, ukoliko vidimo da se iseljenik u toku godine pretežno zadržao van zemlje, njegovi podaci bi se privremeno prebacivali iz jednog podregistra u drugi i u svakom trenutku bismo imali podatke o trenutnoj populaciji”, zaključio je Čavić za “Nezavisne novine”.

  • Završena žetva, urod i kvalitet pšenice zadovoljavajući

    Završena žetva, urod i kvalitet pšenice zadovoljavajući

    Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine Nedžad Bićo izjavio je da je žetva pšenice u Federaciji BiH završena, te da su njen ovogodišnji urod i kvalitet zadovoljavajući.

    Otkupna cijena po kilogramu se kreće od 0,60 do 0,65 feninga zavisno od kvalitete, a prema nekim informacijama sa terena, kako je dodao Bićo, privatnici otkupljuju pšenicu i pripremaju je za izvoz u Tursku.

    “Bilo bi dobro da ovo što imamo domaće pšenice zadržimo u BiH, da je otkupe entiteti i da se deponuju u robne rezerve”, istakao je Bićo za Fenu.

    Napomenuo je da se rast cijena goriva, mineralnog gnojiva i uopšte inflacija, direktno odražavaju  na poljoprivrednu proizvodnju. Dodao je da je bilo suše, ali da je kiša pala na vrijeme, te da su se kuture koje su bile ugrožene, uspjele oporaviti. Takva je situacija sa kukuruzom jer ga je suša usporila, ali će, kako je kazao Bićo, biti i njega.

    Što se tiče ostalih poljoprivrednih kultura, Bićo je izdvojio da su, među ostalim, dobro rodili krastavci kornišoni, ali da je potrebno hitno riješiti duga zadržavanja kamiona na granicama posebno u već započetoj sezoni izvoza lako kvarljive robe.

    Ukazao je i na dugogodišnji problem plasmana domaćih proizvoda i uvoza jeftine robe.

    “Sada je aktulna lubenica, a ubrzo će paradajz, paprika i druga roba koja će gušiti i već guši našu proizvodnju”, istakao je Bićo.

    Dodao je da se podsticaji za poljoprivredu redovno isplaćuju.

  • Arapi kupiju jeftinu naftu od Rusa i prodaju je znatno skuplje Europi

    Arapi kupiju jeftinu naftu od Rusa i prodaju je znatno skuplje Europi

    Situacija s europskim naftnim embargom Rusiji postaje nalik nekom lošem skeču u grozno režiranoj kazališnoj predstavi. Naime, eksperti su primijetili kako Saudijska Arabija i druge države Bliskoga istoka koje izvoze naftu počinju uvoziti sve veće količine ruske nafte i njezinih derivata, piše jutarnji.hr.

    Saudijska Arabija treći je najveći proizvođač nafte u svijetu iza Rusije i Sjedinjenih Država te je sasvim sigurno kako imaju višak nafte ne samo za svoje potrebe, nego i za izvoz. Eksperti pretpostavljaju kako Arapi tu jeftinu rusku naftu kupuju da bi je preprodavali Europljanima po višim cijenama. Postoji jedan dobar izraz koji opisuje trenutak kad se veći dio razreda izruguje učeniku koji se ne može pohvaliti naročitom inteligencijom. Taj izraz je magarčenje. Trenutačno najveći globalni magarci ispadaju europski potrošači koji puštaju činovnicima institucija EU da predlažu politike koje će ih osiromašiti, ali i američki političari koji se zbog nafte pokušavaju dodvoriti autokratima u Saudijskoj Arabiji.

    U drugom je kvartalu, piše Reuters, Saudijska Arabija udvostručila uvoz goriva iz Rusije te je značajni dio iskoristila za hlađenje prostora te oslobodila vlastitu naftu za skuplji izvoz. De facto se to može tumačiti tako da je superbogata Saudijska Arabija pronašla način da “pretače” rusku naftu u vlastite ekstraprofite.

    Američki predsjednik posjetio je Saudijsku Arabiju krajem prošloga tjedna tražeći povećanje isporuka nafte Zapadu, ali su ga arapski autokrati odbili uz tezu kako je nafta samo roba ovisna o zakonitostima potražnje. Ako dođe do rasta potražnje, povećat će output. Drugim riječima, arapske zemlje poručuju kako ne žele same sebi rušiti visoke cijene glavnog izvornog proizvoda.

    Globalni cirkus s opskrbom naftom i naftnim derivatima se širi. Bloomberg je tako izvijestio kako su sad Egipat i Estonija postali veliki izvoznici nafte u Saudijsku Arabiju, što u normalnim vremenima ne bi imalo nikakvoga smisla. Bloomberg također piše kako se iznenadni rast izvoza nafte iz Egipta u Saudijsku Arabiju može objasniti indirektnim izvozom ruske nafte u zemlju kojoj ta ruska nafta ne treba.

    Slična teza vrijedi i za Estoniju. Primijećeno je da ruski tereti idu prema egipatskom Crvenom moru do Ain Sukhna terminala, a od tamo se nafta šalje prema više luka u Saudijskoj Arabiji. Ministar energije Saudijske Arabije odbio je komentirati tijek nafte iz terminala Ain Sukhna prema njihovim lukama. Komentar nisu imali niti u egipatskoj direkciji za naftu.

  • Sladić za N1: Porast temperatura od četvrtka, za vikend i do 42 stepena

    Sladić za N1: Porast temperatura od četvrtka, za vikend i do 42 stepena

    Meteorolog Nove BH Nedim Sladić za N1 je danas govorio o vremenskim prilikama za naredne dane u našoj zemlji. Kako je kazao Sladić, do srijede ćemo imati relativno normalne vrijednosti temperature zraka, a da nam uskoro slijede i velike vrućine.

    “Imati ćemo izuzetno visoke temperature zraka naročito od sredine sedmice, naročito kada očekujemo da ćemo dosegnuti vrhgunac toplotnog vala. Zapravo najtoplije će biti za dane narednog vikenda. Još ćemo prijatno spavati dvije noći i nakon toga kreće zagrijavanje koje će svakodnevno donositi sve više temperature zraka. Krivac za to će biti prodor osjetno toplog vrućeg afričkog zraka koji će se spuštati sa zapada Evrope ka istoku i naravno on će nam usloviti da temperature zraka na kraju sedmice u BiH dosegnu i premaše vrijednosti od 40 stepeni“, kazao je Sladić.

     

    “Kako će to utjecti na požarišta?

    “Nažalost, sušan period koji je prisutan u našj zemlji nepovolujno se nastavlja i u narednom periodu. Konkretnih padavina nema na vidiku prije naredne sedmice. Evropski informacijski sistema za detekciju i praćenje požara upravo je Hercegovinu svrstao u vrlo visok rizik od požara narednih dana, kao i dio Jadrana i veliki dio Evrope. Upravo sva ova vrućina koja se danas akumulira ovih dana polako će se prelijevati prema centralnoj i potom jugoistočnoj Evropi pa tako i prema našim predjelima pa će temperature zraka odstupati od uobičajenih. Konkretno govoreći, temperature zraka narednih dana, pogotovo one jutarnje do srijede će se kretati od 14 do 20 stepeni u Bosni, na jugu do 26“, dodao je meteorolog Nove BH.

     

    Kako je dodao, od četvrtka do nedjelje će temperature rasti svakog dana.

    “Dnevne temperature od 28 do 34, na jugu do 38. Od četvrtka do nedjelje će te temperature biti svaki dan sve više. U četvrtak će te temperature biti od 16 do 22, na jugu do 26. Dnevne temperature od 28 do 34, na jugu do 38. Od četvrtak do nedjelje su temperature sve više. Najviše dnevne od 35 do 40 stepeni, a lokalno za dane vikenda u pojedinim kotlinama centralne Bosne i do 42 stepena Celzijusa. Ovo jesu vrućine kakve smo imali i proteklih godina, ali svakako da su temperature zraka više nego uobičajene vrijednosti za ovo doba godine“.

    “U Velikoj Britaniji se danas očekuje najtopliji dan otkako postoje mjerenja u ovoj zemlji gdje bi temperatura po prvi put trebala premašiti 40. podiok. Razlog zašto imamo ovako temperature zraka je Omega blocking system koji ne dozvoljava prodor većih hladnijh masa koje bi mogle donijeti preko centralne Evrope padavine i niže temperature zraka“.

  • Evo šta se u Hrvatsku može unijeti bez carine, a na što ne smijete ni pomisliti

    Evo šta se u Hrvatsku može unijeti bez carine, a na što ne smijete ni pomisliti

    Od plaćanja carine oslobođena je i propisana količina i vrijednost robe koja ne ulazi u kategoriju osobnih stvari. Ograničenja koja se odnose na unos robe nekomercijalne naravi ovise o vrsti prijevoza i zemlji iz koje putnik dolazi (članice Europske unije, treće zemlje).

    Putnici koji privremeno dolaze u Hrvatsku mogu unijeti i osobne predmete veće vrijednosti uz potpuno oslobođenje od uvoznih davanja, ali uz uvjet da ih prijave carini, piše Tportal.hr.

     

    Osobna prtljaga

    Roba u osobnoj prtljazi putnika podrazumijeva osobne stvari opravdano potrebne za putovanje i izbivanja izvan mjesta stalnoga boravišta, kao što su obuća, odjeća, higijenske potrepštine, prijenosni elektronički uređaji (mobilni telefon, prijenosno računalo itd.) i sl., za osobnu uporabu putnika ili članova njegove obitelji, u razumnoj količini.

    Sadržaj osobne prtljage putnika podrazumijeva i ostalu robu, onu koja ne ulazi u navedenu kategoriju osobnih stvari opravdano potrebnih za putovanje, koju uglavnom čini trgovačka roba raznog opisa, vrste i količine kao što su npr. prehrambeni, higijenski i slični proizvodi za osobnu uporabu, predmeti opće uporabe, potrošačka elektronika, suveniri, predmeti za kućanstvo, luksuzni predmeti, odjeća, obuća itd.

    Roba nekomercijalne naravi koja se uvozi u osobnoj prtljazi putnika oslobođena je od plaćanja carine, PDV-a i trošarine pod uvjetom da ne premašuje ukupnu vrijednost od 3.200 kuna za putnike u pomorskom i zračnom prometu, 2.200 kuna po putniku za ostale vrste prijevoza, odnosno 1.100 kuna za putnike mlađe od 15 godina, neovisno o prijevoznom sredstvu kojim putuju. Premašuje li vrijednost pojedinog predmeta navedene vrijednosne limite, podjela vrijednosti takvog predmeta nije dopuštena, niti se njegova vrijednost može dijeliti na dvije ili više osoba. Isto tako, limitirana je količina roba nekomercijalne naravi koje se uvoze u osobnoj prtljazi. Tako se, primjerice, u cestovnom i željezničkom prometu može uvesti maksimalno 40 cigareta, litra alkoholnog pića i četiri litre vina.

    Putnici u zračnom prometu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duhanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima prometa.

     

    Privremeni uvoz i izvoz

    Strani državljani, kao i hrvatski državljani s uobičajenim boravištem u trećim zemljama, mogu uz potpuno oslobođenje od uvoznih davanja privremeno unositi (uz obvezu ponovnog iznošenja) razne predmete radi njihova korištenja za svoje osobne potrebe, kao i potrebe članova obitelji za vrijeme boravka u EU.

    Isto tako, osobe s prebivalištem u EU mogu privremeno iznositi predmete koji su im potrebni za vrijeme boravka u trećim zemljama. Osobni predmeti putnika obuhvaćaju sve predmete, nove ili rabljene, što ih putnik s razlogom može trebati radi osobne uporabe za vrijeme putovanja, uzimajući u obzir sve okolnosti putovanja, ali isključujući svu robu koja se uvozi u komercijalne svrhe.

    Pod osobnim predmetima smatraju se naprimjer videokamere, prijenosni TV aparati i audiouređaji, fotoaparati, prijenosna džepna računala, prijenosna osobna računala, oprema za kampiranje, jedrenje, ronjenje, skijanje, klizanje, planinarenje, kamp-kućice, plovila za razonodu, prijenosni medicinski uređaji s priborom (ako su neophodni putniku ) i slično. Unos ove robe obavlja se bez posebnih carinskih formalnosti uz usmeno deklariranje na graničnom prijelazu. Ponovno iznošenje navedenih predmeta obavlja se na isti način.

     

    ijekovi i opojne tvari

    Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa povijesti bolesti i potvrde liječnika).

    Unošenje lijekova koji sadrže drogu, također za osobne potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše pet dana, i to također uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnoga lijeka (preslike recepta za lijek, prijepisa povijesti bolesti ili ovjerene liječničke potvrde).

    Ako se radi o osobama koje su na supstitucijskoj terapiji bolesti ovisnosti, odnosno terapiji malignih bolesti, količina lijeka može biti za 15 dana osobne uporabe. Iznimno, osobe s prebivalištem, odnosno boravištem u Republici Hrvatskoj koje putuju u države šengenskog prostora smiju posjedovati lijek koji sadrži drogu u količini nužnoj za osobnu uporabu u trajanju do najviše 30 dana na temelju potvrde koju je na propisanom obrascu izdao ovlašteni liječnik (izabrani doktor medicine ili doktor medicine specijalist).

    Unos proizvoda životinjskog podrijetla

    Pravila unosa proizvoda životinjskog podrijetla, mješovitih proizvoda i proizvoda dobivenih od nusproizvoda životinjskog podrijetla u osobnoj prtljazi putnika ovise o zemlji iz koje putnik dolazi. Primjerice, putnicima koji dolaze iz trećih zemalja (Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova) nije dopušten unos nikakvog mesa, mlijeka ili mliječnih i mesnih proizvoda.

    Bez ograničenja ili u količini za osobnu upotrebu svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti kruha, kolača, keksa, vafla i oblatni, dvopeka, tostiranog kruha i sličnih prepečenih proizvoda s manje od 20 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran.

    Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolade i slastica (uključujući slatkiše) s manje od 50 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade.

    Proizvodi životinjskog podrijetla koji ne ispunjavaju naprijed navedene uvjete smatraju se nesukladnima te se obvezno oduzimaju putniku radi njihova uništavanja. Također, propust da ih se izričito prijavi carinskim službenicima predstavlja kažnjivu radnju za koju je propisana novčana kazna.

  • U RS-u predviđene kazne za prekršaje pri vožnji romobila, policiji u FBiH “vezane ruke”

    U RS-u predviđene kazne za prekršaje pri vožnji romobila, policiji u FBiH “vezane ruke”

    Entitet Republika Srpska je zakonski regulisao kretanje električnih romobila, a u većem entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine to još nije ozakonjeno. Kako su nam rekli u Ministarstvu prometa i komunikacija Vlade FBiH, to se neće ni uraditi i čekaju usvajanje zakona na državnom nivou.

    Sve više romobila na trotoarima, biciklističkim stazama, ulicama dovodi do povećanje konfliktnih situacija sa ovim učesnicama u saobraćaju. Dolazi do saobraćajnih nesreća i do ugrožavanja sigurnosti pješaka, koji najviše stradaju i strahuju od nečujnih romobila. Policija je imala puno pritužbi pješaka na kretanje električnih romobila po trotoaru, odnosno na preveliku brzinu. Žalili su se da im je ugrožena sigurnost u saobraćaju, ali su policiji ruke bile vezane.

    Sada je policiji u RS-u data mogućnost da reaguje i sankcioniše prekršaje građana koji se voze rombilom jer je to zakonski uređeno, dok su policiji u FBiH “vezane ruke” i ne mogu reagovati jer to nije zakonski regulisano i čekaju da se zakon usvoji na državnom nivou.

    U manjem bh. entitetu iz tog razloga zakonom je propisana kategorizacija, uvjeti i način kretanja električnih romobila na javnim površinama.

    – Između ostalog vlasnik romobila ima obavezu da ga “registruje” i plati 20 KM za identifikacionu potvrdu i naljepnicu. Osoba koja koristi električni romobil mora posjedovati potvrdu i naljepnicu i da ima više od 14 godina da bi mogla upravljati romobilom. Treba imati i potvrdu o poznavanju propisa o sigurnosti saobraćaja, te za vrijeme vožnje nositi zakopčanu zaštitnu kacigu – pojasnili su iz Ministarstva saobraćaja i veza RS-a.

    Osim svojevrsne registracije, Zakon je za vlasnike električnih romobila po trotoaru regulisao i brzinu, pa se tako na po trotoaru mogu kretati brzinom do šest kilometara na sat, a za svaku bržu vožnju vozači romobila moraju da koriste saobraćajnicu.

     

    faktor

  • U Hercegovini i dalje aktivno nekoliko požara, najteže oko Boračkog jezera

    U Hercegovini i dalje aktivno nekoliko požara, najteže oko Boračkog jezera

    Požari u Hercegovini još su aktivni. Najteže je i dalje na području Konjica oko Boračkog jezera, gdje požari nisu pod kontrolom i nakon što su ponovo u gašenju učestvovali i helikopteri Oružanih snaga BiH.

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je uputila zahtjev Ministarstvu bezbjednosti Bosne i Hercegovine za traženje međunarodne pomoći za gašenje požara.

    Vatrogasne ekipe stavile su pod kontrolu požare u opštinama Čitluk i Čapljina.

    Situacija i s požarištima oko Bileće je pod kontrolom.

    Požar je ugašen u blizini kuća u selu Korita, stanovništvo i objekti nisu ugroženi.

  • I to je BiH: Nermin prodaje izletničko selo, kuhara i konobara ni za lijeka

    I to je BiH: Nermin prodaje izletničko selo, kuhara i konobara ni za lijeka

    U Bosni i Hercegovini sve je više izraženiji problem s osiguranjem radne snage, mnogi, većinom mladi, svoju sreću vide u odlasku u inozemstvo.

    S takvim problemom suočio se Nermin Šipćić iz Viteza koji je odlučio prodati izletničko selo sa 20 šadrvana, planinskom kućom, bazenom, dječijim igralištem i drugim sadržajima.

    Kaže, razlog je što nema ko da radi.

    – Konobara i kuhara ni za lijeka. Sve je izgleda otišlo u inozemstvo – kaže Šipčić i dodaje da bi tokom sezone mogao zaposliti pet-šest radnika.

  • Željeznice FBiH planiraju zaposliti 150 radnika, prevesti 212.800 putnika

    Željeznice FBiH planiraju zaposliti 150 radnika, prevesti 212.800 putnika

    Postojeći nivo sigurnosti željezničkog saobraćaja doveden je na zabrinjavajući stepen zbog nedovoljno raspoloživih sredstava za ulaganje u tekuće održavanje infrastrukturnih kapaciteta, navedeno je u Planu poslovanja JP Željeznice Federacije BiH, a koji je predočen Vladi Federacije BiH.

    Dodaje se kako je neophodno osigurati novac za ulaganje u infrastrukturne trase i kapacitete željezničkog saobraćaja u Federaciji, kako bi se u narednih nekoliko godina prilagodile potrebnom minimumu evropskih standarda i same postale dio evropske željezničke mreže.

    JP Željeznice FBiH kao strateški cilj u ovoj godini navode prijevoz nafte i naftnih derivata.

    – Ukoliko bi se nafta prevozila željeznicom, efekti za državu bi bili višestruki, i to kontrola procesa uvoza nafte i smanjena mogućnost zloupotrebe. Zatim, uredna i tačna naplata carine i PDV-a i povećanje prihoda, kontrola kvaliteta tečnih goriva, zaštita životne sredine s obzirom na to da željeznice koriste čist energent za prijevoz – navodi se u Planu željeznica FBiH za ovu godinu.

    Dodaju da bi se rasteretio i drumski saobraćaj i povećala sigurnost za sve učesnike u saobraćaju.

    – Iako podaci govore da prijevoz nafte vagonima ima tendenciju rasta u posljednjih nekoliko godina, to su ipak vrlo male količine s obzirom na kapacitete kojima se raspolaže – navode iz Željeznica FBiH.

    U planovima ovog preduzeća je da u ovoj godini, kada je riječ o putničkom saobraćaju, prevezu 212.800 putnika, ostvare 18,91 miliona putničkih kilometara.

    Navodi se kako će do kraja ove godine doći će do značajnog smanjenja radne snage odlaskom u penziju 112 radnika, shodno planu penzionisanja.

    – Da bi se nesmetano odvijao proces rada, društvo planira primiti 150 radnika potrebne kvalifikacione strukture – planiraju Željeznice FBiH.

    Posebnom odlukom odredit će se neophodna struktura radnika koji će biti primljeni.