Category: Vijesti

  • Litar benzina u BiH “sletio” na 3 KM, a dizela na 3,16 KM

    Litar benzina u BiH “sletio” na 3 KM, a dizela na 3,16 KM

    U Bosni i Hercegovini se nastavlja trend snižavanja cijena benzina i dizela na benzinskim pumpama.

    Prema ažuriranim podacima na aplikaciji Federalnog ministarstva trgovine, jutros je u Sarajevu najniža cijena litra benzina 95 iznosila 3,01 KM, a najskupljeg 3,51 KM.

     

    Najniža cijena dizela iznosi 3,16 KM, a najveća 3,46 KM.

    Treba podsjetiti da su cijene do prije desetak dana na benzinskim pumpama bile veće i do 40 feninga.

    Građani se nadaju i da će uskoro biti zakazana nova sjednica Doma naroda Parlamenta BiH koji bi u drugom čitanju trebao usvojiti izmjene Zakona o akcizama, a što bi značilo manje cijene goriva za još 50 feninga.

    Inače, prema posljednjem izvještaju Agencije za statistiku, potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini u junu ove godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su porasle za 1,4 posto, dok je na godišnjem nivou rast cijena u u prosjeku iznosio 15,8 posto.

    Cijene hrane u junu ove u odnosu na juni prošle godine više su za 24,1 posto, a prijevoza za 34,5 posto kao posljedica rasta cijena goriva.

    Više cijene zabilježene su u gotovo svim statističkim odjeljcima. Bezalkoholna pića u junu ove u odnosu na juni prošle godine skuplja su za 17,4 posto, usluge stanovanja, voda, električna energija, plin i drugi energenti skuplji su za 14,1 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 9,1 posto, restorani i hoteli za 9,8 posto, alkoholna pića i duhan za 2,1 posto, dok je u prosjeku zabilježen pad cijena odjeće i i obuće za 5,9 posto.

    U prvih šest mjeseci u poređenju sa istim periodom lani inflacija je iznosila 11,5 posto. Cijene hrane u tom periodu u prosjeku su više za 18,3 posto, a prijevoza za 24,7 posto.

     

    klix

  • U Neumu u špici sezone svakodnevno do 18.000 gostiju

    U Neumu u špici sezone svakodnevno do 18.000 gostiju

    Hotelski i privatni smještaj u Neumu, jedinom bosanskohercegovačkom gradu na jadranskoj obali, popunjeni su, a očekuje se da će ova ljetna sezona ispuniti očekivanja turističkih radnika u ovoj turističkoj destinaciji.

    Neum je pun turista, uglavnom domaćih, ali tu su i turisti iz regije, Njemačke, Poljske, Austrije, Francuske…

    Neumski načelnik Dragan Jurković rekao je da su prije desetak dana krenuli u špicu sezone: “Dvije godine koje su bile dosta neizvjesne, a u kojima nismo znali u kojem smjeru će ići turizam, iza nas su. Sada imamo dosta drugačiju predsezonu i sezonu. Predsezona je bila dobra, a glavna sezona će također, prema najavama, biti uspješna. Ono što nas veseli je podsezona u kojoj očekujemo jako dobre rezultate”.

    Kako je kazao, hotelski smještaj je popunjen kada je riječ o ljetnoj sezoni u Neumu: “Kapaciteti su popunjeni što nas kao lokalnu zajednicu veseli. I informacije iz privatnog smještaja govore da su kapaciteti popunjeni 90 posto. Naši domaći gosti su glavni na ovom području – oko 60 posto. Imamo nešto gostiju iz regije, Njemačke, Poljske, Austrije, Francuske. Tako da smo zadovoljni sa strukturom gostiju. Uvijek smo bazirani na domaće turiste”.

    Naglasio je da je glavna smjernica u narednom periodu razvoj ruralnog turizma: “Radit ćemo maksimalno na tome. Kroz strategiju razvoja općine koju planiramo završiti ove godine, imat ćemo tačne smjernice šta raditi u narednih pet godina”.

     

    U špici sezone u Neumu dnevno borave hiljade turista.

    “U špici sezone imamo od 15.000 do 18.000 gostiju svaki dan. To je dosta velika brojka za nas. Neka naša procjena je da bi mogli imati od 500.000 do 600.000 noćenja u Neumu u ovoj godini. To sigurno nije blizu one 2019. godine, prije pandemije, ali je zasigurno puno bolja od ove dvije koje su iza nas. Nadamo se da će se popraviti godina i da ćemo nekom svojom ponudom naredne godine povećati tu brojku na milion noćenja”, dodao je Jurković.

    Branimir Butigan, predsjednik Udruge hotelijera općine Neum, istakao je da su hoteli blizu 100 posto popunjenosti: “Mislim da je privatni i apartmanski smještaj u istim postocima popunjenosti. S obzirom na to kakve su nam bile prethodne dvije godine, ove godine smo napokon imali predsezonu tako da smo sa junom bili jako zadovoljni. Početak jula je bio malo slabije popunjen, ali sada je već krenula špica sezone i došli smo na razinu koju smo i očekivali”, istakao je Butigan.

    Kako je kazao, kada je riječ o julu i augustu, koji se smatraju špicom sezone, pretpostavka je da će prosječna popunjenost biti oko 90 posto: “Očekujemo da imamo i podsezonu jer smo imali predsezonu i da kroz septembar i oktobar ostvarimo dobar dio noćenja. Tako da se primaknemo po broju noćenja na 80 posto one rekordne 2019. godine. U Neumu hotelski smještaj broji između 2.400 – 2.500 ležaja”.

    Nedavno otvorena cesta Stolac – Neum je donijela samo benefite Neumu jer sada imaju i one goste koji dođu na dnevno kupanje i odmor.

    “Tako da prema mojim procjenama, u Neum tokom dana dođe i više od 20.000 ljudi u špici sezone. Što se tiče hotelskog smještaja, u špici sezone je glavnom miks stranih gostiju i domaće dijaspore. Većinom su to Poljaci, Francuzi, Nijemci, Nizozemci, Slovenci. Tokom korone pojavilo se mnogo gostiju iz Srbije, nastavili su dolaziti u manjem broju, a ima i Mađara. U privatnim smještajima dominiraju domaći turisti i bh. dijaspora”, naglasio je Butigan.

    Smatra da je Neum jako zanimljiva destinacija sa vrlo kvalitetnim hotelskim smještajem, po dosta pristupačnijim cijenama od ostalih destinacija na Jadranu i njegovoj blizini: “Grad kao grad iz godine u godinu nudi sve više sadržaja, ulaže u infrastrukturu. Svake godine nastojimo unaprijediti tu ponudu. Ono što nas još čini atraktivnijim za goste iz Evrope je ta naša lokacija jer nam je Dubrovnik udaljen sat vremena, Mostar isto toliko, Korčula malo više od sata, Split na 1,5 sat. Njima je zanimljivo da se tu stacioniraju i imaju izlete u te destinacije. Od Neuma ništa nije daleko. Nalazimo se u središtu nekog trokuta gdje nam je sve blizu. Najveći napredak je u agroturizmu”.

     

    O turizmu u Neumu govorio je i Davor Krešić, direktor prodaje i marketinga u hotelu Sunce i potpredsjednik Udruge hotelijera Neuma: “Mogu reći u ime hotelijera da smo mi itekako zadovoljni sa sezonom, računajući da smo imali zadnje dvije loše pandemijske godine gdje hoteli nisu radili baš kao privatni smještaj. Ova godina je dosta dobra. Svi smo hotele otvorili od 15. marta. Trenutno smo svi skoro na potpuno popunjenim kapacitetima. Najave za ostatak sezone – osmi, deveti i deseti mjesec – također su odlične. Mislim da će dio hotela biti otvoren za Novu godinu. Mogu reći da se vraćamo na pretpandemijske godine”, pojasnio je Krešić.

     

    U hotelskim smještajima u Neumu su uglavnom stranci, a u privatnim domaći gosti.

     

    “Što se tiče hotelskog smještaja, preko 80 posto gostiju čine stranci, dok je u privatnom smještaju situacija obrnuta. Uglavnom su tu domaći gosti ili naša dijaspora koja dođe sa bh. dokumentima. Što se tiče bh. tržišta, vidimo veliko povećanje dolazaka domaćih gostiju, pogotovo otkako je otvorena cesta Stolac – Neum. Neum je sada dosta dostupniji, sigurnije je i brže i tu vidimo veliki broj i rezervacija. Nadamo se da će se taj broj povećati i u podsezoni budući da se špica sezone uvijek proda bez nekih velikih problema”, izjavio je Krešić.

     

    Kako je kazao, u Neumu ima hotela i smještaja koji su otvoreni tokom cijele godine: “Ima se gdje doći, međutim, interes nije velik. Treba se znati da Neum, osim domaćeg tržišta, uglavnom avio-destinacija gdje gosti dolaze na zračne luke Split i Dubrovnik, nažalost, ne u Mostar. Međutim, trend se mijenja, sezona se produžava, nije više do 15. ili 20. augusta, sada imamo goste koji nam ostaju do sredine desetog mjeseca. Hoteli rade sve duže i duže”, pojasnio je Krešić.

  • Koliko su građani zainteresovani za vakcinaciju protiv Kovida

    Koliko su građani zainteresovani za vakcinaciju protiv Kovida

    U Bosni i Hercegovini danas su koronavirusom zaražene 393 osobe, a pet je preminulo. Uprkos porastu zaraženih, opada interes građana Bosne i Hercegovine za vakcinaciju protiv koronavirusa. U našoj zemlji do sada je propalo više od milion i 300 hiljada vakcina. Iako zaraženi sada uglavnom imaju blage kliničke slike, epidemiolozi upozoravaju da je virus nepredvidiv.

    Epidemiološki trendovi u BiH su u blagom, ali konstantnom porastu. U padu je samo broj zainteresovanih za vakcinaciju, iako ljekari upozoravaju da je korona virus nepredvidiv. Ipak, građani koji su na početku pandemije bili spremni da odlaze u susjedne zemlje zbog imunizacije ili da satima čekaju dozu vakcine u tržnom centru, sada uglavnom drugačije razmišljaju.

    Prema istraživanjima NVO sektora, gotovo 40 posto građana BiH je primilo barem jednu dozu vakcine protiv korona virusa. Najviše penzionera. Među onima koji su u potpunosti odbili imunizaciju najviše je lica od 18 do 34 godine. No, upravo je radno sposobno stanovništvo dominantno među novozaraženim, kažu u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske. Četvrtu dozu preporučuju imunokompromitovanim licima – trudnicama, hroničnim bolesnicima, medicinarima.

     

    Nina Rodić Vukmir, Institut za javno zdravstvo RS

    “Najviše dokaza imamo da vakcinisani pacijenti nisu razvili teđke kliničke slike, čak i ako su zaraženi. To je ono što ohrabruje i, naravno, vakcina je najučinkovitije preventivno sredstvo u brobi protiv korona virusa.”

    U Zavodu za javno zdravstvo FBiH podsjećaju da su epidemiološki trendovi u BiH u porastu upravo zbog usporene imunizacije i širenja novih sojeva virusa, za koje je utvrđeno da su višestruko zarazniji od prethodnih. Pozivaju građane da se vakcinišu.

    U Bosni i Hercegovini do sada je propalo 1.300.657 vakcina protiv korona virusa, oko 530 000 doza u Federaciji BiH i oko 770 000 doza u Republici Srpskoj. Koliko bi još moglo biti uništeno vakcina, zavisit će od njihove potrošnje u narednom periodu.

     

    bhrt

     

     

  • U ovoj narko-luci na Jadranu heroin ulazi na ‘mala vrata’: Utočište su pronašli i kavačkog klana

    U ovoj narko-luci na Jadranu heroin ulazi na ‘mala vrata’: Utočište su pronašli i kavačkog klana

    I pored činjenice da Slovenija ima samo 47 kilometra obale, luka Kopar jedna je od najznačajnijih kontejnerskih luka na Jadranu, a uz to druga je po veličini među mediteranskim lukama za transport automobila i kao takva privlači velike kriminalne grupe da za svoju švercersku rutu odaberu upravo nju.

    Tokom 2021. godine luka je doživjela svoj vrhunac kada je zabilježen rekordan broj transportnih jedinica koje su prolazile kroz ovu luku. Njen potencijal prepoznat je među krugovima EU, a prepoznala ga je i Kina, piše Nova.rs.

    Luka Kopar je 2018. godine ušla u sastav jedne regionalne inicijative nakon potpisivanja memoranduma za razumijevanje sa Ningbo Zhoushan grupom za luke. Od posebnog je značaja zvaničnom Pekingu i njegovim investitorima upravo iz razloga što je čak dvije trećine robe u luci Kopar namijenjeno kompanijama u kojima Kina igra vodeću ulogu.

    S druge strane, pojedine članice EU, pogotovo one sa kojima se Slovenija graniči vide luku Kopar kao značajnu tačku svog transporta kroz nju. U prilog toj činjenici ide i mađarsko otvaranje konzulata u luci kako bi se dodatno olakšalo poslovanje mnogih mađarskih kompanija.

    Uzimajući u obzir geostrateški položaj luke Kopar, na sjeveru Jadranskog mora, roba koja u nju stigne može se brzo i sa lakoćom transportovati u EU: na sjeveru preko Ljubljane ili sjeverne Italije, sjeverozapadno do Austrije i Njemačke, a sjeveroistočno do Slovačke i Mađarske. Koper je takođe povezan za željeznicom čije se puštanje u pogon očekuje između 2026. i 2027.

    Kopar, kako je lokalci doživljavaju kao glavnu arteriju u pomorskoj trgovini u ovom djielu Balkana, predstavlja mesto pogodno za otvaranje novih radnih mjesta od kojih i slovenačka privreda značajno raste jer se 70% svih poreskih prihoda prikuplja upravo u luci.

    Međitim, uprkos svom pređašnjem sjaju, ni ova luka nije izostala sa spiska glavnih balkanskih narko-luka na mapi svjetskog organizovanog kriminala.

     

    Glavna nalazišta heroina iz Irana

    Na osnovu podataka iz prethodne tri godine, u luci Kopar zapljenjene su velike količine heroina, pogotovo kada se to uporedi sa količinama u susjednim lukama.

    U septembru 2019. godine, carinici u luci pregledali su kontejnere sa pošiljkom od preko 20 tona keramičkog ljepila i tom prilikom pronašli 25 vreća koje su se razlikovale svojim oblikom i veličinom.

    Pregledom pronađenih vreća otrkiveno je 302 kilograma heroina iz Irana koji su bili namijenjeni kompaniji u Sloveniji. Nedugo zatim, u novembru 2019. policija je zaplijenila skoro 730 kilograma heroina čistoće 70% što je predstavljalo najveću pošiljku ikad u Sloveniji. Droga je bila spakovana u 473 rolni polietilenske folije u kontejneru utovarenom na brodu u Egiptu. Istragom je dalje utvrđeno da je i ova pošiljka heroina potekla iz Irana, a bila je namijenjena jednoj firmi u Mađarskoj.

    Pored heroina, u ovoj luci zapljenjene su primetne količine kokaina, kanabisa i tečne sintetičke droge.

    Stručnjaci za suzbijanje trgovine narkoticima u ovoj luci najčešće detaljno pregledaju pošiljke iz Latinske Amerike, ali kažu da ju je uprkos tome nekad teško otkriti.

    Pored ovoga, ono što je karakteristično za ovu luku jeste nedozovoljena trgovina i transport intelektualne svojine. To se u najvećoj mjeri odnosi na dobra koja pristižu iz Kine, a namijenjena su za tržište istočne Evrope. Carina je takođe zaplijenila kontejnere pune “srećki “i falsifikovanih kupona koju su najvjerovatnije bili namenjeni kineskoj zajednici u Italiji. Nije izostao ni pokušaj šverca oružjem i ukradenim automobilima koji su, kako se pretpostavlja, bili namijenjeni za afričko i azijsko tržište.

     

    Kavčani u Sloveniji

    O organizovanim narko-kriminalnim grupama u ovom regionu se ne zna mnogo. Jedino je značajan podatak i pretpostavka da kriminalne grupe iz Crne Gore i Srbije posluju u Sloveniji, što je potvrđeno u novembru 2021. kada je uhapšen službenik tužilaštva sa koga se sumnja da je odavao informacije slovenačkoj narko grupi povezanoj sa kavačkim klanom.

    Oko 60 članova kavačkog klana uhapšeno je u akciji slovenačke policije zbog sumnje da su švercovali oko 800 kilograma kokaina, velike količine drugih vrsta droge i oružja.

    Slovenački list “Večer” objavio je da će se većina uhapšenih nakon pretresa u 23 kuće na području Ljubljane, Kranja, Maribora i Kopra, braniti sa slobode.

    Tu grupu je prema saznanjima “Vijesti” predvodio je Filip Vrzić, kojeg slovenačka policija dovodi u vezu sa vrhom kavačkog klana.

     

     

  • Premijer Španije Pedro Sanchez danas u posjeti Bosni i Hercegovini

    Premijer Španije Pedro Sanchez danas u posjeti Bosni i Hercegovini

    Predsjednik Vlade Kraljevine Španije Pedro Sanchez posjetit će danas Bosnu i Hercegovinu, u okviru svoje turneje po zapadnom Balkanu.

    Tokom posjete Sarajevu, Sanchez će se sastati sa predsjedavajućim i članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nakon čega su predviđene izjave za medije u Svečanom salonu zgrade Predsjedništva BiH (13:00 sati).

    Nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH, Sanchez će u poslijepodnevnim satima posjetiti i Mostar.

    Španski premijer Pedro Sanchez jučer je započeo svoju turneju po zapadnom Balkanu.

    Prema pisanju španskih medija, Sanchez želi ponovno aktiviranje i revitalizaciju procesa proširenja Evropske unije na ovu regiju.

  • Vremenska prognoza

    Vremenska prognoza

    Danas u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima ponegdje na sjeveru sa slabom kišom. Tokom dana, uglavnom svježije, promjenjivo i nestabilno uz kišu, često u obliku pljuskova, a lokalno je moguće i grmljavinsko nevrijeme, najprije u sjevernim, a zatim u centralnim i djelimično južnim područjima. Vjetar slab do umjeren sjeverozapadnog smjera, na momente i pojačan. Jutarnje temperature zraka od 16 do 21, na jugu 24, a najviše dnevne od 28 do 34, na jugu do 36 stupnjeva.

     

    U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana, nestabilno sa kišom , pljuskovima i grmljavinom. Jutarnja temperatura oko 17, a najviša dnevna oko 34 stupnja.

  • Radarske kontrole

    Radarske kontrole

    PS DONJI VAKUF

    08:45 do 09:45 sati Oborci

    11:00 do 12:00 sati Nova Travnička

    16:30 do 17:30 sati Komar

    19:00 do 20:00 sati Torlakovac

    21:00 do 22:00 sati Prusac

     

     

    Stacionarni radari

    M-5 Kalibunar, općina Travnik (kod BP INA)

    M-5 Vitez (kod Impregnacije)

    M-5.1 Kaonik-Kiseljak, u naselju Kaćuni

    M-5.1 M-5.1 Brnjaci

    M-16.4 Nević Polje-Novi Travnik

    M-16.2 Gornji Vakuf/Uskoplje, u naselju Trnovača

    M-5 Busovača

    M-16.2 Vrbanja

    M-16.4 Bristovi

    M-5 Jajce (Donje Pijavice)

     

     

     

    Nestacionarni radari

    PS TRAVNIK

    08:30 do 10:30 sati Šehida

    12:00 do 14:00 sati Dolac na Lašvi

    16:30 do 18:30 sati Turbe

    20:00 do 21:30 sati Aleja Konzula

     

    PS VITEZ

    18:00 do 20:00 sati M-5 Ahmići

    20:00 do 22:00 sati lokalna cesta, Divjak

    23:00 do 00:00 sati ulica Stjepana Radića

    00:00 do 01:00 sati M-5 Šantića

     

    PS FOJNICA

    07:30 do 09:30 sati Polje Ostružnica

    10:00 do 12:00 sati Pločari Polje

    12:30 do 14:30 sati Nadbare

     

    PS BUGOJNO

    18:00 do 19:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Lug

    20:00 do 21:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Zlavast

    22:00 do 23:30 sati Bugojno-Novi Travnik, ulica Rostovska

    00:00 do 01:30 sati ulica Slobode (GUMA)

     

     

    PS GORNJI VAKUF

    02:00 do 03:00 sati Trnovača

    07:00 do 08:00 sati Potrlica

    12:00 do 13:00 sati ulica Vrbaska

    17:00 do 18:00 sati Pajić Polje

    20:00 do 21:00 sati ulica Vrbaska

    23:00 do 00:00 sati Ploča

     

    PS JAJCE

    08:00 do 10:00 sati M-5 Marjanovići

    10:30 do 12:30 sati M-5 Mile

     

    PS BUSOVAČA

    12:00 do 13:00 sati Gavrine kuće

    13:00 do 14:00 sati Kaonik (kod tehničkog pregleda)

    14:30 do 15:30 sati ulica 1.mart/ožujak (naselje Luka)

    15:30 do 17:00 sati Polje (skretanje za Babijak)

    17:00 do 18:30 sati Oselište (stari Tamex)

     

    PS KISELJAK

    19:00 do 21:00 sati Lug

    21:15 do 23:15 sati Jehovac

    00:00 do 01:30 sati Gromiljak

    01:45 do 03:00 sati ulica Sarajevska cesta

     

    PS KREŠEVO

    09:00 do 11:30 sati Rakova Noga

    16:30 do 19:00 sati Volujak (nova cesta)

     

    PS NOVI TRAVNIK

    00:30 do 01:30 sati M-16.4 Ratanjska

    17:30 do 19:00 sati M-16.4 Rankovići

    20:00 do 21:30 sati ulica S.Tomaševića

    22:00 do 24:00 sati M-16.4 Bučići

  • Stanje na putevima

    Stanje na putevima

    Kolovoz je ovoga jutra zbog kiše mokar ili vlažan u sjeverozapadnim krajevima , pa vozače pozivamo na pojačan oprez.

    U toku su radovi na vijaduktima Klopče i Klopačke Stijene na dionici autoputa A-1 Zenica sjever-Zenica jug, gdje se saobraća preticajnom trakom, dok su vozna i zaustavna traka zatvorene za saobraćaj.

    Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom. U noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

    Sporije, zbog radova, saobraća se i na putnim pravcima: Bihać-Bosanski Petrovac (Ripač-Dubovsko), Žitomislići-Počitelj (Ševaš Njive), Donji Vakuf-Travnik (Komar), Žepče-Zenica (Golubinja) i Bosanski Šamac-Orašje (dionica Grebnice-Bazik).

    Na putu Rudo-granični prelaz Uvac zbog oštećenja mosta, zabranjen je saobraćaj za teretna vozila maksimalnog osovinskog opterećenja preko 10 tona po osovini, dok je za ostala vozila brzina kretanja na mostu ograničena na 20 km/h.

    Pojačan je promet vozila na ulazu u Bosnu i Hercegovinu na graničnom prelazu Velika Kladuša, kao i na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima: Izačić, Deleuša, Hum i Zupci.

    I na ostalim graničnim prelazima povremeno dolazi do pojačanog prometa vozila, ali zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta.

    Kolovoz je ovoga jutra zbog kiše mokar ili vlažan u sjeverozapadnim krajevima , pa vozače pozivamo na pojačan oprez.

    U toku su radovi na vijaduktima Klopče i Klopačke Stijene na dionici autoputa A-1 Zenica sjever-Zenica jug, gdje se saobraća preticajnom trakom, dok su vozna i zaustavna traka zatvorene za saobraćaj.

    Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom. U noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

    Sporije, zbog radova, saobraća se i na putnim pravcima: Bihać-Bosanski Petrovac (Ripač-Dubovsko), Žitomislići-Počitelj (Ševaš Njive), Donji Vakuf-Travnik (Komar), Žepče-Zenica (Golubinja) i Bosanski Šamac-Orašje (dionica Grebnice-Bazik).

    Na putu Rudo-granični prelaz Uvac zbog oštećenja mosta, zabranjen je saobraćaj za teretna vozila maksimalnog osovinskog opterećenja preko 10 tona po osovini, dok je za ostala vozila brzina kretanja na mostu ograničena na 20 km/h.

    Pojačan je promet vozila na ulazu u Bosnu i Hercegovinu na graničnom prelazu Velika Kladuša, kao i na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima: Izačić, Deleuša, Hum i Zupci.

    I na ostalim graničnim prelazima povremeno dolazi do pojačanog prometa vozila, ali zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta.

  • Cijena ogrjeva ponovo porasla: Tona peleta opet košta 640 KM

    Cijena ogrjeva ponovo porasla: Tona peleta opet košta 640 KM

    Kako trenutno stoji na internet stranici kompanije Drvosječa, cijena ove vrste ogrjeva iznosi 640 KM po jednoj toni.

    U razgovoru za portal Klix.ba iz kompanije Drvosječa potvrdili su da nije došlo do planiranog snižavanja cijena i kao razlog navode da nisu naišli na kooperaciju od strane proizvođača peleta i drugih učesnika na tržištu ogrjeva. Drugi razlog je učešće cijene goriva u proizvodnji što je zbog velikog rasta cijena dovelo do pogrošavanja situacije.

    “U toku mjeseca jula mi smo spustili cijenu, uspjeli smo sa alternativnim dobavljačima da spustimo cijenu i nadali smo se da će se pad nastaviti. Kontaktirali smo i sa konkurencijom i drugim dobavljačima, međutim nakon privremenog spuštanja cijena, cijene su opet podignute,” kažu iz Drvosječe.

    Također, iz Drvosječe upozoravaju i da je Vijeće ministara već načinilo izmjene u odluci o zabrani izvoza jer su izuzeli drveni briket što je, s obzirom da je, proizvodnja briketa jednostavnija od proizvodnje peleta dovelo da su peletare počele da proizvode briket i da ga dalje izvoze.

    “Trenutna cijena po kojoj se izvozi briket na evropsko tržište je 350 eura. Brojni proizvođači peleta su se prebacili na proizvodnju briketa, ne proizvode uopće pelet i tako i dalje postoji nestašica na tržištu,” pojašnjavaju iz kompanije Drvosječe.

    Ističu neozbiljnost Vijeća ministara BiH, ali i Vlade Federacije BiH koja je predložila da se iz odluke o zabrani izvoza izuzmu određeni proizvodi.

    Iz Vlade FBiH su obavijestili kako je Federalni tržišni inspektorat izvršio inspekcijski nadzor kod 14 proizvođača i trgovaca, te kako je izvjestio ministar trgovine Zlatan Vujanović kod većine kontrolisanih subjekata je utvrđen niz nepravilnosti i nedostataka.

    “Uz ostale utvrđene nedostatke, iz izvještaja Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) jasno je da su proizvođači i prodavci ogrjevnog materijala, koristeći novonastalu situaciju općeg povećanja cijena roba i usluga izazvanih, nerealno visoko podigli cijene, pri tome ne pokazujući društvenu odgovornost i socijalnu osjetljivost u aktuelnom momentu globalne inflacije i smanjenja kupovne moći stanovništva,” naveo je ministar Vujanović.

    Ministar Vujanović je najavio da ukoliko do 24. septembra ne dođe do ispoljavanja ekonomskog patriotizma, Vlada FBiH će predložiti nove mjere zaštite građana, ne isključujući i najrestriktivnije zakonske mjere, te zahtjev za produženje trajanja Odluke Vijeće ministara BiH o zabrani izvoza ogrjevnog materijala do kraja ove godine.
    “Istakli smo da bi u ovom momentu realna cijena za tonu peleta trebala iznositi od 400 do 450 KM, a za kubni metar iscjepanog ogrjevnog drveta od 100 do 120 KM. Također je istaknuto da će, ukoliko izostane volja adresiranih poslovnih subjekata iz ove oblasti, Vladi Federacije BiH biti predloženo da u skladu sa zakonom i nadležnošću, poduzme i inicira mjere zaštite ekonomskih i potrošačkih interesa građana, ne isključujući i najrestriktivnije zakonske mjere,” poručio je ministar Vujanović.

    Izvor: Klix.ba

  • Stvari koje trebate znati i uraditi prije odlaska na more

    Stvari koje trebate znati i uraditi prije odlaska na more

    Njega prije, za vrijeme i nakon izlaganja sunčanim zrakama ključna je za zdravlje i ljepotu kože, ali se i razlikuje. Kako bi koža uvijek blistala, potrebno je u njegu ulagati cijele godine, a ako vam je plan bio uskočiti u prvi kozmetički ili frizerski salon nekoliko dana prije putovanja na more, neke stvari morate znati, upozoravaju stručnjaci.

    Zaštitni faktor

    Prije svega je bitno prije ljetovanja, kako biste uživali u svim čarima koje ono nudi, pobrinuti se na vrijeme za zaštitu kože, kose i lica. Mikrodermoabrazija, mezoterapija, hemijski pilinzi… Sve su to tretmani koje ste mogli obaviti tokom zime i proljeća, ali što sad kad je sunce jako i kada koža ne reagira tako dobro na neke tretmane i proizvode?

    Tokom ljeta treba izbjegavati sve preparate s alfa i beta hidroksikiselinama te retinoide. Zbog velike osjetljivosti na sunce nastaju brojne nuspojave, a među njima hiperpigmentacije kojih se teško riješiti. Također, hormonski suplementi u kombinaciji sa suncem nisu baš najsretniji, a tome u prilog ide i trudnoća kada ni najveći šeširi i naočale veličine tanjura ne mogu spriječiti tamnosmeđe mrlje na čelu, obrazima i iznad usana.

    Ako ne možete izbjeći neke od tih preparata, koristite zaštitne faktore s UVA i UVB filtrima i izbjegavajte sunce od 11 do 17 sati, savjetuje dr. med. Nevija Delal (Nevia Delalle), specijalistica dermatologije i venerologije.

    Osnovna uloga

    Ističe da antioksidanse, vitamine C i E, selen, cink, beta-karoten, melatonin i druge proizvode možete nanositi prije zaštitnog faktora, a osnovna im je uloga uklanjanje slobodnih radikala. Antioksidansima održavamo vlažnost kože, stimuliramo stvaranje novih stanica, a neki od njih imaju efekt izbjeljivanja, poboljšavaju cirkulaciju i potiču kolagenu produkciju.

    Proces starenja

    Važno je zapamtiti, kaže dr. Nevija Delal, da na proces starenja utječu i vanjski faktori, tzv. fotostarenje. Pojačanim i svakodnevnim izlaganjem suncu potaknut ćemo pad broja elastičnih i kolagenih vlakana, a crte lica postat će izražajnije uz sve dublje bore.

    Izvor: Dnevni avaz