Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Na pet lokacija u Donjem Vakufu radarske kontrole

    Na pet lokacija u Donjem Vakufu radarske kontrole

    • Najavljene radarske kontrole za 31. 07. 2022. -PS TRAVNIK

      08:30 do 10:30 sati Turbe
      12:00 do 14:00 sati Karaula
      16:30 do 18:30 sati Dolac na Lašvi
      20:00 do 21:30 sati Nova Bila

    • PS VITEZ
    • Najavljene radarske kontrole za 31. 07. 2022. -PS VITEZ

      09:00 do 11:00 sati ulica Hrvatske mladeži
      11:00 do 13:00 sati ulica Branilaca Starog Viteza
      14:00 do 15:00 sati Bila-cesta prema bolnici Nova Bila
      15:00 do 16:00 sati ulica Kralja Tvrtka

    • PS FOJNICA
    • Najavljene radarske kontrole za 31. 07. 2022. -PS FOJNICA

      07:30 do 09:30 sati Pločari Polje
      10:00 do 12:00 sati Nadbare
      12:30 do 14:30 sati Polje Ostružnica

    • PS BUGOJNO
    • Najavljene radarske kontrole za 31. 07. 2022. -PS BUGOJNO

      13:00 do 14:30 sati ulica Armije BiH
      15:00 do 16:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Lug
      17:00 do 18:30 sati Bugojno-Novi Travnik, Bristovi
      19:00 do 20:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Zlavast

    • PS DONJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 31. 07. 2022. -PS DONJI VAKUF

      09:15 do 10:15 sati Titova
      11:15 do 12:15 sati Komar
      16:00 do 17:00 sati Rujanci
      18:30 do 19:30 sati Oborci
      20:30 do 21:30 sati Nova Travnička

    • PS GORNJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 31. 07. 2022. -PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE

      02:00 do 03:00 sati ulica Vrbaska
      08:00 do 09:00 sati ulica Bistrička cesta
      12:00 do 13:00 sati ulica Vrbaska
      15:00 do 16:00 sati Pajić Polje
      20:00 do 22:00 sati ulica Gradska

    • PS JAJCE
    • Najavljene radarske kontrole za 31. 07. 2022. -PS JAJCE

      08:00 do 09:45 sati R-413b Divičani
      10:15 do 12:15 sati M-16 Podmilačje

    • PS BUSOVAČA
    • Najavljene radarske kontrole za 31. 07. 2022. -PS BUSOVAČA

      18:00 do 19:30 sati Kaonik (stari most)
      19:30 do 21:00 sati Gavrine kuće
      21:30 do 23:00 sati Bukovci (mjesto Džafe)
      23:00 do 00:30 sati ulica 1.mart/ožujak (skretanje za naselje Luka)

    • PS KISELJAK
    • Najavljene radarske kontrole za 31. 07. 2022. -PS KISELJAK

      08:30 do 10:15 sati Lug
      11:00 do 13:00 sati Jehovac
      13:30 do 15:30 sati Gromiljak

    • PS KREŠEVO
    • Najavljene radarske kontrole za 31. 07. 2022. -PS KREŠEVO

      09:00 do 11:30 sati Alagići
      16:30 do 19:00 sati Resnik

    • PS NOVI TRAVNIK
    • Najavljene radarske kontrole za 31. 07. 2022. -PS NOVI TRAVNIK

      08:30 do 10:30 sati R-439 Rastovci
      10:30 do 11:30 sati M-16.4 V.dom
      12:00 do 13:30 sati M-16.4 Bučići

  • Saobraćajnice mokre, mogući nailasci na sitnije odrone

    Saobraćajnice mokre, mogući nailasci na sitnije odrone

    Kolovoz je jutros mjestimično vlažan, a pažnju skrećemo na moguće sitnije odrone zemlje ili kamenja.

    U toku su radovi na vijaduktu Klopče na dionici autoputa A-1 Zenica sjever-Zenica jug, gdje se saobraća preticajnom trakom, dok su vozna i zaustavna traka zatvorene za saobraćaj.

    Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom. U noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

    Sporije, zbog radova, saobraća se i na putnim pravcima: Bihać-Bosanski Petrovac (Ripač-Dubovsko), Žitomislići-Počitelj (Ševaš Njive), Donji Vakuf-Travnik (Komar), Žepče-Zenica (Golubinja) i Bosanski Šamac-Orašje (dionica Grebnice-Bazik).

    Na putu Rudo-granični prelaz Uvac zbog oštećenja mosta, zabranjen je saobraćaj za teretna vozila maksimalnog osovinskog opterećenja preko 10 tona po osovini, dok je za ostala vozila brzina kretanja na mostu ograničena na 20 km/h.

    Pojačan promet vozila bilježi se na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima: Izačić, Velika Kladuša, Hum, Deleuša i Zupci.

    I na ostalim graničnim prelazima povremeno dolazi do pojačanog prometa vozila, ali zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta.

  • Vrijeme umjereno do pretežno oblačno, u centralnim i istočnim područjima moguća kiša

    Vrijeme umjereno do pretežno oblačno, u centralnim i istočnim područjima moguća kiša

    U Bosni će danas prevladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Ponegdje u centralnim i istočnim područjima može pasti malo kiše ili kratkotrajni pljusak. U Hercegovini malo do umjereno oblačno i sunčano. Vjetar slab do umjeren sjevernog smjera. 

    Jutarnja temperatura od 13 do 19, na jugu zemlje do 23, a najviša dnevna temperatura od 27 do 34 stepena.

  • Održana tribina pod nazivom:  Kuda ide Bosna i Hercegovina?

    Održana tribina pod nazivom:  Kuda ide Bosna i Hercegovina?

    Danas je u Velikoj sali Doma kulture u organizaciji Općine Donji Vakuf održana tribina na temu: Kuda ide Bosna i Hercegovina?

    Učešće su kao predavači uzeli, Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Zastupničkom domu BiH i prof.dr. Sead Turčilo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

    Moderatorica tribine, Azemina Smailbegović Mulahuseinović je pozdravila prisutne, zahvalila im se na učešću, predstavila predavače i pozvala općinskog načelnika da se kratko obrati.

    Načelnik općine Donji Vakuf, Huso Sušić je otvorio tribinu, pozdravio predavače i goste,    te istakao koliko je ova tema danas važna.

    Šemsudin Mehmedović se u uvodnom dijelu osvrnuo na historijske činjenice i okolnosti koje su pratile Bosnu i Hercegovinu kroz njenu historiju.

    Bosna i Hercegovina je posebna zemlja na planeti, to nije samo zemlja, to je jedna ideja. Danas se cijeli svijet bori za dominaciju nad Bosnom. Zapadni svijet pokušava, ne poštujući ni vlastite principe, pa čak ni sudove koje su sami uspostavili, pokušavaju dominirati nad Bosnom, pokušavaju upravljati procesima koje bi usmjerili u nekom svom pravcu. Želi se dominirati nad bosanskim čovjekom, a sami znaju da je to nemoguća misija.

    Dva najvažnija spoljnopolitička cilja Bosne i Hercegovine su Europska unija i  NATO. Oko toga smo uz tešku muku postigli potpunu saglasnost i 2002. godine u svoje zakonodavstvo ugrađujemo standard Eurospke unije i prilagođavamo svoj pravni sistem pravoj stečevini EU.

    Mi se ne smijemo umoriti i naši politički predstavnici moraju biti najbolji, najaktivniji, najmoralniji i ravnopravno se nositi s diplomatama sa zapada, zaključio je Mehmedović.

     

    Prof.dr. Sead Turčilo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu je govorio o političkoj i sugurnosnoj situaciji na Balkanu i političkim odnosima u Bosni i Hercegovini.

    Percepcija građana Bosne i Hercegovine na osnovu istraživanja koje je rađeno prije ruske agresije na Ukrajinu je takva da 85% građana vjeruje da Bosna i Hercegovina ide u lošem pravcu. Čak 28% ispitanika je u tom trenutku vjerovalo da u našoj državi može izbiti neka vrsta sukoba. Šemsudin je govorio o našem izlazima iz te situacije, a to je kretanje prema Europskoj uniji i sjevernoatlanskom savezu, a ono što trebamo raditi na tom putu je građenje odgovarajućih alijansi. A šta su nam ograničavajući faktori na tom putu? To je naša regionalna situacija. Ako pogledamo na naša dva najvažnija susjeda, a to su Srbija i Hrvatska, kako u pogledu granice, tako i iskustvima koje dijelimo. Ključ djelovanja međunardne zajednice je bio usmjeren prema djelovanju da se pokuša napraviti neki okvir u kojem bi došlo do tog famoznog pomirenja.

    Izgradnja države je višegeneracijski projekat, a ono što je u tome veoma važno je obrazovanje. Generacijski projekat HDZ-a i stranaka iz Republike Srpske je bio da iz umova ljudi u područjima gdje su dominatni izbrišu Bosnu i Hercegovinu. Generacijski projekat mene i mojih kolega jeste da Bosnu i Hercegovinu vratimo u umove tih ljudi, završio je professor Turčalo.

     

     

     

     

  • Sve spremno za 456. skokove sa Starog mosta

    Sve spremno za 456. skokove sa Starog mosta

    Tradicionalni skokovi sa Starog mosta sutra će u Mostaru biti organizovani 456. put, a hiljade turista i gostiju iz cijele BiH već je stiglo u grad na Neretvi.

    Kao uvod na glavni događaj koji je planiran sutra od 16 časova, danas je održana tradicionalna šlaufijada i skokovi sa skakaonice Duradžik, koja se nalazi 100 metara od Starog mosta. Duradžik je rekonstruisan ove godine a tu se mlađi skakači pripremaju da jednog dana skaču sa Starog mosta.

    Koordinator za skakače juniore Emir Zukanović kaze da ni danasnja kiša nije pokvarila raspoloženje i da sutra očekuju vrhunski događaj.

     

    N1

  • Iz Austrije se vratila u BiH i pokrenula uspješan posao: Isplati se, svakom preporučujem da pokuša

    Iz Austrije se vratila u BiH i pokrenula uspješan posao: Isplati se, svakom preporučujem da pokuša

    Ana Zeko ima tek 21 godinu, živi i radi u Gornjem Vakufu. Nakon završene srednje medicinske škole otišla je u Austriju gdje je radila kao medicinska sestra.

    No uslijed pojave korone ostaje bez posla i vraća se u svoj rodni grad gdje pokreće proizvodnju gljiva – šampinjona.

    “Sestra mi živi već pet godina u Austriji te sam se za to odlučila i ja. Međutim, kada sam tamo ostala bez posla, shvatila sam da imam veću mogućnost da uspijem i opstanem u svojoj zemlji nego u inozemstvu pa sam se vratila. Po povratku sam dvije godine radila u lokalnom restoranu i primijetila veliku potražnju za gljivama, a i nedostatak istih na tržištu”, kaže Ana za Agroklub.

    Kada se dobro raspitala i istražila tržište, saznala je da na području Srednjobosanskog kantona niko ne proizvodi gljive, najbliži proizvođači su u Zeničko-dobojskom. Došla je do kontakta jednog proizvođača iz Zenice koji se bavi i prodajom komposta za rast gljiva.

     

    “Svaki je početak težak, ali za sada sam zadovoljna količinom dobivenog proizvoda i cijenom prodanog. Dobila sam par većih ponuda te s vremenom želim proširiti proizvodnju. Za sada moje proizvode uzimaju lokalni restorani i trgovine voća i povrća, ali svakako mogu reći da je moja mjesečna proizvodnja još uvijek dosta manja od potražnje”, dodaje.

    Za pokretanje proizvodnje šampinjona potrebni su kompost, uređaji za stvaranje uvjeta za rast i dostavno vozilo. Do sada je gljive proizvodila u podrumu veličine 10 m2, gdje gljive imaju dovoljno prirodne vlage, i u garaži veličine 30 m2, gdje je morala postaviti uređaj za stvaranje vlage.

    Prije nešto više od mjesec dana prijavila je se i obuku Pokreni svoj posao koju realizira općina Gornji Vakuf s udruženjem iz Mostara. Na kraju obuke najuspješniji polaznici će dobiti grant sredstva kako bi prijavili obrt i pokrenuli vlastiti biznis.

    “Planiram izgradnju nove prostorije u zemlji, zbog boljih uvjeta i proširenja proizvodnje. Trenutno sve radim sama. Kada bih proširila posao javila bi se potreba za dostavljačem i još jednim beračem”, navodi.

    Jedna vreća komposta košta 12 KM, a iz nje se može dobiti šest – sedam kilograma šampinjona. Kompostu su potrebna dvije sedmice da dozre te se nakon toga otvara i prekriva zemljom. Potrebno je dosta vlage pri rastu i nakon sedam do 10 dana počinju prvi plodovi. Kada se oberu i zadnji plodovi kompost koji ostaje može se bez ikakve bojazni iskoristiti kao prirodno đubrivo za vrt, što Ana i čini.

     

    Što je potrebno za uspješan uzgoj šampinjona?

    “Pa mogu reći da je proizvodnja relativno zahtjevna, potrebno je dosta vremena da shvatiš kakvi uvjeti zapravo pogoduju uzgoju. Potrebno je da sam uvijek tu jer šampinjoni ne podnose niti previše visoku, a ni previše nisku temperaturu. Mogu reći da se isplati, ali na veće količine. Ja bih u svakom slučaju preporučila svakome da pokuša”, poručuje Ana.

     

    radiosarajevo

  • Požar u Konjicu još aktivan, nije potrebna pomoć iz zraka

    Požar u Konjicu još aktivan, nije potrebna pomoć iz zraka

    Još je aktivan požar u kanjonu Neretve kod Konjica, izvijestili su u subotu iz Federalne uprave civilne zaštite.

    Navode kako gori na nepristupačnom i miniranom terenu, a jučer poslijepodne aktivirao se i drugi krak požara koji se počeo širit prema Borcima.

    Za sada nema ugroženih stambenih niti gospodarskih objekata te nije potrebna pomoć helikoptera OSBiH.

    U Orašju već nekoliko dana gori gradska deponija koja još nije u cijelosti stavljena pod nadzor.

    Prema izvješću Federalne uprave civilne zaštite, vatrogasci su u posljednja 24 sata imali intervencije i u Mostaru, Grudama, Čapljini, Tuzli, Gračanici i Sarajevu.

    Uglavnom je gorjela šuma, nisko raslinje i otpad, stoji u priopćenju.

    federalna.ba/Fena

  • Folklor, društvo travničkih pjesnika i muzički nastupi: Travnik je sinoć bio ispunjen posjetiocima

    Folklor, društvo travničkih pjesnika i muzički nastupi: Travnik je sinoć bio ispunjen posjetiocima

    “Knjiga je jedinstvena, prenosiva magija”. Travnik je uvijek prepoznavao važnost pisane riječi i tragova koje su stoljećima ostavljani kroz knjige. Vrednovanje pisanje riječ, tj. pisanih tragova zahtijeva njegovanje kroz vrijeme, generacije.

    Sinoć, 29.7., na Centralnom gradskom trgu održano je književno veče: “Društvo travničkih pjesnika“ , na kojem su učestvivali: Rabija Mameledžija, Božena Volić, Amel Gorinjac, Melisa Šćetić i Taik Ganić, koji iza sebe ostavljaju tragove pisane riječi za različite generacije.

    “Travničke večeri” su u ovoj godini dale zaista mnogo prostora književnim izražajima, promocijama knjiga, radionicama za djecu.

    U sklopu “Travničkih večeri” naše ulice sinoć su ukrasili uličnim performansom KUD “Borac” i KUD “Karaula”. Tradicionalnim igrama i pjesmom još jednom su pokazali svoj predan rad i spremnost da uvijek budu dio lijepih dešavanja u Travniku.

    Također, svoje nastupe imali su i bend Hey Joe i DJ ATG.

    Travnicki.info

  • Danski glumac Mads Mikkelsen gost ovogodišnjeg SFF-a

    Danski glumac Mads Mikkelsen gost ovogodišnjeg SFF-a

    Danski glumac Mads Mikkelsen gost je ovogodišnjeg, 28. Sarajevo Film Festivala.

    Na festivalu će 14. augusta biti prikazan film Lov, u kojem Mikkelsen igra glavnu ulogu.

    Mikkelsenu će prije projekcije filma biti uručeno Počasno Srce Sarajeva, za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti. Danski glumac je ovo priznanje dobio na 26. Sarajevo Film Festivalu (2020.), kojemu, zbog okolnosti izazvanih pandemijom korona-virusa, nije mogao prisustvovati.

    Mads Mikkelsen je rođen 1965. godine u Danskoj, gdje je stekao obrazovanje u Školi dramskog teatra u Aarhusu. Glumac porijeklom iz Kopenhagena, svoju profesionalnu karijeru je započeo kao gimnastičar i plesač, ustrajno radeći na pozorišnim, televizijskim i filmskim projektima, da bi konačno postao najveća muška zvijezda u Danskoj i Skandinaviji. Njegov filmski debi je bila glavna uloga u uspješnoj internacionalnoj krimi drami Diler iz 1996. godine, prvom dijelu trilogije koju je režirao Nicolas Winding Refn. Istu ulogu opakog dilera i narkomana je reprizirao u željno iščekivanom nastavku Krv na mojim rukama: Diler 2. Za ovu ulogu je osvojio nagradu Robert za najboljeg glumca od Danske filmske akademije i nagradu Bodil za najboljeg glumca od Danskog udruženja filmskih kritičara.

    Godine 2006. Mikkelsen je odigrao ulogu glavnog negativca pod imenom Le Chiffre u filmu o Jamesu Bondu Casino Royale. Film je dobio pozitivne kritike i ostvario globalnu zaradu preko 594 miliona dolara, čime je preuzeo titulu James Bond filma sa najvećom zaradom. Iste godine Mikkelsen je odigrao glavnu ulogu u za Oscara nominovanom filmu Polsije vjenčanja u režiji dobitnice Oscara za režiju Susanne Bier.

    Godine 2009. je ponovo udružio snage s danskim rediteljem Nicolasom Windingom Refnom u filmu Uspon Valhalle. Premijera filma je održana na 66. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji. Godine 2010. je nastupio kao Draco u fantastičnoj 3D avanturi Sudar titan . Film je režirao Louis Leterrier, dok je za distribuciju bio zadužen Warner Brothers. Godine 2011. Mikkelsen je odigrao ulogu Rocheforta u 3D adaptaciji Tri mušketira u režiji Paula W.S. Andersona.

    U filmu Kraljevska afera je igrao ulogu Johanna Friedricha Struenseea, njemačkog ljekara koji je stekao povjerenje duševno oboljelog kralja Christiana VII, da bi zatim imao ljubavnu aferu s njegovom suprugom, kraljicom Caroline Mathilde. Ovaj historijski film koji je napisao i režirao Nikolaj Arcel je premijerno prikazan u takmičarskom programu 62. Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu 2012. i na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu 2012. godine. Na Filmskom festivalu u Cannesu 2012. Mikkelsen je osvojio nagradu za najboljeg glumca za ulogu u filmu LOV Thomasa Vinterberga. U tom filmu Mikkelsen igra odgajatelja u vrtiću u malom danskom selu, kojeg lažno optuže za zlostavljanje djece. Nakon premijere u Cannesu film je iste godine prikazan na Filmskom festivalu u Tellurideu i Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu, a od proljeća 2013. distribuira ga kompanija Magnolia Pictures.

    Mikkelsen je nastupio i u filmu Neizbježna smrt Charlijea Countrymana u ulozi Nigela, nasilnog kriminalnog bossa. U režiji Fredrika Bonda, film je premijerno prikazan u januaru 2013. na Sundance Film Festivalu, a prikazan je i u sklopu takmičarskog programa na 63. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu u februaru 2013. godine.

    Mads Mikkelsen je posebno poznat po ulozi u seriji Hannibal (2013-2015) koju je za NBC kreirao Bryan Fuller. U seriji igra uspješnog psihologa i sociopatskog serijskog ubicu dr. Hannibala Lectera, zasnovanog na liku iz romana Thomasa Harrisa. Za svoj rad je dobio posebno priznanje kada je imenovan za člana prestižnog žirija na Filmskom festivalu u Cannesu 2016. godine.

    U skorije vrijeme, Mads Mikkelsen se pojavljuje u glavnoj ulozi u filmu Još jedna runda Thomasa Vinterberga, koji je osvojio Oscara za najbolji međunarodni igrani film 2021, saopćeno je iz Sarajevo Film Festivala.

  • Elvir Mahmutović: Ratni vojni invalid bez ruke postao ronilac i nagrađivani podvodni fotograf

    Elvir Mahmutović: Ratni vojni invalid bez ruke postao ronilac i nagrađivani podvodni fotograf

    Elvir Mahmutović tokom agresije na našu zemlju, kao pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine ostao je bez dijela desne ruke, ali to ga nije spriječilo da postane ronilac i nagrađivani podvodni fotograf.

    Ovaj 51-godišnjak iz Lukavca posljednju potvrdu svog umijeća dobio je na hrvatskom otoku Rabu, krajem maja ove godine, kada je osvojio drugo mjesto za fotografiju ribe. Uspjeh ostvario je na Podvodnom maraton kupu (Mares Underwater Photo Marathon Cup) u konkurenciji 120 takmičara iz 12 zemalja svijeta.

     

    Put pod vodu

    – Bez ruke sam ostao u aprilu 1993. godine, imao sam 22 godine. Više od pola života živim s invaliditetom, ali ne prihvatam nikakva ograničenja. S ronjenjem sam počeo 2012. godine kroz projekat USAID-a za rehabilataciju i resocijalizaciju osoba s invaliditetom. Postao sam član sam Eko ronilačke grupe invalida Lukavac i sada ljeti gotovo nema dana da nisam na jezeru Kop u Šićkom Borodu i pod vodom – kaže Elvir Mahmutović, koji je zaposlan u Općinskom sudu Lukavac kao portir i domar.

    Fotografija nagrađena na Rabu

    Od početne obuke i hobija Eko ronilačka grupa invalida Lukavac postala je respaktabilna organizacija, dobro opremljena i spremna da pomogne.

    – Imali smo nedavno dvije potrage za nestalima u rijeci Bosni u kojima smo učestvovali. Odazivamo se svakoj akciji kada nas pozovu, išli smo u Hrvatsku na akcije čišćenja podmorja… – priča Elvir.

    Ekološki biser jezero Kop

    Baza za ronjenje im je jezero Kop kod Tuzle, a povezani su s brojnim klubovima i udruženja širom Bosne i Hercegovine i regiona, idu na takmičenja i organiziraju svoje svakog septembra.

    – Jezero Kop u Šićkom Brodu je nešto što treba prepoznati, jer ima najčišću vodu u kojoj smo ikada ronili. Voda je pitka jer se jezero napaja s podzemnih izvora i nema dotoka nikakve rijeke. Ronili smo do najveće dubine od 34 metra i tamo je temperatura pet stepeni Celzijusa, bilo ljeto ili zima. Biljni svijet u jezeru imamo do dubine šest-sedam metara, gdje dno pokriva sitna trava poput tepiha i vjerovatno da ta trava najviše prečišćava jezero – priča Elvir.

    – Pored fotogrfije, počeli smo se baviti i podvodnim vještinama i učestvujemo na takmičenjima na kojima se gađa harpunom u metu, roni u paru, ubacuje košarkaška lopta kroz obruč pod vodom… Radili smo i obuke iz ronjenja za djecu. Imam više 300 zarona, a u zadnjih deset godina barem godinu dana sam proveo u vodi ili pored vode. To najbolje govori kako ronjenje može čovjeku promijeniti i uljepšati život – zaključuje Elvir Mahmutović.