Category: Vijesti

Poreski obveznici u Bosni i Hercegovini mogli bi platiti 28 miliona maraka za nabavku obrazaca ličnih karata koje su ugovorene ali nisu iskorištene. Na to je upozorio Ured za reviziju institucija BiH u Izvještaju o nabavci i funkcionalnosti ličnih dokumenata, gdje navodi da postoji rizik od tumačenja jedne odredbe ugovora koju je sa kompanijom MUEHLBAUER prije deset godina potpisala Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Ugovorom je, kako navodi revizor, definisano da će BiH nabaviti 5.000.000 ličnih karata i 2.000.000 vozačkih dozvola, ali je u proteklom periodu iskorišteno tek 65% ličnih karata, dok su krajem prošle godine povučene posljednje ugovorene količine vozačkih dozvola.

Kako desetogodišnji ugovor ističe sljedeće godine, postoji opasnost da će BiH morati platiti i 1,7 miliona ličnih karata koje nisu iskorištene, jer u izvještaju revizori objašnjavaju da je članom 3. Ugovora predviđeno plaćanje ukupno ugovorene količine ličnih dokumenata, tako da po okončanju ugovora postoji rizik u pogledu tumačenja navedene odredbe.

I dalje je prisutan rizik plaćanja 28 miliona KM za nerealizovanih 1,5 miliona ličnih karata jer IDDEEA nije riješila sa dobavljačem pitanje završetka postojećeg Ugovora sa aspekta ugovorene obaveze kupovine ukupnih količina, navodi se u saopštenju Ureda za reviziju.

Ukoliko se tako nešto dogodi rukovodstvo IDDEEA-e mora snositi odgovornost za zaključivanje štetnog ugovora, jer je nejasno zbog čega se IDDEEA obavezala na plaćanje i onih količina koje ne budu isporučene. Naime, kod ovakvih nabavki, gdje na duži period nije moguće predvidjeti tačne količine, uobičajeno se sklapa okvirni sporazum, a onda se pojedinačnim godišnjim ugovorima definiše dinamika realizacije i plate samo količine koje su potrošene.

Ured za reviziju upozoravao da bi se ovakvo nešto moglo dogoditi

Ured za reviziju je još 2015. godine upozorio da bi se ovo moglo dogoditi i da su trendovi takvi da se isporučuje znatno manje količine ličnih karata nego što je ugovoreno. Zbog svega je Ministarstvo civilnih poslova BiH još 2016. godine formiralo Radnu grupu za izradu analize mogućih štetnih posljedica ovog ugovora, naročito onih koje se odnose na obaveze plaćanja ukupnih ugovorenih količina. U analizi je predložen zaključak da se formira posebna radna grupa sa zadatkom da obavi pregovore sa dobavljačem i pokuša napraviti izmjene ugovora koje mogu proizvesti štetu po budžet BiH, ali to pitanje nikad nije riješeno.

Dodatni problem kod ovog ugovora je što su posljednje količine vozačkih dozvola povučene krajem 2021. godine, zbog čega je IDDEEA morala izdvojiti dodatnih 800.000 KM za nabavku 200.000 obrazaca. Ugovor je opet dodijeljen istom ponuđaču MUEHLBAUER putem pregovaračkog postupka, uz obrazloženje da niko drugi ne može ispuniti tehničke karakteristike i da bi građani mogli ostati bez vozačkih dozvola. TI BIH je slučaj prijavio Agenciji za javne nabavke koja je svu dokumentaciju u ovom postupku predala Tužilaštvu BiH „zbog potencijalne povrede Zakona o javnim nabavkama te mogućeg postojanja elemenata eventualnog krivičnog djela“.

Nakon toga Ured za razmatranje žalbi poništio je ovu nabavku jer se francuska kompanija Thales DIS France SAS žalila na odluku IDDEEA-e da ugovor bez javnog nadmetanja dodijeli MUEHLBAUER. Francuska kompanija tvrdi da ima mogućnost da zadovolji tehničke karakteristike traženih obrazaca vozačkih dozvola, kao i to da na tržištu postoje i drugi dobavljači koji mogu ispuniti ove uslove.

Kompaniji MUEHLBAUER ugovori se dodjeljuju bez javnog nadmetanja

TI BIH već godinama upozorava da IDDEEA favorizuje kompaniju MUEHLBAUER kojoj dodjeljuje ugovore bez javnog nadmetanja. Tako je ugovor za nabavku pasoša u martu 2017. godine vrijedan 9,4 miliona KM također dodijeljen ovoj kompaniji putem pregovaračkog postupka, a i tada se tvrdilo da će građani ostati bez ličnih dokumenata jer je URŽ poništio nekoliko otvorenih postupaka usvajajući žalbe nezadovoljnih ponuđača.

Takođe, i za prvobitnu nabavku ličnih karata upravo u ovom slučaju, Ured za reviziju institucija BiH zaključio je spornim da se za nabavku ličnih dokumenata preko 100 miliona KM dodijeli bez provedenog tendera, zbog čega su provođenje i istrage, te je bivši direktor IDDEEA hapšen, no postupak je naknadno obustavljen.

N1

U Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine pristiglo je pismo sa prijetećim sadržajem, a koje je upućeno ministrici Biseri Turković.

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH ne otkrivaju sadržaj pisma, ali potvrđuju da sadrži prijetnje “moćnom Rusijom”, psovke i vrijeđanja, kako na račun ministrice, tako i na račun visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Iz ovog ministarstva su za N1 dodali da ovo nije prvi put da na njihovu adresu stižu anonimna prijeteća pisma.

Shodno procedurama, sve je prijavljeno Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u junu 2022. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 1.115 maraka i nominalno je viša za 0,5 posto, a realno niža za 1,2 posto, u odnosu na maj.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna neto plaća u junu 2022. bila je nominalno viša za 11,6%, a realno niža za 4,4%. U junu u odnosu na maj tekuće godine najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u financijskoj i djelatnosti osiguranja za 8,3%, zatim u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu za 3,4%.

Najveće smanjenje prosječne neto plaće bilo je u djelatnostima – prijevoz i skladištenje za 3,1%, zatim u poslovanju nekretninama za 0,6%.

Najveće prosječne neto plaće u junu imali su zaposleni u financijskoj i djelatnosti osiguranja u iznosu od 1.925 KM, zatim u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom od 1.847 KM te u djelatnosti informacije i komunikacije u iznosu od 1.658 KM.

Najniže neto plaće imali su radnici zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) u iznosu od 672 KM te građevinarstvu u iznosu od 815 KM.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom u junu 2022. u FBiH iznosi 1.723 KM i nominalno je viša za 0,5%, a realno niža za 1,2% u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna bruto plaća u junu 2022. godine bila je nominalno viša za 11,4%, a realno niža za 4,6%.

Putujete li iz zemlje koja nije članica EU-a u Hrvatsku, ne smijete sa sobom nositi meso ni mliječne proizvode. Međutim, smijete ponijeti ograničenu količinu voća i povrća te jaja, proizvode od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.

Tako, primjerice, iz Neuma bez ikakvih problema možete donijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica dok je istovremeno zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt. I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje, maslac su na strogoj zabrani. Dopušteno je legalno unijeti u RH tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad te isto toliko hrane za kućne ljubimce, meda ili jaja, piše Slobodna Dalmacija.

Što se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća, u RH se za osobnu potrošnju mogu unijeti samo tropsko voće: banane, ananas, datulje, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnju kao i sadnica vinove loze, cistrusa i sjemenskog krumpira je zabranjeno.

Krumpir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cikla, celer rotkvica, kupus, cvjetača, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, rajčice, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u RH iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.

Putnici iz trećih zemalja u svojoj osobnoj prtljazi mogu u RH unijeti robu uz oslobođenje od uvoznih davanja bez potrebe izričitog prijavljivanja carinskom službeniku u vrijednosti od 300 EUR-a u cestovnom i željezničkom prometu te 430 EUR-a u zračnom i pomorskom prometu. U RH se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara e-tekućine, 4 litre vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dvije litre alkoholnog pića.

Osim toga putnici koji u svojoj prtljazi nose gotovinu u iznosu od 10 000 EUR-a ili više obvezni su to prijaviti carinskom službeniku. Također su dužni prijaviti kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili putovnicu

Centralna.ba