Category: Vijesti

  • Jusuf Nurkić poručio da želi izgraditi školu u Srebrenici

    Jusuf Nurkić poručio da želi izgraditi školu u Srebrenici

    Jusuf Nurkić, najbolji bh. košarkaš, nakon nastupa na Europskom prvenstvu vratio se obavezama u Portlandu.

    Naš centar je izašao pred kamere tokom dana za medije u Trail Blazersima i govorio je o brojnim temama – od nove sezone u NBA, do humanitarnih akcija u kojima učestvuje.

    – Zaista vjerujem da je svijetu potrebno više mira i ljubavi, a ne rata. Žalosno mi je kada vidim šta sve ljudi rade. Neću da sugerišem Elonu Musku šta treba da radi, ali vidim da bi on radije kupio Twitter nego pokušao pomoći ljudima koji danas nemaju šta da jedu. Ja to gledam malo drugačije. Imamo djecu koja su bolesna i kojoj možemo pomoći, a ne činimo to – rekao je, između ostalog, Nurkić, dodavši:

    – Živimo u teškom svijetu. Bio sam u Ruandi tri dana. Nisam nikad vidio toliko sretnih ljudi, toliko dječijih osmijeha iako imaju toliko malo. Pokušao sam im pomoći koliko sam mogao. Vidio sam dvije škole koje pohađa nekoliko hiljada djece, a nemaju cipele. To me zaista pogodilo. Pokušao sam im kupiti cipele, knjige i sve što im je potrebno. Bilo mi je zadovoljstvo vidjeti da mogu pomoći.

    Nurkić je donirao novac za izgradnju košarkaškog terena u Runadi, koji je nedavno otvoren, a privode se kraju i radovi na izgradnji terena u Tuzli.

    Naš sjajni košarkaš otkrio je da želi napraviti školu za djecu u Srebrenici.

    – Cilj mi je da napravim školu u Srebrenici, gdje je počinjen genocid. Mislim da će sva ta djeca imati bolju budućnost. Nije bitno koje su religije. Mene te stvari ne dotiču. Bijelci, crnci, pripadnici bilo koje religije… Mislim da o ljudima trebamo suditi samo na osnovu toga kakvi su oni – istakao je Nurkić.

  • Na Općim izborima u BiH 5.903 biračka mjesta, pravo glasa ima više od 3,3 miliona birača

    Na ukupno 5.903 biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini u nedjelju, 2. oktobra, mogućnost glasanja na Općim izborima imat će 3.368.666 birača podaci su Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

    U nedjelju, 2. oktobra, na izborni dan u Bosni Hercegovini biračka mjesta će biti otvorena za glasanje od sedam do 19 sati, a birači, pored ostalih mogućnosti, lokaciju svog biračkog mjesta mogu provjeriti i slanjem SMS poruke na broj 091 12 12 12.

    Da bi mogao glasati, birač na biračkom mjestu mora pokazati jedan od važećih dokumenata države Bosne i Hercegovine, a to su lična karta, vozačka dozvola ili pasoš.

    Sigurnosni štambilji

    Novosti na ovim izborima bitne za javnost, prije svega, za birače su te da je uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva izrađeno 6.090 sigurnosnih ekoloških štambilja, za svako biračko mjesto po jedan. Sigurnosnim štambiljom se utvrđuje autentičnost i sigurnosna ispravnost glasačkog listića. Štambilj će se otiskivati na prednjoj strani glasačkog listića, u donjem lijevom uglu, ispod uputstva za glasanje. Pored sigurnosnog štambilja s desne strane potpisuje se ovlašteno lice, odnosno član biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića.

    Precizirane su odredbe koje se odnose na pomoć drugog lica. Da bi ostvario pravo pomoći drugog lica, birač mora dokazati predsjedniku biračkog odbora dokumentom izdatim od nadležnog organa da je slijep ili fizički nesposoban, dok nepismenost dokazuje upisanim XX ili praznom rubrikom u polju za potpis na identifikacionom dokumentu.

    Glasačka kabina/paravan je okrenuta prema biračkom odboru i posmatračima kako bi se spriječila mogućnost slikanja ili zamjene listića.

    Inače, glasanje će se obavljati na 5.418 redovnih biračkih mjesta, putem 352 mobilna tima, bit će organizovano 105 biračkih mjesta za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima, 21 biračko mjesto bit će u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine u 15 država, te sedam biračkih mjesta u odsustvu/lično (raseljeni unutar BiH).

    Centralna izborna komisija BiH je 25. augusta godine donijela Odluku o zaključivanju i potvrđivanju izvoda iz Centralnog biračkog spiska za Opće izbore 2022. godine i objavljivanju broja birača za svaku izbornu jedinicu sa stanjem na dan 18. augusta godine u 24 sata.

    Prema navedenoj odluci 3.368.666 birača su upisana u izvode iz Centralnog biračkog spiska za Opće izbore 2022. godine. Broj redovnih birača je 3.277.490, broj birača koji glasaju putem pošte je 63.264, broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju lično je 15.086, broj birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH je 6.702, a broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju u odsustvu je 6.124.

    Od ukupnog broja birača 3.368.666, njih 14.222 se nalazi na izvodu i Centralnog biračkog spiska za glasanje putem mobilnog tima.

    Na glasačkom listiću 127 političkih subjekata

    Ovjereno je 145 političkih subjekata (90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija) za učešće na Općim izborima 2022. godine.

    Međutim, na glasačkom listiću će se naći ukupno 127 političkih subjekata jer se osam stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a deset političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste.

    Dakle, ukupno 127 političkih subjekata (72 političke stranke, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata) će se naći na glasačkim listićima na Općim izborima u BiH zakazanim za 02. oktobar 2022. godine.

    Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata, po organima vlasti.

    Za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ovjereno je ukupno 10 kandidata, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 752 kandidata, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 1.230 kandidata, Narodna skupštinu Republike Srpske 1.429 kandidata, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske 31 kandidata, a skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine 3.806 kandidata.

    Bira se ukupno 518 članova sljedećih organa vlasti.

    Naime, biraju se tri člana Predsjedništva BiH, u Parlamentarnu skupštinu BiH ukupno 42 zastupnika – iz FBiH 28 (21 direktno i 7 kompenzacijski mandati), iz RS 14 (9 direktno i 5 kompenzacijski mandati), Predstavnički dom Parlament FBiH 98 zastupnika (73 direktno i 25 kompenzacijski mandati), Narodnu skupštinu RS 83 zastupnika (63 direktno i 20 kompenzacijski mandati), kao i predsjednik i dva potpredsjednika RS-a.

    U Kanton 1 (Unsko-sanski kanton) bira se 30, Kanton 2 (Posavski kanton) 21, Kanton 3 (Tuzlanski kanton) 35, Kanton 4 (Zeničko-dobojski kanton) 35, Kanton 5 (Bosanskopodrinjski kanton-Goražde) 25, Kanton 6 (Srednjobosanski Kanton) 30, Kanton 7 (Hercegovačko-neretvanski kanton) 30, Kanton 8 (Zapadnohercegovački kanton) 23, Kanton 9 (Kanton Sarajevo) 35 i Kanton 10 (Livanjski) 25.

    Na Općim izborima 2022. godine angažovano je više od 50.000 redovnog i vanrednog osoblja izborne administracije.

    Pored sedam članova Centralne izborne komisije BiH, tu je 58 stalnih i 37 privremenih službenika u Sekretarijatu Centralne izborne komisije BiH, 571 član u 143 općinske/gradske izborne komisije, 217 službenika u općinskim/gradskim centrima za birački spisak, te oko 50.000 članova i zamjenika članova biračkih odbora, kao i oko 450 angažiranih službenika u Glavnom centru za brojanje.

    Približno 60.000 akreditiranih posmatrača

    Rad izborne administracije, proces glasanja i brojanja glasova nadzirat će oko 60.000 akreditiranih posmatrača. Najveći broj su posmatrači političkih subjekata koje akreditiraju općinske/gradske izborne komisije u Bosni i Hercegovini. Očekuje se da će ih biti akreditirano više od 50.000.

    Centralna izborna komisija BiH akreditira posmatrače udruženja građana iz BiH, međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija i dijelom posmatrače političkih subjekata (samo one koji posmatraju rad CIK BiH i GCB).

    Na inicijativu Centralne izborne komisije BiH i Radne grupe za praćenje realizacije zadataka iz nadležnosti institucija i policijskih agencija u Bosni i Hercegovini vezanih za provođenje Općih izbora 2022. godine, koja je formirana od strane Ministarstva sigurnosti BiH, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH donio je 10. augusta odluku o formiranju Operativnog štaba akcije “Opći izbori 2022“ zaduženo za sigurnosni aspekt izbornog procesa u BiH.

    U Operativnom štabu akcije “Opći izbori 2022” su predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA-e), Granične policije BiH, Centralne izborne komisije BiH, entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova Policije Brčko distrikta BiH.

    U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivati rezultate istraživanja javnog mijenja u vezi s glasanjem i izborima. Ta zabrana traje od petka, 30. septembra od 07:00 sati i traje do zatvaranja biračkih mjesta.

    Izborna šutnja od subote u sedam do nedjelje u 19 sati

    Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja odnosno traje od 1. oktobra u sedam sati ujutro i traje do 19 sati 2. oktobra.

    U tom periodu političkim subjektima zabranjeno je učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a zabranjeno je i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.

    Zabranjena je svaka aktivnost kojom se ometa ili opstruira izborni proces. Procjena je da će Opći izbori u Bosni i Hercegovini koštati 12.528.000 KM.

    Od toga su najveći izdaci za naknade članovima i zamjenicima članova biračkih odbora u iznosu od oko 6.795.000 KM, za nabavku papira i štampanje glasačkih listića 1.500.000 KM i poštanski troškovi slanja glasačkih paketa u inostranstvo u iznosu od 1.270.000 KM.

  • Miholjski sajam i dernek u Turbetu

    Miholjski sajam i dernek u Turbetu

     

    Hiljade zaljubljenika u konje, krave, ovce,i druge životinje posjetilo je danas tradicionalni stočni sajam u Turbetu kod Travnika.Miholjski sajam kako ga još zovu jer se oržava na Miholj dan jedan je od najposjećenijih u regiji.Tu se trguje, ,kupuje i prodaje, upoznaje i zbližava. – piše Info Bugojno.

  • CIK BiH uvodi historijsku novost: Bit će aktiviran 24-satni TV kanal Opći izbori

    CIK BiH uvodi historijsku novost: Bit će aktiviran 24-satni TV kanal Opći izbori

    Centralna izborna komisija održala je u Sarajevu konferenciju za novinare povodom 2. oktobra, tačnije – dana kada će se održati izbori.

    Za izbore, ovjereno je 145 političkih subjekata, 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija.

    “Međutim, na glasačkom listiću će se naći 127 subjekata jer se osam stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a 10 nema ovjerene kandidatske liste”, rekao je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a.

    Ovjereno je i nalazi se na listama imena 7.258 kandidata, a 3.368.666 birača je upisano u centralne spiskove za izbore.

    “CIK odbacuje svaku vrstu dezinformacija o pripremama za navodnu izbornu krađu”, poručio je Arnautović.

    Više od 60.000 posmatarča će nadzirati izbore, a najviše njih će biti predstavnici političkih stranaka, tačnije pretpostavlja se da će ih biti više od 50.000.

    Izbori u BiH će koštati 12 miliona i 528 hiljada KM, prema procjenama. Od toga, najviše se izdvaja za naknade biračkih odbora, nabavku glasačkih listića te poštanski troškovi slanja listića”, objasnio je Arnautović.

    Najavio je i kako prvi put u historiji CIK-a biti aktiviran u nedjelju 24-satni TV kanal Opći izbori.

    “Svi mediji imaju odobrenje za korištenje tog sadržaja”, dodao je Arnautović.

    Izborna šutnja traje od subote, 1. oktobra u sedam sati do 2. oktobra, do 19 sati.

    “Zabranjeno je političkim subjektima u tom periodu učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a i izvještavanje medijima o bilo kakvoj kampanji”, rekao je Arnautović.

    Biračka mjesta će u nedjelju biti otvorena u nedjelju ujutru u 7 sati, a zatvorena u 19 sati.

    “Iskoristite svoje demokratsko pravo i glasajte”, poručio je Arnautović.

  • Neposredno političko obraćanje: Haris Kaniža nosilac liste za Skupštinu SBK ( Narod i pravda)

    Neposredno političko obraćanje: Haris Kaniža nosilac liste za Skupštinu SBK ( Narod i pravda)

     

     

    U današnjoj četvrtoj i posljednjoj debatnoj emisiji, u sklopu predizborne kampanje u Programu Radija Donji Vakuf, na temu: socijali programi,mladi,obrazovanje,kultura, sport, u našem studiju nisu se pojavili predstavnici Stranke demokratske akcije SDA i Saveza za bolju budućnost SBB.

    Sa zakašnjenjem u emsiju se pridružio, jedino Haris Kaniža iz Travnika, ispred Naroda i pravde i nosilac liste za Skupštinu SBK.

    Pružili smo priliku jedinom našem današnjem gostu da iskoristi svoje pravo na neposredno političko obraćanje i uputi završnu riječ:

    Haris Kaniža, nosilac liste za Skupštinu SBK, Naroda i pravde:

     

  • Zing: Nova prodajna online platforma na BiH tržištu

    Zing: Nova prodajna online platforma na BiH tržištu

    Zing je nova, moderna online multibrand platforma za kupovinu, sa širokom ponudom svjetskih brandova na jednom mjestu, od kojih se neki prvi put pojavljuju na tržištu BiH.

    Tim povodom u hotelu Pino na Trebeviću predstavljena je mobilna aplikacija (Android i IOS) i web shop Zing. Bila je to prilika da se istaknu brojne pogodnosti koje kupci mogu ostvariti na Zingu: povoljne cijene, besplatna dostava, fleksibilan i automatizovan povrat koji je također besplatan.

    “Ponosna sam jer je Zing u potpunosti izgrađen bosanskohercegovačkim znanjem, talentom i inovativnošću, te je prva BiH online platforma za prodaju dostupna i kao mobilna aplikacija i kao web shop. U prvi plan smo stavili žene, majke. Naša platforma daje mamama i tatama mogućnost izbora, jer trenutno imamo preko 100 brendova za djecu na jednom mjestu, a taj broj će svakim danom rasti. Osluškivali smo njihove potrebe kako bismo im putem Zing-a pružili olakšan proces kupovine”, kazala je Maida Salom.

    Istakli su da će povoljnim cijenama i stalnim akcijama svojim kupcima omogućiti i da uštede, a opet svojim najdražim kupe željene i kvalitetne stvari. Na radost svih mama i njihovih mališana, pored Zing platforme neće im trebati niti jedna druga, jer od sad je sve na jednom mjestu: od opreme za bebe, odjeće i obuće za djecu, namještaja, igračaka, sportske opreme, školskog pribora, proizvoda za njegu i zdravlje djece.

    “Vodili smo se željom da razvijemo platformu koja razumije potrebe svih žena i majki, na način da im pruži iskustvo kupovine nakon koje će se osjećati sretno, cijenjeno i zadovoljno. Pripreme za predstavljanje Zing-a su bile dugotrajne i prošli smo kroz razne faze razvoja i testiranja, ali zato danas sa sigurnošću možemo reći da smo napravili jedinstvenu shopping digitalnu platformu u BiH”, navodi Edin Mehić.

  • Vlada SBK  proširila finansiranje zdravstvenih ustanova za dodatnih 12 miliona KM

    Vlada SBK proširila finansiranje zdravstvenih ustanova za dodatnih 12 miliona KM

     

    Danas je u Travniku održana redovina sjednica Vlada SBK -a  na kojoj je, na prijedlog ministra zdravstva i socijalne politike Ante Matića proširen finansijski okvir za zdravstvene ustanove, a sve u skladu sa Zakonom o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH.

    Ovim zakonom predviđeno je da Federacija u četverogodišnjem vremenskom intervalu izdvoji za zdravstvene ustanove u našem kantonu 23,5 miliona KM, a Vlada SBK- a  je na današnjoj sjednici odlučila izdvojiti dodatno 12 miliona KM za finansiranje primarne i bolničke zdravstvene zaštite, a taj plan pratit će federalni te ranije navedeni zakon.

    „Vjerujem kako ćemo ovim izdvajanjem stvoriti dugoročnu perspektivu za razvoj zdravstvenog sustava jer smo obvezali ovu te buduću Vladu na kontinuirano financiranje zdravstvenog sustava, a sve da financijski ojačamo okvir koji je predviđen Zakonom o financijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH. Sada menadžment javnih zdravstvenih ustanova može sa sigurnošću planirati i implementirati srednjoročne razvoje projekte kako bi pacijenti imali što kvalitetniju uslugu“, rekao je ministar Matić.

    Sredstva će biti raspoređena prema tabeli kako slijedi:

    Red br. I. Primarna zdravstvena zaštita Mjesečni Iznos Sredstava U KM % % Po I i II.

    1 JU DOM zdravlja Bugojno 521.600,00 13,04%

    2 JU DOM zdravlja Busovača 253.600,00 6,34%

    3 JU DOM zdravlja Donji Vakuf 219.600,00 5,49%

    4 JU DOM zdravlja Fojnica 204.800,00 5,12%

    5 JU DOM zdravlja G. Vakuf- Uskoplje 330.400,00 8,26%

    6 JU DOM zdravlja Jajce 341.200,00 8,53%

    7 JU DOM zdravlja Kreševo 164.400,00 4,11%

    8 JU DOM zdravlja Kiseljak 432.000,00 10,80%

    9 JU DOM zdravlja Novi Travnik 358.000,00 8,95%

    10 JU DOM zdravlja Travnik 766.000,00 19,15%

    11 JU DOM zdravlja Vitez 408.400,00 10,21%

    UKUPNO PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA 4.000.000,00 100,00% 33,33%

    Red. br. II. Bolnička zdravstvena zaštita

    1 JU Bolnica Travnik 3.544.000,00 44,30%

    2 Hrvatska Bolnica Dr. fra. Mato Nikolić, Nova Bila 2.000.000,00 25,00%

    3 Bolnica za plućne bolesti i TBC Travnik 840.000,00 10,50%

    4 Opća Bolnica Jajce 1.234.400,00 15,43%

    5 JU Opća Bolnica Bugojno 381.600,00 4,77%

    UKUPNO BOLNIČKA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA 8.000.000,00 100,00% 66,67%

    III. UKUPNO PRIMARNA I BOLNIČKA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA (I+II) 12.000.000,00 100,00%

     

    izvor: centralna.ba

  • Ove namirnice čiste jetru i pospješuju sagorijevanje kalorija

    Ove namirnice čiste jetru i pospješuju sagorijevanje kalorija

    Jetra je organ bez kojeg ne možemo živjeti,a sve što unesemo u organizam tokom života prolazi upravo kroz nju.

    Zbog toga jetra trpi i upija sve loše prehrambene navike i svojim radom štiti tijelo.

    Želite li učiniti dobru stvar za svoje tijelo, a time i za jetru, doznajte kako je održati zdravom i čime je očistiti.

    Masna i pržena hrana, nezdrava pića, alkohol i lijekovi glavni su neprijatelji jetre.

    No upravo zbog teškog posla koji obavlja jetra može biti vrlo opterećena, a to može uzrokovati zdravstvene probleme.

    S obzirom na to da jetra nije povezana s našim živčanim sistemom, bolesna jetra neće nas boljeti te je time bolest vrlo teško otkriti. No dobra je vijest to što se jetra regenerira i gotovo svaka šteta može se popraviti.

    Namirnice koje čiste jetru:

    Bijeli luk – potiče stvaranje enzima koji pomažu tijelu izbaciti toksine.

    Citrusi – bogati vitaminom C, citrusi su snažan antioksidans koji pomaže jetri da brže apsorbira štetne tvari.

    Cvekla – bogata flavonoidima, stimulira jetru i poboljšava njen rad.

    Zeleni čaj – sastojak katehin kojim je ovaj čaj bogat snažan je antioksidans koji čisti organizam.

    Zeleno lisnato povrće – špinat, kelj, blitva i salata prepuni su hlorofila te su vrlo učinkoviti u neutraliziranju i izbacivanju toksina iz krvnog sistema.

    Ananas – prepun je vitamina C te djeluje kao prirodni duiretik koji tijelo oslobađa od toksina.

    Nana – lišće nane bogato je flavonoidima koji djeluju kao snažan antioksidans.

    Đumbir – vrlo moćan antioksidans koji ubrzava metabolizam, pomaže kod izbacivanja masnoće iz tijela.

    Orasi – sadrže velike količine omega-3 masnih kiselina te aminokiselina koje ubrzavaju proces detoksikacije.

    Kupus – baš poput brokule i karfiola, kupus snažno djeluje na enzime jetre, koji reguliraju i ubrzavaju njen rad.

    Izvor: Faktor

  • Godina od odluke Ustavnog suda BiH: U SBK bježe od ukidanja segregacije učenika

    Srednjobosanski kanton nije učinio ništa kako bi se krenulo ka ukidanju takozvanih “dvije škole pod jednim krovom” mada je prošlo duže od godinu otkako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio diskriminaciju djece u školama koje su organizirane po ovom principu.

    Ahmet Salčin, pomoćnik direktora za pravna pitanja Udruženja “Vaša prava BiH”, koje se i obratilo Ustavnom sudu BiH, kazao je da se na terenu ništa nije uradilo.

    – Bježe od ovog problema. Niko se ne oglašava ili izbjegavaju – dodao je Salčin.

    Ministar obrazovanja SBK Bojan Dumić nije nam odgovorio na pozive i poruku, ali su nam upućeni u Vladi SBK kazali da se ništa nije uradilo po pitanju provedbe odluke Ustavnog suda BiH i da se ni ne razmišlja o ukidanju dvije škole pod jednim krovom.

    Važno je napomenuti da, prema presudi Ustavnog suda BiH, Ministarstvo obrazovanja SBK nije dokazalo da ne postoji razdvajanje djece u školama na području ovog kantona niti su dokazali da za to postoji objektivno i razumno opravdanje.

    Dvije škole pod jednim krovom predstavljaju segregaciju. Radi se o školama u kojim su učenici, osim što rade po različitim nastavnim planovima i programima (hrvatskom i bosanskom), i fizički odvojeni po nacionalnoj pripadnosti, u školu ulaze na odvojene ulaze… Dvije škole pod jednim krovom i dalje postoje u Srednjobosanskom kantonu, čijeg je tadašnjeg ministra obrazovanja Nikolu Lovrinovića (HDZBiH) smijenio OHR 2005. godine zbog opstrukcija u provedbi odluke o ujedinjenju školstva, a postoje još i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

    Salčin je istakao da ga više brine upravo Hercegovačko-neretvanski kanton s obzirom na to da je i ovdje utvrđeno postojanje diskriminacije i to nekoliko godina prije nego što je to učinjeno za Srednjobosanski kanton.

    – Ovdje se radi o neizvršavanju sudskih presuda, ali nema kažnjavanja. To će biti i u SBK – dodao je Salčin.

    Udruženje “Vaša prava BiH” se 13 godina bori za ukidanje segregacije u dva kantona.

    Prema Izvještaju OSCE-a s kraja 2018. godine, u Bosni i Hercegovini je slučaj “dvije škole pod istim krovom” u poslijeratnom periodu zabilježen u 56 škola.

  • Titova vila, jedna od najstarijih u New Yorku, prodata za 50 miliona dolara

    Titova vila, jedna od najstarijih u New Yorku, prodata za 50 miliona dolara

    Jedna od najstarijih njujorških vila koju je 1946. godine kupila Jugoslavija, prodata je za 50 miliona dolara, potvrdio je njujorški agent za nekretnine Tristan Harper koji je zaključio ovaj “vrtoglavi” posao.

     

    Vila ima simboličnu historiju iza sebe, a izgrađena je 1905. godine. Jugoslavija ju je kupila 1946. godine i u to vrijeme ju je koristio predsjednik Josip Broz Tito.

    Douglas Elliman Real Estate, jedna od najvećih agencija za posredovanje u nekretninama u Sjedinjenim Američkim Državama, objavila je prodaju vile na adresi 854 Fifth Avenue na Menhetnu u New Yorku za punu traženu cijenu od 50 miliona dolara.

    Vila ima 32 sobe i osam kupatila

    Prodavac su države nasljednice bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, odnosno Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Srbija i Slovenija, a vilu je kupila kompanija s adresom u New Yorku.

    tito2

    Agent koji je prodao nekretninu Tristan Harper kazao je da će se nastaviti slavna historija ovog imanja koje je nekada bilo u vlasništvu unuke potomka Corneliusu Vanderbilta, a kasnije lidera Jugoslavije Josipa Broza Tita.

    “Novi vlasnik je upravo kupio značajan dio historije New Yorka”, rekao je Tristan Harper.

    tito4

    Ova vila ima 32 sobe, osam kupatila i dva lifta a dizajnirali su je isti ljudi koji su uradili nacrte za Grand Central Terminal u New Yorku. Raskoš zgrade podsjeća na Versailles, s bijelim mramornim stubištem i pozlaćenim krovnim prozorom, a sačuvan je i stari šporet iz 1905. godine.

    Napravio ju je njujorški broker Robert Livingston Beeckman 1905. godine za 60.000 dolara.

    tito8

    Od 1905. je ostala netaknuta do 1946. kada ju je kupila Republika Jugoslavija nakon Drugog svjetskog rata za 300.000 dolara. Godine 1961. godine Tito je u spomenutoj vili ugostio lidere Egipta, Gane, Indije i Indonezije u jeku priče o formiranju Pokreta nesvrstanih.

    Prozori otporni na metke

    Vila ima 20.000 kvadratnih metara i prozore otporne na metke koji su okrenuti prema Central Parku. Prozori su ugrađeni u periodu kada je Tito boravio u vili.

    tito3

    U vili je smještena stalna misija Srbije pri UN-u te toj zemlji pripada i najveći iznos od prodaje. Bosna i Hercegovina će dobiti 15 posto, odnosno otprilike 7,5 miliona dolara.

    Zemlje bivše Jugoslavije širom svijeta, kao nasljednice imovine Jugoslavije, imaju oko 50 nekretnina koje su u procesu prodaje.

    Kupovina na neviđeno

    U decembru 2018. godine požar je skoro uništio rezidenciju i imovinu pa je povučena sa tržišta, a tokom pandemije je bila zatvorena i za pokazivanje potencijalnim kupcima.

    tito5

    “Ponuda sadašnjeg kupca predstavljena je na neviđeno 2021. Ugovor je bio potpisan skoro devet mjeseci kasnije i posao je realiziran u tri dijela. Sve je okončano 27. septembra 2022. godine.

    “Ovo je bio izazovan i zaista jedinstven posao koji je zahtijevao moja višestruka putovanja u balkanske zemlje, sastajući se sa visokim zvaničnicima vlade, uključujući jednog od njihovih predsjednika. Dogovor se nikada ne bi dogodio bez posvećenosti i odlučnosti”, dodao je agent Tristan Harper.

    tito6

    Novac od prodaje bit će podijeljen između država nastalih nakon raspada Jugoslavije. Odluku prema kojoj nekretnine koje su služile u diplomatske svrhe idu u prodaju donijele su države bivše Jugoslavije u maju 2016. godine. Odluku prema kojoj nekretnine koje su služile u diplomatske svrhe idu u prodaju donijele su države bivše Jugoslavije u maju prošle godine. Tada je odlučeno da će se prodati ambasada i rezidencija u Tokiju, ambasada i rezidencija u Bernu te ambasada u Bonnu.

    tito7

    U junu 2018. godine države sukcesori bivše Savezne federativne republike Jugoslavije potpisale su u New Yorku ugovor o zajedničkoj prodaji rezidencijalnog stana bivše države na adresi 730 Park Avenue za ukupno 12 miliona američkih dolara.

     

    izvor: enterijer.ba