Category: Vijesti

Čak 17 posto stanovništva Europe moglo bi se suočiti s ekstremnom nestašicom vode do 2050. godine zbog toplinskih valova i suša, no Bosna i Hercegovina se ne bi trebala da ima problema na tom polju, jer je izuzetno bogata vodnim resursima, izjavio je hidrolog Zoran Mateljak.

Ocijenio je kako je BiH među zadnjim državama koje se trebaju plašiti nestašice, ali, kako je rekao, to ne znači da se možemo neodgovorno ponašati prema vodnim resursima.

“Odgovornim i pametnim planiranjem i upravljanjem trebamo osigurati da sačuvamo naše vode za nove naraštaje”, naveo je Mateljak.

Osvrnuo se i na stanje u regiju, ocijenivši da je situacija po tom pitanju takođe povoljna, osim Kosova koje, kako je rekao, nema tu privilegiju.

Suše u Europi će uticati na privredu jer su brojni, veliki i ozbiljni problemi prije svega u riječnom transportu, smatra Mateljak.

Na pitanje jesmo li zakasnili s preduzimanjem mjera zaštite vodotokova, Mateljak navodi kako u BiH nismo, ali da globalno jesmo.

“Naime, teško je predvidjeti koliku štetu će nam nanijeti klimatske promjene, ali one se nezaustavljivo događaju i utiču na svakodnevni život sve većeg broja ljudi širom svijeta”, istakao je Mateljak.

Kada se govori o regijama koje spadaju u kategoriju visokog rizika po pitanju nestašice vode, globalno gledajući, najozbiljnija situacija po stanovništvo je na jugu Afrike.

“U BiH nema ugroženih regija, a u Evropi svjedočimo ekološkim katastrofama na potpuno neočekivanim mjestima i to u centralnoj Evropi, kao što su rijeke Rajna i Odra”, naveo je Mateljak.

Dodao je kako će vodotokvi u Bosni i Hercegovini u narednom periodu biti na dodatnom udaru s obzirom na energetsku krizu koja pogađa Evropu.

“Treba podržavati zdrave projekte i pametna rješenja, a to svakako nisu mini-hidroelektrane koje uništavaju naše vodno bogatstvo, a donose dobit sumnjivim poslovnim ljudima koji kroz mešetarenja s korumpiranim pojedincima iz državnih uprava zloupotrebljavaju državne podsticaje”, poručio je Mateljak, istakavši kako zaštita vodnog bogatstva, nažalost, nije među prioritetima vlasti u BiH.

Poslodavci u Federaciji Bosne i Hercegovine svjesni su izuzetno niskih minimalnih plata u poslovnom sektoru, žele ih povećati, ali uz paralelno rasterećenje od obaveza i nameta koje poslovna zajednica ima, izjavio je Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca u tom bosanskohercegovačkom entitetu.

Nenadić se osvrnuo na nedavnu odluku Predstavničkog doma FBiH da usvoji Nacrt zakona o minimalnoj plati u tom entitetu, o kojem će javna rasprava trajati 90 dana.

U Nacrtu zakona o minimalnoj plati, u članu 4, definisan je obračun minimalne plate na način da je osnovica za utvrđivanje minimalne plate prosječna bruto plata u FBiH za mjesec decembar 2020. godine, prema zvaničnom podatku federalnog Zavoda za statistiku, u iznosu 1.532 konvertibilnih maraka (KM) bruto (993 KM neto).

Nacrt zakona o povećanju minimalne plate neprihvatljiv

Nenadić tvrdi da je takav nacrt za poslodavce neprihvatljiv zbog izostanka ekonomsko-socijalnog dijaloga te upozorava na posljedice njegovog eventualnog usvajanja, poput zatvaranja velikog broja firmi koje ne mogu poslovati pod ovim uslovima i otpuštanja velikog broja radnika, povećanja broja nezaposlenih, opterećenja na službama za zapošljavanje i u konačnici uvođenju novog nesređenog stanja.

“Mi, poslodavci, smatramo da su neprihvatljivo mali iznosi minimalnih, pa i drugih plata u poslovnoj zajednici. Međutim, to stanje se ne može promijeniti samo nekom naredbom ili odlukom. Mora se o tome razgovarati. Moramo donijeti zakon o minimalnoj plati, ali paralelno s tim raditi na rasterećenju drugih obaveza, nameta koje poslovna zajednica ima kako bismo oslobodili prostor da podižemo plate… Mi želimo da svaku ušteđenu marku usmjeravamo u razvoj kompanija, investicije i u podizanje standarda naših građana. Plate su nedovoljne i male, želimo da ih povećavamo, ali da to radimo u paketu s rješavanjem određenih drugih propisa koji utječu na poslovanje i koji nam vežu ruke da istovremeno isplaćujemo skupe doprinose, poreske obaveze i izuzetno visoke brojne parafiskalne namete i da pritom povećavamo plate radnika”, rekao je Nenadić.

On vjeruje da će vlasti prihvatiti otvoren, argumentovan dijalog sa poslodavcima i da će razgovarati o poželjnim rješenjima. U suprotnom, kako je kazao, doći će do stagnacije, pa čak i nazadovanja poslovne oblasti u BiH.

Šta poslodavci očekuju od vlasti

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, koje okuplja 20.000 članica, firmi i pravnih subjekata u FBiH, pripremilo je dokument “Šta poslodavci očekuju od vlasti” u kojem su dostavljeni prijedlozi zakona, podzakonskih i provedbenih akata za sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini u cilju poboljšanja poslovnog ambijenta i rasterećenja privrede. Ovaj dokument dostavljen je svim političkim strankama koje su učestvovale na općim izborima održanim 2. oktobra u BiH, a biće predat i novoformiranim vlastima.

“Radi se o prijedlogu neophodnih reformi u oblasti rada i zapošljavanja, privrede, zdravstvenog osiguranja, doprinosa, carinske politike itd. Svih propisa koji bi unaprijedili položaj realnog sektora i privatnog biznisa u FBiH. Radi se o dokumentu kojim je predloženo 40 konkretnih izmjena i dopuna propisa po članovima zakona ili podzakonskih akata koje je neophodno mijenjati kako bi se unaprijedio poslovni ambijent u BiH”, rekao je Nenadić.

Na držanom nivou su predložili set izmjena propisa koji se odnose na carinsku politiku, uvozno-izvoznu politiku, politiku akciza te zakone o strancima. U dokumentu su predložili i formiranje Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju BiH, koja je jedna od rijetkih zemalja u kojoj ne postoji ekonomsko-socijalni dijalog.

Na nivou FBiH predložili su niz zakona iz oblasti fiskalne politike koji imaju za cilj smanjenje opterećenja na rad kroz smanjenje doprinosa na plate, oslobađanje investicija od plaćanja poreza na dobit, smanjenje cijena pojedinih federalnih taksi. Također su tu i prijedlozi izmjena i dopuna zakona iz oblasti radnog prava, zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja itd.

“Čitav niz prijedloga smo dali, najvažniji, koji bi nama donio najveće benefite je smanjenje opterećenja poslodavaca kada se radi o plaćanju dana bolovanja. Mi smo jedna od rijetkih zemalja koja plaća svaki od 42 dana dozvoljenog bolovanja koja ide na teret poslodavaca. Mi smo predložili propise i trenutno je jedan takav u proceduri, izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju koji predviđa da se bolovanje na teret poslodavca svede na 15 ili koji dan više. Dakle, ono što je izdrživo. To bi nam u krajnjem slučaju relaksiralo stanje u realnom sektoru, poboljšalo poslovni ambijent i omogućilo u konačnici da dio tih sredstava usmjerimo prema platama i standardu radnika”, rekao je Nenadić.

Dodao je da bi eventulnim rasterećenjem značajan dio ostvarenih rezultata poslodavci mogli usmjeriti na razvojnu politiku.

Istakao je da poslodavci nikada nisu dobili svoj prostor, posebno na nivou BiH, jer na državnom nivou nije funkcionalan ekonomsko-socijalni dijalog koji je propisan međunarodnim konvencijama.

“Vlasti, poslodavci i radnici moraju više razgovarati. Moramo usklađivati interese, potrebe, politike. Očekujemo puno više od vlasti kada se radi o razumijevanju ovog ekonomsko-socijalnog dijaloga”, rekao je Nenadić.

Prostor za povećanje plata radnicima

Smanjenje opterećenja na rad je tema o kojoj se priča već nekoliko godina. Nenadić smatra da je riječ o jako važnom pitanju za poboljšanje ukupnog poslovnog ambijenta u BiH.

“Nije nepoznato da imamo najveća opterećenja. Bruto iznos plate i primanja radnika je zaista neobično opterećen i kreće se više od 70 procenata u odnosu na neto primanja radnika. To je neizdrživo. To se mora hitno mijenjati. Poslodavci na to ne gledaju kao prostor za ostvarenje dodatne dobiti, već kao na relaksiranje odnosa između njih i radnika koje zapošljavaju”, rekao je Nenadić, istakavši da se trenutno poslodavci u FBiH suočavaju s više od 3.200 opterećenja na rad.

Kako je kazao, u relaksaciji ovih odnosa, oslobađanju određenih opterećenja, doprinosa, poreskih tereta na račun i na štetu poslodavaca vide prostor, između ostalog, i za povećanje standarda radnika.

“Mislimo da je došlo vrijeme o podizanju standarda radnika i podizanju ukupnih plata, a ne samo minimalnih”, rekao je Nenadić.

U BiH je više od 380.000 nezaposlenih, od čega su tri četvrtine u FBiH. Nenadić tvrdi da se u FBiH još uvijek na listama zavoda za zapošljavanje nalaze sve osobe koje nemaju riješeno zdravstveno pitanje.

“Služba za zapošljavanje pretvorila se u neku ruku u socijalne službe. Što je nedopustivo”, rekao je Nenadić i dodao da videncije na službama za zapošljavanje nisu usaglašene i nisu prilagođene potrebama tržišta rada.

“Mi želimo da tome damo veliki doprinos, da oslobodimo evidencije nezaposlenih, da ih oslobodimo od socijalnih i drugih pitanja. Kao što je to urađeno u entitetu Republika Srpska”, rekao je Nenadić.

Radnik iz inozemstva nije konkurencija

Zbog nedostatka radne snage, koje je prouzrokovano masovnim odlaskom domaćeg stanovništva u inostranstvo, Bosni i Hercegovini, kako tvrde poslodavci, nedostaje oko 30.000 radnika, najviše u građevinskom sektoru. Kako bi problem nedostatka radne snage bio djelimično riješen, Udruženje poslodavaca FBiH insistira na liberalizaciji uvoza stranih radnika u Bosnu i Hercegovinu.

“U zemlji koja ima na evidencijama stotine hiljada nezaposlenih, naravno da je bilo kome teško razumijeti da poslodavcima fali do 30.000 radnika i da tražimo uvoz radne snage. Ako poslodavac kaže da mu je neophodan uvoz radnika zato jer ne može na domaćem tržištu da ih nađe, mora mu se vjerovati i omogućiti to”, rekao je Nenadić.

Istakao je da sistem, prije svega, treba obavezati poslodavce da raspoloživu radnu snagu potraži na domaćem tržištu, jer je uvoz radne snage zasigurno skuplji nego angažovanje domaćeg radnika.

“Nije nam radnik iz inozemstva nikakva konkurencija. To dokazuje da smo mi prije svega zainteresirani za razvoj domaćeg tržišta, rada i radne snage, a naš je interes da smanjimo liste na zavodima za zapošljavanje. Finansiranje tih potreba i obaveza prema nezaposlenim takođe pada na teret poslodavaca”, rekao je Nenadić.

Tržište rada očekuje težak period

Istakao je da se inflacija, koja je ove godine zabilježena u zemljama Evropske unije, najvećem izvoznom tržištu bh. industrije, značajno odražava na situaciju u BiH i da tržište rada očekuje težak period.

“U drvnoj industriji su za 40 i više procenata smanjene narudžbe u odnosu na isti period prošle godine ili u odnosu na situaciju prije recesije. Tamo građani i stanovništvo čuvaju novac za teža vremena. Neizvjesnost je velika na svim stranama i sigurno je da će se inflacija i recesija generalno jako odraziti na proizvodnju i rad u BiH”, rekao je Nenadić.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u julu ove godine donijela Uredbu o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, kojom je utvrđena i mogućnost da poslodavac može izvršiti isplatu jednokratne pomoći radniku u visini do 1.080 KM bez plaćanja poreza i doprinosa.

Nenadić je istakao da je riječ o razumnoj, kvalitetnoj odluci koja je u FBiH već dala određene rezultate.

“Isplata je počela, firme isplaćuju. Mislim da će ova mjera, koja je bila usaglašena s Vladom FBiH, dati određene efekte u kontekstu podizanja standarda i prosjeka primanja u toku ove godine”, rekao je Nenadić.

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine očekuje što prije formiranje vlasti nakon opštih izbora, kako bi imali priliku predstaviti dokument o njihovim očekivanjima.

Dobra saradnja s turskim kompanijama

“Sada želimo predstaviti prioritet iz dokumenta i da se u što skorije vrijeme u proceduri nađu propisi koji su od našeg zajedničkog interesa”, poručio je Nenadić.

Na kraju se osvrnuo i na saradnju turskih kompanija s firmama iz BiH.

“Saradnja je vrlo dobra. Naše kompanije u oblasti građevinske industrije, prerade mesa, drveta i ostalo već imaju saradnju s kompanijama iz Turske. Turska, prema povratnim informacijama naših kompanija, ima vrlo kvalitetne radnike, zainteresiranu radnu snagu. U ukupnim odnosima sa tržištem rada u BiH, vrlo uskoro će se ova saradnja i unaprijediti”, rekao je Nenadić.

Pozvao je sve turske kompanije da se preko Udruženja poslodavaca, ali u direktnim kontaktima s bh. firmama obrate za saradnju, obećavši im svaku vrstu podrške.

federalna.ba/AA

U austrijskom gradu Saalbachu nedavno je održano Svjetsko prvenstvo planinara. Devetnaesto prvenstvo po redu organizirano je od državnog Saveza za narodni sport Republike Austrije i okupilo je oko hiljadu takmičara iz 19 zemalja svijeta.

Kroz tri dana takmičenja u predivnom ambijentu planinari su morali savladati nekoliko planinskih staza rangiranih po težini. Na ovom takmičenju učestvovalo je i 27 planinara iz planinarskih udruženja „Mulež“ i „Kanjon“ iz Sanskog Mosta.

“Nadali smo se dobrom rezultatu. Nisam očekivao od ovoliko učesnika i država koliko je bilo da ćemo uzeti drugo mjesto, nismo svjesni još šta smo napravili”, kazao je Samir Šadić, predsjednik SPD Mulež iz Sanskog Mosta.

Članovi Udruženja „Kontakt“, koje čine bh. građani s privremenim boravkom u Austriji, zajedno sa sanskim planinarima su bili dio tima „Snaga domovine“, koji je osvojio visoko drugo mjesto.

“To je veliki uspjeh, mala zemlja Bosna i Hercegovina pobijedila je većinu alpskih zemalja, uspjeli smo se ujediniti. Napraviti za tri dana oko 5.000 kilometara je vrhunski uspjeh. Samo jedna francuska ekipa koja imala 120 učesnika nas je uspjela savladati”, istakao je Adnan Siječić, član Udruženja Kontakt iz Salzburga.

“Vidjeti ljude, Bosance i Hercegovce, koji su bili okupljeni u timu ‘Snaga domovine’ i njihove osmijehe, govori koliko nama znači ovo drugo mjesto, francuzi su prvi ali nema veze do godine ćemo se potruditi sigurno da budemo prvi”, kazala je predsjednica PED Kanjoj iz Sanskog Mosta Amira Šabić.ž

Za sve planinare, kako kažu, ovo je bilo jedno neprocjenjivo iskustvo.

“U planinarenju, gdje Bosna i Hercegovina nije uopšte poznata i smatra se ‘tamnim vilajetom’, mi dolazimo kao autsajderi i osvajamo drugo mjesto. U ovom momentu mi smo vicešampioni svijeta”, naglašava Izet Kurtalić, član Udruženja Kontakt iz Salzburga.

Nakon ovogodišnjeg takmičenja polako kreću pripreme za naredno. Članovi planinarskih društava kažu da će opet dati sve od sebe da bi iduće godine u našu državu donijeli titulu svjetskih prvaka u planinarenju.

federalna.ba

Uvoz mesa u Bosnu i Hercegovinu osam puta je veći od izvoza. Istodobno, poljoprivredna proizvodnja u našoj zemlji je na izdisaju. Nema više stoke, a nema je ko ni hraniti. Kada nema mesa, nema ni mlijeka, a kada uvozimo, plaćamo više. Je li građanima meso na trpezi luksuz?

Drastični pad domaće proizvodnje i osmostruko veći uvoz mesa u Bosnu i Hercegovinu od izvoza rezultirao je vrtoglavim rastom cijena, između ostalog, i zbog poskupljenja energenata u Evropi. Građani kažu da im je meso postalo luksuz.

Proizvođači i prodavači mesa na tržnici su, s obzirom na poskupljenja, zadovoljni prodajom.

“Isto se prodaje, isto se kupuje. Ništa nije opala, pošto je ovo domaća proizvodnja”, kaže proizvođač pilećeg mesa Dražana Čejić.

“Kupuju koliko je kome potrebno. Ne neke pretjerane količine, ali kupuje se”, dodaje mesar Boris Maksimović.

Farmeri u Bijeljini smanjili su uzgoj stoke za 70 odsto. Kažu da enormno skupu stočnu hranu ne mogu da pokriju ni podsticaji.

“Jako je nezahvalno bilo koju vrstu stoke imati, jer treba hrane. Svinje, tovljenici prve klase, 4 do 4,5 marke. Ljudi misle da je to nešto, a to je ništa jer je cijena hrane nenormalna”, objašnjava farmer iz Bijeljine Đorđe Vakčić.

Proizvodnja mesa smanjena je za 80 odsto. U entitetskim udruženjima poljoprivrednih proizvođača apeluju na nadležne da što hitnije zaštite domaću proizvodnju, koja je poprilično na izdisaju i dodatno ugrožena sušom.

“Za narednu godinu tražićemo minimalno 200 miliona da se izdvoji iz budžeta plus ostalo na nivou države, da se formira Ministarstvo poljoprivrede Bosne i Hercegovine, uvedu mjere na granici, zaštiti domaća proizvodnja”, najavljuje predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo.

“Selo je sad prazno. Kod proizvođača mlijeka ima samo sedam mlađih od 40 godina. Devastirali smo proizvodnju u govedarstvu i svinjarstvu”, navodi i predsjednik Udruženja  poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Vladimir Usorac.

U Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine upozoravaju na moguću nestašicu mesa, što je crveni alarm za spas domaće proizvodnje. Za početak, kažu, uduplati podsticaje.

“Neminovno je da se 65 odsto uveze, ako hoćemo da zadovoljimo potrebe za mesom. Možemo vrlo lako doći u poziciju da Evropa zatvori svoje tržište radi domaćih potreba, jer smanjuje proizvodnju, da ne bude izvoza i da imamo pravu nestašicu”, smatra član Upravnog odbora Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić.

Domaći proizvođači tvrde da su njihovi proizvodi mnogo zdraviji od uvezenih. Cijenama nisu konkurentni, ali kažu da bi se laboratorijskim analizama sigurno utvrdilo da je uvezeno meso lošijeg kvaliteta nego domaće.