Category: Vijesti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odlučujći po zahtjevu Općinskog suda u Zavidovićima na sjednici 22. rujna utvrdio da dijelovi Zakona o prekršajima nisu u skladu sa državnim ustavom.

Utvrđujući po zahtjevu Općinskog suda u Zavidovićima – Odjeljenje suda u Maglaju (sudija Boris Sunarić) za ocjenu ustavnosti člana 56. stav 2. tačka 3, (člana 56. stav 3. i člana 94. Zakona o prekršajima Federacije BiH utvrdio da je član 56 stav 3 nije u skladu sa Ustavom BiH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na pristupu sudu.

Odredba koja je osporena glasi: “Kada je prekršajni nalog uručen putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana nakon što ga je ovlašteni organ predao na poštu. Kada je prekršajni nalog ostavljen na motornom vozilu, datum uručenja je datum kada je ostavljen na motornom vozilu”.

Ustavni sud BiH je naložio Parlamentu Federacije BiH da u roku šest mjeseci izvrši izmjene zakona.

Također, osporena je i rečenica iz Zakona o prekršajima: “Kada je prekršajni nalog ostavljen na motornom vozilu, datum uručenja je datum kada je ostavljen na motornom vozilu.”

Ustavni sud je naveo i ovaj dio Zakona sadrži iste iste probleme koje je Ustavni sud procijenio kao i prethodni dio odredbe kojeg je Ustavni sud proglasio neustavnim.

– Ako se ne može sa sigurnošću čak ni pretpostaviti da će okrivljeni zaista preuzeti prekršajni nalog za koji se smatra da je na ovakav način uručen, onda se okrivljenom ne mogu osigurati ni garancije da će moći zahtijevati adversarni postupak pred nadležnim sudom ili da će moći koristiti pravni lijek i tražiti povrat u prijašnje stanje (restitutio in inlegrum) iz čL.93. i 94. ZOP-a – navodi se u odluci.

O odredbi koja se odnosi na dostavljanje kazne pričvršćavanjem ili ostavljanjem na vidljivom mjestu na motornom vozilu ako je prekršaj vezan za nepropisno parkiranje, Ustavni sud BiH je utvrdio da ne krši norme.

Sud je osporio odredbu: “Svaki prijedlog za povrat u predašnje stanje mora biti podnesen sudu u roku tri mjeseca od dana kada je prekršajni nalog postao konačan ili izvršan ili od dana donošenja rješenja o prekršaju”.

Prema mišljenju Ustavnog suda, rok od tri mjeseca koji je propisan u članu 94.ZOP-a okrivljenom ne osigurava djelotvoran pristup sudu ukoliko želi pobijati pretpostavku o uručenju putem pošte iz člana 75. ZOP-a, prenosi Avaz.

Ohrabruje što ima i onih koji napuštaju život u Njemačkoj i svoju budućnost vide u BiH. Takav primjer zabilježili smo u livanjskom selu Golinjevo, u kojem svoj život gradi 6-člana obitelj iz Njemačke.

Sussane i njeno četvero djece život u njemačkom Leipzigu prije godinu dana zamijenili su mirnim životom u selu Golinjevo kod Livna. 2018. godine ovdje su boravili kao turisti, i bila je to kažu ljubav na prvi pogled. Sloboda, priroda i ljepota ovog mjesta bili su presudni u njihovoj odluci o preseljenju.

“Zaljubili smo se u ovo mjesto, u ljude i odlučili smo da ovdje ostanemo, da naša djeca odrastaju u slobodnoj, sretnoj i zdravoj okolini”, kaže Susanne Marielle Goepel.

Već godinu dana djeca pohađaju osnovnu školu, uče jezik. Sve što im je nedostajalo u Njemačkoj, dobili su kažu ovdje. Desetogodišnji Karl i njegov dvije godine mlađi brat Max, priznaju da im nedostaju prijatelji , ali ne kriju oduševljenje zbog odluke roditelja.

“Ljudi su ovdje mnogo ljubazniji, i ono što mi je jako drago je to što ovdje uopće nema aviona kao u Njemačkoj, jer smo živjeli blizu aerdoroma, pa smo stalno bili izloženi buci. Ovdje smo mnogo slobodniji a i zrak je bolji“, kaže Karl Goepel.

“Igramo se i provodimo mnogo vremena vani na zraku, kupili smo ovdje kuće i zanimljivo nam je”, kaže Max.

Prvih mjeseci živjeli su u kamp kućici,a potom su Sussane i njen suprug, kupili dvije stare kamene kuće i izgradili jednu novu u koju bi se uskoro trebali i useliti. I dok čeka na dolazak supruga koji u Njemačkoj radi kao stomatolog Sussane je pokrenula agenciju preko koje pomaže i drugim porodicama iz Njemačke da naseljavaju BiH i pokrenu svoj biznis.

“Želim se baviti turizmom, ojačati privredu, ljude vratiti u ovu zemlju i da radimo zajedno na gradnji. To je moja vizija. Možda bude teško, ali kad ljudi vide da ovdje ima potencijala, da se otvaraju radna mjesta naravno da će poželiti da dođu”, kaže Susanne Marielle Goepel.

Život u prirodi i slobodi njihov život, kaže, čini potpunijim i ljepšim. Za godinu dana života u Livnu nisu naišli niti na jednu neugodnost.

Uprkos brojnim upozorenjima i savjetima prijatelja da to ne čine, da život u BiH ne može biti bolji od onog kojeg su imali u Njemačkoj, Sussane vjeruje da njenu djecu ovdje čeka sigurna budućnost i da zbog svega na kraju neće zažaliti.

N1

Danima nakon održanih izbora u Bosni i Hercegovini, još se broje glasački listići. Iako se definitivno ne mogu potvrditi pobjednici izbora, izvjesno je kako je oko 420.000 nevažećih glasačkih listića. Samo za državni parlament je više od 8,5 posto nevažećih glasačkih listića, odnosno oko 127.000. Od toga je više od 76.000 u entitetu Federacija BiH (FBiH), a oko 50.000 u bh. entitetu Republika Srpska (RS), piše Radio Slobodna Evropa.

Nešto manje nevažećih glasova je za članove Predsjedništva BiH, oko 105.000. Od toga je više od 65.000 u Federaciji BiH, a ostatak u RS-u. Za Parlament Federacije BiH ima više od 67.000 nevažećih listića, a za skupštine kantona u FBiH više od 50.000.

Za predsjednika RS je više od 34.000 nevažećih glasova, a za Narodnu skupštinu RS oko 32.500 nevažećih listića. Umjesto da označi stranke i kandidate za koje smatra da bi trebali formirati novu vlast, Duško iz Doboja, odlučio je poništiti svoj glasački listić. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je neprimjerenim sadržajima na listićima i na svim dosadašnjim izborima pokazao šta misli o kandidatima i njihovim političkim strankama, jer nije zadovoljan ni vlašću ni opozicijom.

“Tako radim svake izbore i to mi je na srcu i na duši. Zbog takvih stvari odlazim odavde, ne bježim nego odlazim. Idem u Njemačku da radim. Ima dosta ljudi koji moraju da glasaju, ali znam da se poništavaju listići. Znam da je ogroman lopovluk da se krade na milion načina”, kaže Duško za RSE.

I jedan birač iz inostranstva (ime poznato redakciji) poslao je redakciji RSE fotografiju svog poništenog listića, uz obrazloženje da “nije bio zadovoljan nijednim kandidatom”. Srđan iz Doboja, na sjeveru Bosne i Hercegovine, za RSE kaže da je “uredno obavio svoju građansku dužnost” na svom glasačkom mjestu, dodajući da sumnja i u brojne nepravilnosti u njegovom gradu.

“Četiristo hiljada na nivou BiH je puno i ja bih to sve ponovo prebrojao i pregledao sve vreće. To već godinama nije u redu i nije slučajnost. Nema ovdje slučajnosti, nisu to ljudi sami radili nego ovi stranački. To su oni poništavali, ovi stranački su to poništavali”,  kaže Srđan.

O navodnim nepravilnostima svjedoči i bivši načelnik Srebrenice Ćamil Duraković, koji je na izborima bio kandidat za potpredsjednika RS, zbog čega je podnio prijave. “Naprimjer, zvornička Klisa gdje je nelogično da Dodik dobije dominantne bošnjačke glasove, u odnosu na sve druge bošnjačke kandidate”, kaže Duraković za RSE. Dodaje da je tražio da se otvore vreće i da se usklade sa zapisnicima koji su u poslani do gradskih izbornih komisija, a potom i do CIK-a BiH. Nepravilnosti je, tvrdi, bilo i u srebreničkom naselju Luka. “Neko je poklonio Miloradu Dodiku moje glasove, a potom kad sam se ja žalio opštinskoj izbornoj komisiji to je ispravljeno”, naveo je.

Ljiljana Stevanović, predsjednica opštinske izborne komisije Srebrenica, za RSE, pak, tvrdi da nije bilo žalbi i prigovora i da je sve proteklo dobro. “Ne mogu reći da je bila primjedba Ćamila Durakovića, nego nas je samo upozorio da je možda greška, jer je kandidat ispred njega imao 29 glasova, a on nula. Ustvari, situacija je bila obrnuta i to smo odmah ispravili”, kazala je.

U ažuriranim objavama rezultata na stranici Centralne izborne komisije (CIK) BiH, nevažeći listići dijele se u dvije kategorije – nevažeće prazne listiće i nevažeće po drugim kriterijumima. Prazni su oni koje birač samo ubaci neobilježene u glasačku kutiju. No, pod druge kategorije spadaju i listići gdje su obilježene na primjer, dvije partije ili dva subjekta. Takvi listići, prema mišljenju posmatrača izbora, i bude najviše sumnje za izborne manipulacije.

“Manja je vjerovatnoća da je to iz neznanja ili greškom birača, više je to dobrim dijelom od tih nesavjesnih i neodgovornih članova biračkih odbora”, mišljenja je predsjednik Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” i bivši član Izborne komisije BiH, Vehid Šehić. On dodaje da na biralištima ključan uticaj na biračke odbore imaju političke stranke. Navodi primjer biračkog mjesta u Novom Gradu, na sjeverozapadu BiH, gdje je 200 glasačkih listića bilo popunjeno prije otvaranja birališta. “Sreća, reagovalo se odmah, jer je naš posmatrač Koalicije “Pod lupom” to vidio i obavijestio nas. Animiran je CIK, vidimo se da uključila i policija i što je jako bitno, uključilo se i državno Tužilaštvo. Sad se i hipotetički postavlja pitanje na kojim je biračkim mjestima to sve prošlo da nije otkriveno”, kaže Šehić. On dodaje da bi istragu u tom slučaju trebalo proširiti i mimo članova biračkog odbora, jer, ističe, pet članova biračkog odbora to nisu uradili zato što su oni to htjeli, nego im je neko rekao. Šehić je istakao i primjere Doboja, u centralnom dijelu BiH, te Zvornik na istoku zemlje, kao mjesta u kojima se u BiH “izborne nepravilnosti ponavljaju iz ciklusa u ciklus”. “I tu treba apsolutno nešto mijenjati i predvidjeti daleko veće kazne. Treba utvrditi i odgovornost političkog subjekta, za kojeg se utvrdi da je on podstrekavao i tražio, onda primjenjivati sankcije, čak i zabranom učešća na sljedećim izborima”, kaže Šehić.

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović najavio je za RSE da će tražiti provjeru nevažećih glasačkih listića. “Moja će inicijativa biti da se to provjeri. Ogroman broj nevažećih listića može da indicira neke situacije koje nisu uobičajene i ja ovim putem javno pozivam Tužilaštvo BiH da se uključi u praćenje tog procesa, jer ćemo morati odgovoriti, prvo mi sebi, a onda i javnosti šta je u pitanju”, rekao je Arnautović za RSE.

Broj nevažećih glasova za Predsjednika RS-a jedan je od ključnih razloga zbog kojih je opozicija u tom entitetu odlučila izaći na proteste u Banjoj Luci, 6. oktobra. “Ako je broj nevažećih listića, na primjer, za većinski izborni sistem, za članove Predsjedništva BiH i predsjednika RS-a, veliki, iznad prosjeka, onda to može da ukaže na ozbiljne sumnje”, smatra Arnautović.

Opozicione stranke u RS-u predale su zahtjev CIK-u za ponovno brojanje glasova u Republici Srpskoj, čak i za ponavljanje izbora tvrdeći da su našli više od stotinu nepravilnosti, te da je sporno 65.000 izbornih glasova. Navode i da je kandidatkinja za predsjednicu RS-a Jelena Trivić pokradena u izbornoj noći, te da su članovi biračkih odbora umanjivali glasove koje je dobila. Kao primjer naveli su da, i u rodnom selu Trivićkine majke, kandidatkinja opozicije nije dobila niti jedan glas. “Nevjerovatna razlika od više od 25.000 glasova u Doboju, Zvorniku i Prijedoru i da su skoro 10.000 glasova dobili gotovo nepoznati kandidati, u odnosu na ono što su od svojih posmatrača dobili u izbornoj noći, a da je njihov kandidat dobio nula glasova”, navodi predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), Branislav Borenović.

U noći nakon izbora dva kandidata za funkciju Predsjednika RS-a, Milorad Dodik i Jelena Trivić, proglasili su pobjedu, predstavljajući javnosti različite podatke o broju glasova.

federalna.ba/RSE