Category: Vijesti

Od 1. novembra Međunarodni aerodrom Tuzla ugostit će i RyanAir, jednu od najpoznatijih niskobudžetnih aviokompanija u svijetu. S ovom kompanijom, ali i povratkom linije WizzAira za Eindhoven iz Sarajeva u Tuzlu, Tuzlanski aerodrom bi trebao premašiti ovogodišnji plan od 400 hiljada prevezenih putnika. Ovo je potvrdio i direktor Aerodroma Dževad Halilčević.

– Povratkom linije za Eindhoven, povećanjem broja letova prema dosadašnjim destinacijama i dolaskom RyanAira, mi ćemo sigurno povećati broj putnika i do 20 posto, što je otprilike ravno nivou putnika koji imamo ljeti. Recimo, imat ćemo pet puta sedmično letove za Beč i Memmingen, a četiri puta sedmično za Dortmund, kazao je Halilčević.

Avioni WizzAira sa Tuzlanskog aerodroma lete na 15 destinacija u šest zemlja Evropske unije – u Njemačku, Austriju, Dansku, Švedsku i Francusku, s tim da će od 1. novembra, kada na snagu stupa zimski red letenja, biti dodata i destinacija prema Holandiji, pa će broj sedmičnih letova biti 40. RyanAir će dolaskom na Tuzlanski aerodrom uvesti linije za Arland kod Stockholma, te Memmingen i Beč.

Uprkos činjenici da će iz Tuzle sada letjeti dvije aviokompanije, sa rekordno visokim brojem letova i destinacija, u Aerodromu traže načine da uvedu i nove linije, pogotovo prema Turskoj, odnosno Istanbulu.

– Mi tražimo avioprevoznika i za Istanbul u ovom trenutku, te radimo na tome da se broj prisutnih avioprevoznika poveća. Ljudi žele da lete i u Dusseldorf, u Hamburg, zatim žele Francusku, pogotovo Pariz, pa i Belgiju, a imamo stalne upite i za letove za London i Dublin, tako da vjerujemo da interesa ima dovoljno da ove linije učinimo isplativima, dodaje Halilčević.

Cijene letova prema svim destinacijama su prilično povoljne, ali treba uzeti u obzir činjenicu da se radi o niskobudžetnim kompanijama koje niže cijene nude nauštrb usluga koje imaju samo velike kompanije. Recimo, povratna karta za Memmingen, smješten između Ulma i Münchena, ukoliko letite 4, a vraćate se 7. novembra, iznosi oko 70 KM, dok će povratna karta za Beč, ako polazite 5, a vraćate se 8. novembra, iznositi 20 KM u osnovnom paketu.

Izvor: Oslobođenje

U narednom periodu u Republici Srpskoj će ponovo poskupjeti i brašno, i do 1,5 KM po vreći od 25 kilograma.

To su za Srpskainfo potvrdili mlinari, koji naglašavaju da je osnovni razlog poskupljenje goriva.

Trenutno, vreća standardnog brašna košta do 31, a namjenskog, odnosno onog kvalitetnijeg, do 34,5 KM.

– Cijena pšenice koju uvozimo iz Mađarske kreće se između 380 i 420 eura po toni i ona je, od žetve do sada, bila prilično stabilna. Međutim, zbog poskupljenja goriva, očekivati je da će skočiti trošak prevoza pšenice, a nakon toga i cijena brašna. Standardno brašno će, po vreći od 25 kilograma, poskupjeti za jednu marku, a namjensko za 1,5 KM – kaže predsjednik Udruženja mlinara Srpske i vlasnik i direktor preduzeća „Žitoprerada“ Prijedor, Zoran Kos.

Prije početka krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, vreća standardnog brašna u RS-u  je koštala 25, a najmjenskog 28 KM.

S obzirom na to da su cijene goriva opet krenule da skaču, građani strahuju da nas u narednom period očekuje nova lavina poskupljenja hrane.

– Čim gorivo u kraćem vremenu koji put poskupi, za očekivati je lančani skok cijena osnovnih životnih namirnica i ostalih proizvoda. Od marta smo se suočili sa rekordnim cijenama prehrambenih namirnica. I samo što smo dočekali njihovu stabilizaciju, opet nam prijete nova poskupljenja. A da ne govorimo o direktnom trošku koji imaju vozači. Ponovo se najviše priča o cijenama dizela i benzina, od kojih, trenutno, najviše strahujemo – kaže Vedran K, komercijalista iz Banjaluke.

Proizvođači malina na području Unsko-sanskog kantona ponovo su u problemima zbog toga što je trenutno stopiran izvoz na evropsko tržište, kaže Enes Mahmutović, predsjednik Udruženja proizvođača jagodičastog voća USK.

“Trenutno je situacija takva da otkupljivači ne mogu da izvezu otkupljenu malinu jer ne postoji interesovanje na tržištu. Šta je tome doprinijelo, možemo samo da nagađamo, ali je sigurno uticala ova globalna situacija i ekonomska kriza u svijetu”, kaže Mahmutović.

Prema njegovim riječima, otkupljivači su u proteklom perodu otkupili cjelokupan urod maline, ali je problem što malinarima nisu isplaćena sva dugovanja.

“Malina je sada u hladnjačama kod otkupljivača, a proizvođačima je isplaćen avans od pet do šest maraka po kilogramu, a dogovorena cijena je 10 maraka. S obzirom na situaciju, krajnje je neizvjesno da li će biti isplaćen ostatak, jer otkupljivači su u velikim problemima”, kaže Mahmutović.

Prema njegovim riječima, ovakva situacija se već odrazila na planove proizvođača, tako da neki već odustaju i uništavaju malinjake.

“Očekivanja su bila da će i ovo biti dobra godina, nakon što je prošle došlo do revitalizacije proizvodnje, međutim globalna situacija ponovo gasi malinarstvo. Pitanje je ko će nastaviti, jer su troškovi proizvodnje značajno povećani zbog poskupljenja, a kako vidimo upitno je da li će sve biti naplaćeno”, kaže Mahmutović.

Dodaje kako je pozitivno što je malina uvrštena u sistem poticaja, koji su već isplaćeni proizvođačima, ali ni to ne može da pokrije sve troškove. Inače, protekla godina je označila prekretnicu u ovoj vrsti proizvodnje na području USK, jer se povećala otkupna cijena, pa je tako proizvedeno oko 800 tona maline. Ipak, daleko je to još od onih zlatnih godina kada je Unsko-sanski kanton proizvodio oko 3.500 tona, a posljednje dešavanja prijete da ponovo reduciraju ovu oblast poljoprivredne proizvodnje.