Category: Vijesti

Popis je napravljen prema ocjenama publike, a ćevapi su zauzeli sjajnu poziciju naspram 50 drugih tradicionalnih jela od mljevenog mesa, kao i država odakle potiču.

“Unatoč jasnom turskom porijeklu, bosanski ćevapi su izvor velikog nacionalnog ponosa i omiljeno jelo u zemlji. Ove sićušne, ručno motane kobasice od mljevenog mesa obično se rade s mljevenom govedinom – ili mješavinom mljevene govedine i drugog mesa – začinjene različitim začinima, poput bijelog luka, soli, bibera, kao i crvene paprike”, opisali su na svojoj stranici.

Dalje, navode kako se ćevapi tradicionalno poslužuju stavljeni u mekani, blago zapečeni somun najčešće uz luk, dok neki preferiraju da ih jedu i uz kajmak, jogurt, ajran, ajvar i druge priloge.

Zanimljivo je da je, na spomenutoj listi, ćevape “prestigla” turska sarma, dok je na osmom mjestu pljeskavica iz Srbije.

Na popisu je čak osam jela od mljevenog mesa iz Turske, a tu su i kebab, tri vrste dolmi, dvije vrste ćufti te punjeni patlidžan tzv. karniyarik. Prvo mjesto zauzelo je jelo “keema” iz Indije.

Spominje se i to gdje pojesti najbolje ćevape na svijetu (prema stručnjacima), a tu su se našle neke od poznatih čevabdžinica iz naše zemlje.

Prema njihovom popisu od ukupno deset lokacija, na prvom mjestu je ćevabdžinica Željo, na drugom Petica – Ferhatović, a na trećem ćevabdžinica Hari iz Travnika.

Tu se nalaze i još dvije ćevabdžinice iz Sarajeva – Hodžić i Kastel, dvije iz Mostara – Tima-Irma i Rota, kao i “Kod Muje” u Banjoj Luci. Na popis su uvršteni i restoran Limenka te pivnica Taverna, dvije lokacije u Tuzle gdje se mogu pojesti najbolji ćevapi.

Kompletnu listu možete pronaći na sljedećem linku, na dnu stranice.Inače, prema podacima ankete na portalu Klix.ba, čitatelji su odlučili kako su im najbolji sarajevski ćevapi u ćevabdžinici Željo. Nju slijede Zmaj, a zatim Petica.

U anketi je glasalo preko 42 hiljade ljudi.

Tajnu dobrih ćevapa svako čuva za sebe, kao i što svako ima svoju omiljenu lokaciju gdje ih jede. Međutim, bez obzira na to gdje ih birate jesti i kakvu vrstu ćevapa volite, ovo jelo je, nesumnjivo, uvijek dobar izbor.

Izvor: Klix.ba

Bosanska Otoka, naselje kod Bosanske Krupe, po jednoj stvari se ističe od ostalih mjesta u Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj Evropi.

Naime, ona se jedina može pohvaliti džamijom sagrađenom na adi – riječnom otoku, zelene ljepotice Une.

Prvobitna verzija Gradske džamije na rijeci Uni sagrađena je 1565. godine, a tada je u potpunosti bila od drveta. Unatoč blizini rijeke te čestim poplavama na području gdje se nalazi, džamija nikada nije poplavljena. Ona i danas prkosi i svjedoči o prošlim vremenima i osvajačima koji su pohodili našu zemlju.

Kroz svoju historiju je rušena četiri puta, no svaki put se iznova “digla na noge”.

Početkom rata agresor ju je razorio do temelja, ali je obnovljena i svečano otvorena 29. aprila 2001. godine. Mjesto gdje se nalazi poznato je još i kao “zeleni otok Islama”.

Sa 153 sijalice koje krase plafon džamije te 153 stepenice na džamijskoj munari, ova bogomolja odaje počast i simbolizira 153 šehida poginula u protekloj agresiji na Bosansku Otoku.

Okružena zelenilom i Unom, prizor Gradske džamije u bilo koje doba godine izgleda veličanstveno i mirno, a mladenci ga često koriste i kao pozadinu pri pravljenju svojih vjenčanih fotografija.

Naravno, kada je riječ o ljepotama Une, moglo bi se mnogo toga napisati, a oduvijek je služila i kao inspiracija mnogim velikim umjetnicima.

“Bila je to Una. Otac se smije, misli da sam se prepao pa me pridržava i govori mi da se ne bojim, da je ćuprija tvrda, a ja se ne bojim: samo lebdim, sav prosjan tom Unom, tim nevidljivim čudom, za koje bih jedino znao reći, ljepota, ljepota, malo mi očiju da gledam, malo mi pluća da dišem”, samo je jedan od tekstova posvećenih njoj, a napisao ga je Skender Kulenović.

Izvor: Klix.ba