Category: Vijesti

  • JU Centar za kulturu, informisanje i sport zahvaljuje korisnicima svojih usluga

    JU Centar za kulturu, informisanje i sport zahvaljuje korisnicima svojih usluga

     

    JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf i Radio Donji Vakuf, u sklopu svojih redovnih poslova, ima izuzetnu saradnji sa bosanskohercegovačkim kompanijama, te ovdašnjim privrednim kolektivima, brojim dioničarskim društvima, samostalnim privrednicima i ugostiteljima.

    Naša uspješna saradnja, nastavlja se i novoj 2023. godini.

    Ovom prilikom zahvaljujemo se našim saradnicima, poslovnim partnerima, te brojnim korisnicima naših usluga, koji su i ove godine u velikom broju uputili novogodišnje čestite.

    Novogodišnje čestitke možete pratiti u Programu radija Donji Vakuf tokom novogodišnjih praznika.

     

     

     

     

     

  • AUDIO: Dragi naši sugrađani, naša ustanova želi Vam sve najljepše u Novoj godini

    AUDIO: Dragi naši sugrađani, naša ustanova želi Vam sve najljepše u Novoj godini

     

    Dio smo vaše svakodnevnice, informišemo Vas o aktuelnostima,  na usluzi svojim sugrađanima, pripremamo i realizujemo, kulturne i sportske događaje.

    JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf ponosno korača sa vama.

    Sretnu uspješnu i veselu 2023. godinu želi Vam JU Centar za kulturu,informisnje i sport i Radio Donji Vakuf.

     

  • Proljetne temperature na planinama, gosti otkazuje rezervacije

    Izvor: Fena (H.S.)

    Bosanskohercegovački skijaški centri će, prema najavljenim prognozama, novu godinu dočekati u proljetnom ruhu bez snježnog pokrivača, što se već negativno odražava na zimsku skijašku sezonu.

    Iz bh. skijaških centara Bjelašnice, Vlašića i Jahorine kažu da su smještajni kapaciteti za novogodišnju noć popunjeni, ali da turisti otkazuju rezervacije nakon 3. januara.

    Rukovodilac marketinga u Kantonalnom javnom preduzeću ZOI ’84 Aldin Smajkan kazao je za Fenu da zimska sezona ne smije propasti te da u drugoj polovini januara očekuju pogodnije vremenske uslove za pravljenje snijega i skijanje.

    “Topovi se ne mogu koristiti, jer su temperature u plusu, a očekuje se da će nakon Nove godine biti i do 10 stepeni na planinama, što je karakteristično za proljeće. Ali nadamo se promjeni”, kazao je.

    Smajkan dodaje da su smještajni kapaciteti, koji su ove godine značajno prošireni, popunjeni, ali da veliki broj turista otkazuje dolazak na Bjelašnicu.

    Glasnogovornica Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona Aldijana Dizdar kazala je da je sve spremno za zimsku sezonu, ali da neobične vremenske prilike za ovo doba godine sasvim sigurno nepovoljno djeluju na sve turističke djelatnike, jer uspješnost zimske turističke sezone svakako ovisi prije svega o dovoljnim količinama prirodnog snijega.

    Ipak su se, dodala je, u nedostatku snijega potrudili da na neki način, nizom različitih sadržaja na planini dodatno poprave trenutnu situaciju.

    “Uz otvorenje zimske turističke sezone svi smještajni kapaciteti su bili popunjeni. Na Vlašiću na svakom koraku trenutno vlada predivna praznična atmosfera, a proslava novogodišnje noći će biti kruna sadržaja ove zime. Ove godine u organizaciji Turističke zajednice uz podršku Vlade SBK i općine Travnik, kao i hotelijera sa područja Vlašića, bit će organiziran javni doček i proslava Nove godine”, kazala je.

    Tvrdi da su svi smještajni hotelski kapaciteti su popunjeni i rezervirani još početkom decembra, te je bez obzira na nedostatak snježnih padavina, Vlašić veoma atraktivna zimska destinacija.

    “Vlašić nema problema sa popunjenošću smještajnih kapaciteta kada je u pitanju novogodišnji praznik, ali zapravo problem može nastati već od 3. januara ukoliko ne bude snijega kada vrlo vjerovatno može doći do brojnijih otkazivanja rezervacija”, kazala je.

    Izvjesno je, smatra ona, da ova ski sezona neće biti rekordna po broju posjeta, ali bi pomoglo skijalištima i spasila bi se zimska sezona ukoliko bi uskoro snijeg pao.

    “Nažalost, protiv prirode ne možemo i upravo svjedočimo tome, ali se nadamo da će uskoro bijele pahulje prekriti planinske predjele i da će konačno doći prava zima na sve naše ski centre”, zaključila je Dizdar.

    Iz Olimpijskog centra Jahorina kažu da je skijašima dostupan poligon Poljice, a da je gondola Poljice dostupna za panoramsku vožnju.

    “U skladu sa trenutnim vremenskim prognozama i pojavom temperaturne inverzije tokom koje se bilježe niže temperature zraka u gradu nego na planini adekvatna i sigurna priprema skijaških staza neće biti moguća do 10. januara, osim ako se meteorološki uslovi ne promijene”, istakli su.

    Ističu da su ski staze uređene, žičare remontovane te da su jezera za vještačko osnježavanje u potpunosti napunjena vodom.

    Pojašnjavaju da je za adekvatno funkcioniranje sistema osnježavanje neophodno da kombinovana temperatura zraka bude -3 stepena Celzijusa ili niža.

    Iz Centra kažu da za ovu zimsku sezonu vlada veliko interesovanje za Jahorinom.

    “Nažalost, na vremenske uslove ne možemo uticati, protiv prirode se ne može i trenutno imamo situaciju koja nije sjajna. Upravo zbog nedostatka snijega mnogo gostiju otkazuje ili pomjera svoje rezervacije za period kada uslovi za skijanje budu bolji”, zaključili su iz OC Jahorina.

  • Skupština SBK: Novogodišnja čestitka

    Skupština SBK: Novogodišnja čestitka

     

    Sretnu i uspješnu Novu 2023. godinu, svim građanima Srednjobosankog kantona, uputili su predsjedavjući Skupštine SBK, Dražen Matišić, sa zamjenicima Salkom Merdžanić i Ljubinkom Atanasijević.

  • MMF objavio crne prognoze: Najgore tek dolazi, za mnoge ljude 2023. godina će se činiti kao recesija

    Neizvjesnost se nadvila nad evropskom privredom ove godine jer je aktuelni rat između Rusije i Ukrajine uzeo svoj danak i to u jeku napora da se kontinent oporavi od posljedica pandemije koronavirusa, javlja Anadolu Agency (AA).

    Rat u Ukrajini počeo je 24. februara i u njemu je do sada stradalo 17.595 civila, uključujući 6.826 poginulih. Podaci su to Ujedinjenih nacija koje upozoravaju da su ratom u Ukrajini ugroženi životi desetina miliona ljudi.

    Zbog rata u Ukrajini Evropa je suočena s brojnim ekonomskim problemima, uključujući nagli porast cijena energije, krizu snabdijevanja hranom i inflaciju.

    Odražavajući ovu turbulenciju, najveće svjetske financijske institucije, uključujući Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetsku banku, često su morale revidirati svoje projekcije za godinu i one koje dolaze.

    U januaru je Svjetska banka očekivala rast globalne ekonomije od oko 4,1 posto, sa sličnim projekcijama za Evropsku uniju (EU). Međutim, potom je smanjila svoju prognozu rasta na 2,9 posto.

    Predviđa se da će globalni rast dosegnuti 2,7 posto u 2023. godini, što je najslabiji profil rasta od 2001. godine, isključujući globalnu financijsku krizu i akutnu fazu pandemije COVID-19, navodi MMF u svom izvješću pod nazivom “Borba protiv krize troškova života“.

    – Ukratko, najgore tek dolazi, a za mnoge ljude 2023. godina će se činiti kao recesija – navedeno je u izvještaju.

    Svijet je zaboravio osnove ekonomije

    Dijeleći svoje poglede na Development Podcastu, glavni ekonomist Svjetske banke Indermit Gill rekao je da su posljednje dvije godine postale studija slučaja kako je svijet zaboravio osnove ekonomije.

    – Mislim da je to bilo zbog straha, bilo je to zbog bolesti, bilo je to zbog rata, ali bilo je i zbog nestrpljenja i nadam se da 2023. neće biti dio ove studije slučaja – rekao je Gill .

    Ističući da su razvoji u SAD-u, EU-u i Kini imali direktan utjecaj na čitav svijet budući da čine više od 60 posto globalne ekonomije, Gill je rekao da su trenutna previranja proizašla iz složenih učinaka različitih politika i događaja tokom protekle godine.

    – Imali ste invaziju na Ukrajinu, a to je gurnulo Evropu u energetsku krizu. Drugo je da je Kina odlučila ubiti COVID-19, koji je virus koji mutira, što je vrlo teško učiniti. A treći je bio da je SAD odlučio ubiti inflaciju. To je bilo nakon što ju je godinama hranio lakom zaradom i velikom državnom potrošnjom.

    Kao rezultat toga, odjednom ste imali ova tri velika šoka… svi su se u biti dogodili 2022. Dakle, nije samo kriza u Ukrajini, iako je to veliki dio toga, nego ste također imali ove druge dvije stvari koje se događaju u isto vrijeme – objasnio je Gill.

    Zima 2023. vjerojatno će biti još gora za Evropu

    Cijene plina u Evropi porasle su više od četiri puta od 2021. godine, pri čemu je Rusija ograničila opskrbu na manje od 20 posto njihovih razina iz 2021., što je rezultiralo nestašicom energije.

    Nedavno je potpredsjednik ruske vlade Alexander Novak rekao da će Moskva smanjiti izvoz plina za oko četvrtinu do kraja 2022., što je naznačilo da će Evropu čekati više poteškoća u nadolazećoj godini.

    – Zima 2022. godine bit će izazovna za Evropu, ali zima 2023. vjerojatno će biti još gora. Fiskalne vlasti u regiji trebaju planirati i koordinirati poteze u skladu s tim – navodi MMF.

    Globalne cijene hrane, s druge strane, kako je UN FAO indeks cijena hrane blago pao na 135,7 u novembru sa 135,9 u oktobru, daleko ispod rekorda od 159,7 u martu i iznad predratnih razina.

    S monetarne strane, nacionalne centralne banke odgovorile su na rastuću inflaciju daljnjim pooštravanjem, pri čemu su kamatne stope dosegle 4,5 posto u SAD-u, 2,5 posto u eurozoni i 3,5 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu, ubrzavajući zabrinutost zbog recesije.

    Evropska centralna banka (ECB) nedavno je priopćila da će se ekonomija eurozone smanjiti u sadašnjem i sljedećem tromjesečju zbog energetske krize, globalnih neizvjesnosti i strogih uvjeta financiranja.

    Sankcije Rusiji

    ECB je očekivao rast ekonomije od 3,4 posto 2022., 0,5 posto 2023., 1,9 posto 2024. i 1,8 posto 2025. godine. Bruto domaći proizvod eurozone porastao je 2,3 posto u trećem tromjesečju na godišnjoj razini, prema statističkom tijelu EU-a.

    Godišnja inflacija u eurozoni ostala je dvoznamenkasta na deset posto u novembru. U međuvremenu, EU je predstavio svoj deveti paket sankcija protiv Rusije, usmjeren na njezinu ekonomiju i pojedince.

    Nove mjere stavljaju na crnu listu gotovo 200 pojedinaca i entiteta, nameću ograničenja za tri ruske banke, nekoliko ograničenja izvoza i uključuju zabrane za četiri ruska medija.

    Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova rekla je da će paket sankcija samo pogoršati probleme bloka.

    Zakharova je rekla da su prethodni paketi sankcija doveli do energetske krize i visoke inflacije u Evropi, gurajući evropske kompanije da naprave planove za preseljenje proizvodnih pogona i stavljajući kontinent u opasnost od deindustrijalizacije.

    – Bolne posljedice antiruske politike EU će rasti, a SAD će u tome pomoći, djelujući kao glavni dobitnik sigurnosne krize na evropskom kontinentu i prekida trgovinskih i ekonomskih veza između EU i Rusija – rekla je Zakharova.

  • Zbog čega se početak nove godine obilježava prvog januara

    Zbog čega se početak nove godine obilježava prvog januara

    Tradicija obilježavanja Nove godine obično se pogrešno veže za abrahamističke i kršćanske korijene. Mnogi smatraju da je zbog blizine Božića odabran prvi januar, no tradicija seže nešto dalje u prošlost i direktno je vezana za drevnu Rimsku republiku.

    Iako je sam početak brojanja godina zasigurno vezan za kršćansku tradiciju i rođenje Isusa Krista, odluka da nova godina počinje prvog januara je ipak nešto starija.

    U većini kultura nova godina je zbog buđenja prirode poslije zimskog sna počinjala u proljeće a tako je bilo i u Rimskoj Republici. Također, godina je počinjala izborom konzula i pretora (sudskih dužnosnika) 1. marta ili 15. marta te se samim tim upravo od tih datuma računala i prva godina.

    Nova godina je zbog toga bila poznata i kao Nova konzulska godina. A mandat državnih službenika konzula i pretora je trajao godinu dana.

    No do velike promjene je došlo u jesen 154. godine prije nove ere. Rimska Republika je počela rat sa španskim narodom Luzitancima, u sklopu kampanje osvajanja Iberijskog poluostrva, te je bilo neophodno da novi konzuli i pretori ranije stupe na svoju dužnost. Isto tako kako bi stari konzuli mogli preuzeti kontrolu nad svojim provincijama.

    Odlukom senata da se promjeni datum kada konzuli stupaju na vlast na 1. januar, promijenjen je i datum početka nove godine koji se obilježava i do današnjih dana. Mjesec januar također ima rimske korijene, nazvan je po rimskom bogu vremena Janusu.

    Sama nova konzulska godina se nije obilježavala svečano nekom zabavom nego je to bio proceduralni čin. Sa zabavom se počelo nešto kasnije kada je Nova godina povezana sa rimskim festivalom Saturnalie, koji se održavao krajem decembra. Saturnalie su slavile rimskog boga Saturna.

    Prema rimskoj mitologiji kada je Saturn bio glavno božanstvo, na zemlji je vladao prosperitet i svi su živjeli u miru i harmoniji. Sam festival Saturnalia je inspirisao i druge običaje koje praktikujemo danas, poput davanja poklona.

    Ipak nakon propasti Rima, mnoge srednjovjekovne države su za početak godine birale 1. ili 15. mart, te se tek u 16. i 17. stoljeću ponovo uvodi u praksu da nova godina počinje 1. januara. Posljednja velika država koja je uvela tu praksu je bila Velika Britanija 1752. godine.

  • KS Univerzalac dodjelom zahvalnica okončao edukativni projekat

    KS Univerzalac dodjelom zahvalnica okončao edukativni projekat

    U posljednjoj sedmici decembra došli smo do kraja projekta i izvršili podjelu diploma učenicima za učešće kao i podjelu zahvalnica voditeljima radionica i partnerima u projektu.
    Podjelili smo diplome učenicima učesnicima u projektu i to iz sljedećih škola:
    – Prva osnovna škola Donji Vakuf
    – Osnovna škola Hasan Kjafija Pruščak Prusac
    – Treća osnovna škola Oborci
    – Četvrta osnovna škola Torlakovac
    – Mješovita srednja škola Donji Vakuf
    Također, podjelili smo zahvalnice partnerima u projektu kao i voditeljima radionica:
    – Prva osnovna škola Donji Vakuf
    – Osnovna škola Hasan Kjafija Pruščak
    – Treća osnovna škola Oborci
    – Četvrta osnovna škola Torlakovac
    – Mješovita srednja škola Donji Vakuf
    – Dom zdravlja Donji Vakuf
    – Policijska stanica Donji Vakuf
    – Centar za kulturu, informisanje i sport D.Vakuf
    – Odbojkaški klub As Donji Vakuf
    – Džananović Azra, prof. sociologije
    – Sultanović Ajsela, prof. pedagogije
    – Mlinarević Hamdija, dr. spec.
    – Huseinagić Adel, trener
    – Balihodžić Amir, stručni saradnik u policiji
    – Ćemer Amer, prof. biologije
    – Zahirović Armin, prof. i trener
    – Džulović Omar, prof. sporta i zdravlja
    – Eldin Dautbegović, prof. sporta i tjeles. odgoja
    Pokrovitelj: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke
    Realizator: Ks Univerzalac
    Projekat se realizovao 4 mjeseca, od septembra do kraja decembra 2022.g.
    Učešće su uzela djeca dobi od 11- 19 godina, njih 400 – tinjak direktnih korisnika i par stotina indirektnih korisnika.
    Kroz projekat smo uradili 15 radionica u 3 modula: živjeti zdravo, prevencija ovisnosti i živjeti sportski i tjelesno aktivni.
    Kroz 15 radionica koje smo uradili mislimo da smo makar malo utjecali na djecu i opasnost od navedenih ovisnosti jer su djeca bila oduševljena temama, načinom i realizacijom istih od stručnih voditelja.
    I ovu priliku koristimo da se zahvalimo pokrovitelju projektu, učesnicima, partnerima, voditeljima i svima onima koji su na bilo koji način učestvovali u pripremi i realizaciji ovog izuzetno značajnog projekta.
    Slike u prilogu!
    Sportski pozdrav!
  • Crni napitak značajno poskupio: BiH ove godine uvezla kafe za 130 miliona KM

     

    Da je kafa jedno od omiljenijih pića građana Bosne i Hercegovine, potvrđuje podatak da je u prvih 11 mjeseci ove godine uvezeno 18 hiljada tona ovog napitka.

    Kako nam je rečeno iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, kafa je plaćena 130,9 miliona KM. Riječ je o uvozu pržene ili nepržene kafe, s kofeinom ili bez kofeina, ljuske i opne kafe.

    Viša vrijednost
    Ipak, koronavirus i invazija Rusije na Ukrajinu za posljedicu su imali povećanje cijena gotovo svih namirnica. Da je 2022. godina bila finansijski teška za građane, vidi se i prema podacima UIO. U periodu uvoza prošle godine kafa je bila značajno jeftinija.

    Pa su tako u 2021. godini u BiH uvezene 22 hiljade tona kafe koja je plaćena 97 miliona KM. U prvih 11 mjeseci ove godine uvezeno je 18 hiljada tona kafe koja je plaćena 33,7 miliona više.

    Riječ je o cijenama koje su prijavljene prilikom uvoza u BiH, što znači da je ove godine vrijednost kafe na samom uvozu bila značajno viša u odnosu na prošlu godinu.

    Odakle uvozimo
    Najviše kafe uvezeno je iz Brazila (skoro 9.452.769 kg) koja je plaćena 70 miliona KM. Zatim smo najviše uvozili iz Indije, Italije, Vijetnama, Slovenije, Ugande…

    500 grama kafe na akciji danas košta oko 8 KM, ista ta kafa, također na akciji, koštala je 6,50 KM.

  • Pojačane radarske kontrole na području PS Donji Vakuf

    Pojačane radarske kontrole na području PS Donji Vakuf

    • Najavljene radarske kontrole za 30. 12. 2022. -PS TRAVNIK

      08:30 do 10:30 sati Turbe
      12:00 do 14:00 sati Kalibunar
      16:30 do 18:30 sati Nova Bila
      20:00 do 21:30 sati Donje Putićev (Metabo)

    • PS VITEZ
    • Najavljene radarske kontrole za 30. 12. 2022. -PS VITEZ

      18:00 do 20:00 sati M-5 Ahmići
      20:00 do 22:00 sati R-440 Bila
      23:00 do 00:00 sati ulica Stjepana Radića
      00:00 do 01:00 sati M-5 Šantići

    • PS FOJNICA
    • Najavljene radarske kontrole za 30. 12. 2022. -PS FOJNICA

      08:00 do 10:00 sati Ostružnica Polje
      10:30 do 12:30 sati ulica Bosanska
      13:00 do 15:00 sati Nadbare

    • PS BUGOJNO
    • Najavljene radarske kontrole za 30. 12. 2022. -PS BUGOJNO

      18:00 do 19:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Kopčić
      20:00 do 21:30 sati Bugojno-Novi Travnik, ulica Rostovska
      22:00 do 23:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Gračanica
      00:00 do 01:30 sati ulica Slobode (GUMA)

    • PS DONJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 30. 12. 2022. -PS DONJI VAKUF

      08:30 do 09:30 sati Titova
      10:45 do 11:45 sati 770 Slbbr.
      18:30 do 19:30 sati Rujanci
      21:00 do 22:00 sati Prusac
      23:00 do 00:00 sati Oborci

    • PS GORNJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 30. 12. 2022. -PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE

      07:00 do 08:30 sati ulica Vrbaska
      11:00 do 13:00 sati Trnovača
      15:00 do 16:30 sati ulica Vrbaska
      20:00 do 21:30 sati Ploča

    • PS JAJCE
    • Najavljene radarske kontrole za 30. 12. 2022. -PS JAJCE

      09:00 do 11:00 sati M-16 Zastinje
      11:30 do 13:30 sati M-5 Mile

    • PS KREŠEVO
    • Najavljene radarske kontrole za 30. 12. 2022. -PS KREŠEVO

      09:30 do 12:30 sati Rakova Noga
      14:00 do 16:00 sati Resnik

    • PS NOVI TRAVNIK
    • Najavljene radarske kontrole za 30. 12. 2022. -PS NOVI TRAVNIK

      00:00 do 01:30 sati M-16.4 Stojkovići
      02:00 do 03:30 sati M-16.4 Bučići

  • Saobraća se po suhom i mjestimično vlažnom kolovozu

    Saobraća se po suhom i mjestimično vlažnom kolovozu

    Na putevima u Bosni i Hercegovini saobraća se po suhom i mjestimično vlažnom kolovozu, a upozoravamo na učestale odrone i savjetujemo oprezniju vožnju.

    Na pojedinim dionicama u kotlinama i uz riječne tokove ima slabije magle, a izdvajamo rijeke: Bosnu, Savu, Drinu, Lašvu i Spreču. Napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

    Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom. U noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

    Zbog radova na izgradnji trake za spora vozila na dionici magistralnog puta M-18 Čevljanovići-Nišići (u dužini od 300 m) saobraća se naizmjenično-jednom trakom (regulacija semaforima).

    Sporije zbog radova saobraća se i na dionici autoputa A-1 Zenica sjever-Zenica jug, kao i na magistralnom putu Živinice-Stupari.

    Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.