Grupi ruskih državljana iz Čečenije i Ingušetije, njih oko dvadeset, odbijen je ulazak u Bosnu i Hercegovinu i vraćeni su u Tursku, odakle su stigli na Sarajevski aerodrom.
Oni su to sami javili redakciji Kavkaz.Realii, servisu Radija Slobodna Evropa u Sjevernom Kavkazu, nakon što je avion u kojem su bili iz Sarajeva sletio u Istanbul, 29. decembra.
Svi oni planirali su zatražiti politički azil u Hrvatskoj, piše Kavkaz.Realii. Rusku Federaciju napuštaju zbog mobilizacije za rat u Ukrajini.
Iz Granične policije BiH u petak, 30. decembra, nisu mogli dati više informacija o grupi ruskih državljana, ali je dan ranije savjetnik direktora Policije Svevlad Hofman za RSE rekao da je utvrđeno kako ove osobe “zloupotrebljavaju bezvizni režim BiH i Rusije”, te da ne ispunjavaju uvjete za ulazak u BiH.
Pasoš s pečatom (odbijen ulazak) jednog od Čečena kojemu nije dozovljen ulazak u BIH
Grupa je u Sarajevo stigla 28. decembra. Na graničnoj kontroli oduzeti su im dokumenti, nakon čega su, uključujući i malu djecu, držani zatvoreni gotovo cijeli dan.
Osobe su rekle da su držane “u hladnom građevinskom kontejneru” i da djeci nisu dali toplu vodu da naprave formulu za hranjenje. Jedan od njih rekao je da su Rusiju napustili zbog mobilizacije za rat s Ukrajinom. Iz Policije su za RSE rekli da su zadržani kako bi se provjerili razlozi i opravdanost njihova ulaska u BiH.
Hofman je rekao da “je utvrđeno da nisu imali povratne karte”, kao jedan od razloga što im nije omogućen ulazak u BiH.
Advokat: Ako im je život ugrožen, morali su biti pušteni u BiH
Osman Mulahalilović, advokat u BiH, kaže da je grupa ruskih državljana morala biti puštena u BiH ako im je bilo ugroženo pravo na život, “a jeste ako bježe od rata i mobilizacije”.
– Taj kontekst bi se mogao u ovom slučaju uzeti u obzir – rekao je za RSE Mulahalilović, koji je dva puta bio angažiran u slučajevima državljana Sirije i Iraka koji su tražili da im bude omogućen boravak u BiH jer su im bili ugroženi životi u slučaju povratka u matične zemlje.
– Ako BiH i Rusija imaju bezvizni režim, oni su mogli ući. Ali oni su morali tražiti azil u BiH, na račun toga da im je ugroženo pravo na život jer su u opasnosti od pogibije. A jesu ako neko hoće da ih tjera da idu u rat, to je stvarna prijetnja, to nije apstraktna prijetnja – rekao je Mulahalilović i dodao da niko nema pravo uskratiti pomoć tim osobama.
Koliko je državljana Rusije došlo u BiH u novembru i decembru?
Iz Granične policije BiH su 28. decembra saopćili da su od 1. novembra do 25. decembra evidentirali ukupno 2.598 državljana Ruske Federacije, u čijem sastavu je Čečenija, od čega na ulasku u BiH 1.654, a na izlasku iz BiH 944 ruska državljana.
U istom saopćenju Granične policije se navodi da su u tom periodu izdata 24 rješenja o odbijanju ulaska ruskim državljanima zbog neispunjavanja uvjeta propisanih Zakonom o strancima.
U BiH su stizali zračnim putem, odnosno preko zračnih luka Sarajevo, Tuzla i Banja Luka. Državljanima Ruske Federacije nisu potrebne vize za ulazak u BiH. Grupa od oko trideset Čečena je 27. decembra bila na graničnom prelazu kod Velike Kladuše, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Za RSE su rekli da su u glavni grad Bosne i Hercegovine stigli avionom, letom iz Istanbula. Naveli su da im je cilj ulazak u Hrvatsku.
Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić izjavio za RSE 27. decembra da se radi o pedesetak osoba koji su na legalan način ušli u Bosnu i Hercegovinu. Ali, da dalje ne mogu zbog hrvatskog stava.
– Oni žele politički azil u Hrvatskoj. Hrvatska to trenutno ne prihvata. Ima nekih “nesuglasica” između naše i hrvatske granične policije – rekao je Cikotić.
Šta su rekli iz Hrvatske?
Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske negiralo je da je Zagreb odbio ulazak grupi Čečena koji su čekali u pograničnom gradu u BiH u nadi da će ući i zatražiti azil.
Ministarstvo je 27. decembra saopćilo da je jednom broju Čečena dozvolilo ulazak u Hrvatsku, ali nije navelo o kojem broju osoba je riječ.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske demantiralo je i optužbe za etničku i vjersku diskriminaciju čečenskih izbjeglica, kao i informacije da bi poteškoće u prelasku granice mogle biti povezane s nekim “nesuglasicama” među graničarima, kako je ranije izjavio ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić.
Udruga za ljudska prava Vayfond sa sjedištem u Evropi objavila je 26. decembra izvještaj o diskriminaciji čečenskih izbjeglica u BiH. Nekoliko porodica naišlo je na probleme pri napuštanju zemlje i suočavaju se s deportacijom u Rusiju preko Turske, kažu aktivisti za ljudska prava.
Početkom novembra doznalo se za pritvaranje desetaka Čečena u Hrvatskoj. Kako je tada rečeno u “Skupštini Čečena Evrope”, neke su izbjeglice bile izložene nasilju, prijetnjama i uvredama.
U deportacijskom zatvoru u Austriji nalaze se dvojica Čečena koji su pobjegli iz Rusije nakon što su primili poziv za vojnu registraciju i novačenje.
Izvor: Avaz.ba
