“Kraken”, novi zarazniji podsoj omikrona, najopasnije varijante virusa korona , stigao je na Balkan. Tačnije, u Rumuniji potvrđena su dva slučaja ove zaraze, a da stvar bude gora, zaraženo je jedno dijete. Iako smo navikli da, sada već godinama, svakodnevno slušamo o novim slučajevima zaraze ovoga puta situacija je znatno alarmantnija – u pitanju je najprenosiviji i najzarazniji soj koji su naučnici ikada otkrili.
Naime, nacionalni Institut za zarazne bolesti „Matei Bals“ u Bukureštu potvrdio je da su „Krakenom“ zaraženi dijete i njegova majka, a na sreću oboje za sada imaju blage simptome.
Međutim, iz instituta upozoravaju da nema mjesta za opuštanje, budući da se radi o mutaciji koja bi mogla da bude izuzetno otporna na postojeće vakcine protiv virusa korona.
Na ovo upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koja je je saopštila da je XBB.1.5, kako se ovaj novi soj označava, „najprenosivija podvarijanta koja je do sada otkrivena“.
Također, „Kraken“ izbjegava i postojeća antitijela u organizmu, koja su stečena usljed prethodnih zaražavanja virusom korona.
Smatra se i da je XBB. 1.5 za 96 posto zarazniji od omikrona – varijante virusa koja je tokom prošle godine paralisala svijet.
To bi mogla da učini i ova varijanta, budući da trenutno ne postoji vakcina niti lijek koji bi direktno sprečavao zaražavanje ovim sojem, što znači da „pred sobom ima dovoljno vremena“ da dodatno mutira.
Jer, kako se virus umnožava, njegovi geni prolaze kroz nasumične genetske mutacije i tokom vremena se javljaju promjene u površinskim proteinima ili antigenima virusa i proizvode varijante.
U vreme sezonske gripe i ostalih virusa, mnogi se pitanju kako da znaju da su zaraženi baš „Krakenom“. To u prvim danima infekcije gotovo da nije moguće.
Naime, rani simptomi su gotovo identični kao kod omikrona. Kod zaraženih pacijenata se javlja kijavica, malaksalost, glavobolja, povećan sekret, bol u kostima…
Dakle, stanje u prvim danima je nalik na ono kada se zarazimo gripom ili prehladimo. Međutim, situacija da u narednim danima počinje da se ubrzano komplikuje i gotovo svim zaraženima na kraju bude neophodna hospitalizacija.
Kako je riječ o lako prenosivom virusu, gotovo svaki kontakt sa zaraženim bude inficiran. O tome kolike se brzo širi najbolje govori podatak da je za samo nekoliko sedmica registrovan u više od 29 država.
Tokom posljednjih dana registrovan je u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Državama, Rumuniji, Južnoj Africi, Novom Zelandu, Australiji, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Kini, Pakistanu, Indoneziji, Holandiji, Irskoj, Singapuru i Indiji.
Najkritičnije je u SAD-u u kojim ovaj soj čini čak 40 posto ukupnog broja zaraženih.
U Britaniji je zdravstvenim radnicima rečeno da moraju da nose masku, da rade od kuće kad mogu i da drže socijalnu distancu, što ostavlja Britanski zdravstveni sistem u „riziku od kolapsa“.
Također, vodeći njemački zdravstveni zvaničnici izrazili su danas zabrinutost zbog novog soja. Ministar zdravlja te zemlje Karl Lauterbach rekao je da se „nada da će zemlja pregurati zimu, prije nego što se taj soj proširi među ljudima“.
Inače, imenu novog soja „kumovao je“ evolucioni biolog profesor T. Ryan Gregory. „Kraken“ je zapravo morsko čudovište iz skandinavskih zemalja. Vjeruje se da ima mnogo pipaka koje je svoje mjesto u legendi zaslužilo uništavanjem čitavih brodova i odvlačenjem mornara u smrt. XBB.1.5 je podvarijanta Omikrona, zbog čega nema sopstveno grčko pismo.
Kada se radi o poznavo XBB. 1.5, ona je nastala kroz Pango metod imenovanja (Pango je skraćenica za filogenetsku dodjelu imenovane globalne epidemije) i X označava da je to rekombinantna varijanta. Ovo je hibrid dvije varijante koji se formira kada obje zaraze jednu osobu u isto vrijeme, i ponovo se kombinuju da bi napravili nešto novo.
Iako je imenovan u skorijem periodu, prema podacima WHO-a ova mutirana podvarijanta nastala je u periodu između novembra i decembra 2022. godine u državi Njujork ili oko nje.
U javnosti su pojavile informacije da je nastao i prije toga. Naime, epidemiolog dr. Eric Feigl-Ding optužio je američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) da nije ranije upozorio Amerikance na novu podvarijantu i sakrio podatke o cirkulaciji podvarijante.
„XBB.1.5 se pojavio u oblasti Njujorka u oktobru i od tada izaziva probleme“, naveo je Feigl-Ding.
Ipak, za sada nije poznato koja od tvrdnji je tačna niti kada će biti jasno utvrđeno vrijeme nastajanja ove rizične mutacije.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, u intervjuu za Faktor govori na koji način planiraju u ovoj godini povećati radnicima plaće do 400 KM. Da li bi to povećanje išlo “preko leđa” federalnog budžeta, Vlade Federacije BiH? Objasnio je kako bi 11 posto doprinosa uplaćivali na ovaj “dodatak” koji bi iznosio do 400 KM, da li bi time oštetili penzioni i zdravstveni fond…
Kako ste zamislili vašu inicijativu? Zapravo, vi ste već preko ovlaštenih predlagača zakona uputili u parlamentarnu proceduru inicijativu za izmjene i dopune Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak.
Mi smo krenuli od jedne pretpostavke da ustvari pokušamo da što više novca dobiju radnici, a s druge strane da penzioni i zdravstveni fond ipak ne izgube, da ne ugrozimo fondove. Ideja je ustvari da se nivo doprinosa zadrži na ovogodišnjim, na osnovicama koje jesu u ovoj godini, a da se povećanje do 400 KM plaća praktično samo 11 posto doprinosa umjesto ovih 41,5 posto koji su puni doprinosi na bruto plaću.
Šta bismo time dobili?
– Dobili bismo da fondovi, PIO, zdravstveno, nezaposleni ne gube prihode, a s druge strane, puno više novca dobili bi radnici od tog povećanja. To je neka ideja i druga stvar ono što smo mi tamo tražili je da se to odnosi samo na realni sektor. Mi smo rekli da je to za privredna društva i obrtnike. Nismo obuhvatili javni sektor, to je nešto što država s njima upravlja i oni znaju kakvi su im prihodi.
Poučeni iskustvom sa ovih 1.080 KM, pogledajte svi, protesti, štrajkovi i sve ostalo što se desilo za ovih 1.080 KM, desilo se u javnom sektoru. Kod privatnika nijedan jer je očito drugi odnos radnika u privatnom i javnom sektoru. Stoga je fokus samo na privredna društva i obrte. Tu će ući i komunalna djelatnost, ali ne i administracija javnog sektora.
Je li govorite samo o povećanju minimalnih ili svih plaća u realnom sektoru?
Pričamo o povećanju svih plaća. Dakle, ovdje bi se otvorila mogućnost koliko ko može da poveća plaću. Nije nužno. Ukoliko neko bude podizao plaću više od 400 KM, onda bi plaćao na tu razliku pune doprinose. Ideja je da zaštitimo i poboljšamo standard najvećeg dijela radnika u privatnom sektoru i na tim nekim plaćama koje su vjerovatno od minimalca do prosjeka.
Mislite li da će u Vladi FBiH pristati na to?
Pa vidite, ne mora Vlada pristati, bitno nam je da ubijedimo Parlament FBiH. Imali smo sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritorij Federacije i naš prijedlog je jednoglasno prihvaćen i od predstavnika granskih sindikata i Vlade, tako da nam to daje optimizam. Radimo i sa parlamentarnim strankama, objašnjavamo šta to znači, lobiramo snagom argumenata da ovo ide na prvu sljedeću sjedinicu Zastupničkog i Doma naroda Parlamenta FBiH, da se usvoji po hitnom postupku i da se primjenjuje od januarske plaće.
U javnosti se komentariše kako želie povećati plaće radnicima “preko leđa” federalnog budžeta, Vlade FBiH.
Ne, to je greška. Naime, ono što se uplaćivalo zaključno sa decembrom za pojedinačnog radnika, to bi se i dalje uplaćivalo, plus bi se na razliku od 400 KM uplaćivalo 11 posto za PIO. Dakle, fondovi će dobiti, ali naravno prihodi neće rasti dinamikom kojom su do sada rasli. Znači, jedan veći dio bi išao radnicima.
Kada Vlada FBiH podiže minimalnu plaću, neprestano govori kako ne smiju opteretiti realni sektor, pa je i najnovije povećanje minimalne plaće skromno nekih 53 KM. Tačnije sa 543 KM na 596 KM.
Ma vidite, pitanje minimalne plaće je staro, o kojem diskutujemo toliko dugo vremena. Kroz minimalnu plaću se moraju gledati dva aspekta, to govori Međunarodna konvencija rada čiji je potpisnik BiH. Treba da se vodi računa o minimalnim potrebama radnika, a s druge strane se mora gledati ekonomska situacija da povećanje plaće ne bi pogoršalo ekonomsku situaciju.
Ukoliko odemo sa minimalnom plaćom previsoko i ako neki biznisi to ne bi mogli izdržati, doći će do gašenja radnih mjesta i kontra je efekat i to nikome ne ide u prilog, ni državi ni radniku ni poslodavcu. I tu treba biti vrlo obazriv. Albanija i BiH su dvije zemlje na svijetu koje imaju najveću minimalnu plaću u odnosu na prosječnu, a to je 55 posto. Sve zemlje imaju nižu. Pričamo o relaciji između prosječne i minimalne plaće. Minimalnu plaću u konačnici tržište reguliše.
Kada je riječ o povećanju od 100 do 400 KM plaća, da li bi se ta svota posebno označavala kod isplate?
To je već tehničko pitanje. Mi smo sa Poreznom upravom već razgovarali. Osnovica bi bila plaća posljednja tri mjeseca tako da smanjimo mogućnost zloupotreba. Ako je neko imao plaću 900 KM u posljednja tri mjeseca, ne može biti manja, a ima pravo na subvenciju ako poveća plaću. On mora platiti pune doprinose na 900 KM, a ako hoće da mu da dodatnih 200 KM više, na njih plaća subvencionirane doprinose, tačnije 11 posto.
Izvor: BHRT/Dijana Vrhovac (E.D.)
Bosna i Hercegovina nalazi se na devetom mjestu po riziku od kibernetičkih prijetnji. Od 68 institucija u BiH, 24 su imale kibernetičke napade i u ovom trenutku poslovanje javne uprave je ugroženo, što može dovesti do krađe podataka i novca neophodnih za funkcioniranje zemlje i svakodnevnog života građana. Ovo je, između ostalog, navedeno u reviziji učinka na temu “Aktivnosti institucija BiH na osiguranju osnovnih pretpostavki za sajber sigurnost”. Postoji li u BiH zaštita od hakerskih napada?
Ugroženi podaci, novac i javna uprava je kratki rezime o sajber bezbjednosti u Bosni i Hercegovini. Prema neslužbenim podacima, broj sajber napada povećao se za 1.300 puta sedmično. Ovaj zabrinjavajući podatak naveden je u revizorskom izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH. Posljednji zabilježen sajber napad na institucije BiH obustavio je rad zaposlenih i onemogućio pristup službenim stranicama skoro mjesec dana. Uprkos tome, u izvještaju se ističe da u BiH ne postoje ni službeni podaci o broju i vrsti hakerskih napada, ali ni zakon koji uređuje ovu oblast.
URED ZA REVIZIJU BIH
„Samo 14 od 68 institucija BiH donijelo je akte upravljanja informacionom bezbjednošću. Napad na informacijski sistem Ministarstva finansija i trezora BiH ugrozio bi evidencije svih finansijskih transakcija institucija BiH i mogao bi uzrokovati obustavu svih plaćanja iz budzeta BiH.“
Poslije hakerskih napada na državne institucije, predstavnici Evropske unije i Američke ambasade u BiH apelovali su na vlasti da ostave po strani političke opstrukcije i podjele i usvoje strategiju i zakonski okvir za kibernetičku bezbjednosti, te da formiraju jaku mrežu timova, kao odgovor na računarske incidente.
ELISABET TOMAŠINEC, šefica političkog odjela pri EU kancelariji u BiH (10.12.2022)
„Živimo u brzom međusobno povezanom i stalno promjenjivom svijetu koji je sve više digitalan. Sajber napadi na institucije BiH pokazali su koliko je ova zemlja ranjiva na takve napade i kako je malo potrebno da se paralizuju institucije. Udar na kompanije mogao bi dovesti do bankrota i to smo vidjeli u Evropskoj uniji.“
Stručnjak za sajber bezbjednost ističe da je neophodna konstantna edukcija zaposlenih o sajber higijeni i svjesnost o potrebi sajber bezbjednosti.
PREDRAG PUHARIĆ, stručnjak za sajber sigurnost
„Tehnička zaštita po pravilima struke i naučnim saznanjima, a s druge strane edukacija korisnika koja mora biti zaista jedan od primarnih i konstantnih aktivnosti, a ne jedan kurs od dva dana da se poslije zaboravi.”
Aktivnosti na donošenju zakona za sajber bezbjednost pokrenute su prije šest godina, ali zbog političkih neslaganja unutra BiH taj posao još uvijek nije završen. U Ministarstvu bezbjednosti BiH iako su obećali nisu nam dostavili informaciju šta su preduzeli na unapređenju zaštite od sajber napada i kada bi BIH mogla konačno dobiti strateški i zakonski okvir.
Evropa je 2022. zabilježila drugu najtopliju godinu ikad, objavili su u utorak naučnici Evropske unije, dok su klimatske promjene uzrokovale rekordne vremenske ekstreme koji su uništili usjeve, isušili rijeke i uzrokovale hiljade smrtnih slučajeva.
Služba EU-a za klimatske promjene Copernicus (C3S) rekla je da je 2022. ujedno bila peta najtoplija godina na Zemlji od barem 1850. godine.
Inače, podaci C3S sežu od 1950., no podaci koji su ranije bilježeni potvrđuju da je protekla godina bila jedna od najtoplijih u historiji mjerenja na planeti.
Posljednjih osam godina bilo je osam najtoplijih godina ikada, podaci su koje je saopćio C3S.
Planeta je sada toplija za 1,2 stepena Celzijusa nego u predindustrijskom dobu, kao rezultat klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek.
Istraživanja su također pokazala da su se temperature u Evropi u posljednja tri desetljeća povećale više od dva puta od globalnog prosjeka.
– Već doživljavamo razorne posljedice naše planete koja se sve brže zagrijava – rekla je zamjenica direktora C3S-a Samantha Burgess, koja je pozvala na hitnu akciju za smanjenje emisija CO2 i prilagodbu klimatskim promjenama.
U Sarajevu oblačno, prije podne sa susnježicom ili slabim snijegom. Temperatura zraka između 0 i 3°C.
Kolovoz je pretežno mokar, a upozoravamo i na učestale odrone, kao i na mjestimičnu poledicu. Snijega na kolovozu ima na putevima: Bugojno-Kupres-Šuica-Livno, Priluka-Glamoč-Mlinište, Kolo-Tomislavgrad, Jablanica-Posušje (Blidinje), Sarajevo-Tuzla (Nišići i Karaula), Turbe-Banja Luka, Novi Travnik-Bugojno (Rostovo) i Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje (Makljen). U jugozapadnim krajevima dodatne probleme stvara jak vjetar koji formira sniježne nanose, zbog kojih je saobraćanje dosta otežano. Izdvajamo puteve Kupres-Šuica i Glamoč-Mlinište. Apelujemo na vozače da voze maksimalno oprezno i da na put ne kreću bez zimske opreme. Magla smanjuje vidljivost na putu Ključ-Sanski Most.
Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom, dok se u noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.
Zbog radova na izgradnji trake za spora vozila na magistralnom putu Semizovac-Olovo (dionici Čevljanovići-Nišići u dužini od 300 m) saobraća se naizmjenično, jednom trakom (uz regulaciju semaforima).
Sporije zbog radova saobraća se i na magistralnom putu Živinice-Stupari, kod mjesta Đurđevik.
Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.
BIHAMK
08:30 do 10:30 sati Mosor
12:00 do 14:00 sati Han Bila (škola)
16:30 do 18:30 sati Nova Bila
20:00 do 21:30 sati Šehida
15:00 do 17:00 sati lokalna cesta, Divjak
17:00 do 19:00 sati lokalna cesta, Kruščica
20:00 do 21:00 sati ulica Stjepana Radića
21:00 do 22:00 sati R-441 Dubravica
16:00 do 18:00 sati Pločari Polje
18:30 do 20:30 sati Ostružnica Polje
21:00 do 23:00 sati ulica Bosanska
09:00 do 10:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Podgaj (BC Bajrić
11:00 do 12:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Zlavast
13:00 do 14:30 sati Bugojno-Novi Travnik,ulica Rostovska
15:00 do 16:30 sati ulica Kožarska
08:00 do 09:00 sati Torlakovac
10:30 do 11:30 sati Komar
13:00 do 14:00 sati Nova Travnička
15:00 do 16:00 sati ulica Titova
07:00 do 08:30 sati Vrbaska
11:00 do 12:30 sati Duratbrgović Dolac
16:00 do 17:30 sati Pridvorci
20:00 do 21:30 sati Dražev Dolac
16:15 do 18:15 sati M-5 Mile
18:30 do 20:00 sati M-5 Bravnice
09:00 do 10:00 sati ulica 1.mart/ožujak (skretanje za naselje Luka)
10:00 do 11:00 sati ulica Tisovačka
12:00 do 13:30 sati Gavrine kuće
13:30 do 14:30 sati Kaonik (raskrsnica za Podjele)
14:30 do 16:00 sati ulica N.Š.Zrinski (kod ug.ob.KIM)
16:30 do 17:30 sati Han Ploča
18:00 do 19:30 sati Duhri
20:30 do 21:30 sati Gromiljak
22:00 do 23:15 sati Višnjica Polje
07:30 do 09:00 sati M-16.4 Ratanjska
10:00 do 11:00 sati R-439 Opara, OŠ
12:00 do 13:30 sati M-16.4 Vodovod, OŠ
Za uvezene automobile plaćeno je i 164.080.800 KM uvoznih dadžbina
U 2022. godini Bosanci i Hercegovci su kupili automobile u vrijednosti 799.194.426 KM, potvrđeno je iz Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
Za uvezene automobile plaćeno je i 164.080.800 KM uvoznih dadžbina, piše Faktor.
Naime, u 2021. godini državljani BiH su kupili automobile u vrijednosti 694.908.005 KM, što znači da je u 2022. uvezenih automobila kupljeno za čak više od 100 miliona KM.
Od 1. januara do 31. decembra 2022. godine ukupno je uvezeno 55.224 automobila, od čega je 8.891 novih i 46.333 polovnih.
Najskuplji automobil koji je uvezen u BiH u 2022. godini je “Ferrari F 8 tributo”, koji je plaćen više od pola miliona KM. Naime, njegova cijena je 432.144 KM i za njega je vlasnik platio i 73.508 uvoznih dadžbina.
U prošloj godini u našoj zemlji je uvezeno samo 70 električnih automobila.
