Category: Vijesti

Upravni odbor Fondacije za kinematografiju Sarajevo krenuo je u realizaciju kapitalnog projekta digitalizacije dvorana u lokalnim zajednicama u Federaciji BiH.

Shodno tome, Fondacija za kinematografiju Sarajevo je u decembru 2022. godine objavila tender za nabavku kino projektora i ostale opreme za kino projekcije za potrebe 13 korisnika/općina koji su odabrani putem Javnog poziva Fondacije za kinematografiju Sarajevo, saznaje Akta.ba.

Novu kino opremu će dobiti kino sale u Novom Travniku, Gradačcu, Kiseljaku, Žepču, Tešnju, Posušju, Livnu, Brezi, Tomislavgradu, Goraždu, Cazinu, Bugojnu i Ilijašu.

Nabavka je podijeljena na 13 lotova u ukupnoj vrijednosti od gotovo dva miliona KM. 

Ponuđač za svaki lot može dostaviti samo jednu ponudu. U slučaju da ponuđač preda ili učestvuje sa više ponuda, npr. samostalno i u okviru grupe ponuđača za isti lot, sve njegove ponude za taj lot bit će odbačene.

Također, ponuđač mora biti ovlašteni distributer za kino projektor naveden u ponudi i da posjeduje servis/servisnu mrežu u Bosni i Hercegovini.

Javno otvaranje ponuda će se održati 16. januara 2023. godine u 16:00 sati.

Pročitajte više na:

https://www.akta.ba/vijesti/bih/157581/digitalizacija-kino-dvorana-13-bh-opcina-dobija-nove-projektore-i-opremu

izvor: akta.ba

Za ovu namjenu u gradskom proračunu osigurano je 200.000 konvertibilnih maraka, a ista praksa će se, prema riječima gradonačelnika Ljubuškog Vedrana Markotića, nastaviti i u predstojećem razdoblju.

Mladi parovi koji su tijekom prošle godine na području Grada Ljubuškog kupili stan ili počeli gradnju kuće imaju pravo na novčanu pomoć. Stoga je ovih dana objavljen poziv za subvencioniranje prve stambene nekretnine za mlade na području Grada Ljubuškog za 2022. godinu.

Za ovu namjenu u gradskom proračunu osigurano je 200.000 konvertibilnih maraka, a ista praksa će se, prema riječima gradonačelnika Ljubuškog Vedrana Markotića, nastaviti i u predstojećem razdoblju, javlja Večernji list.

Kako je navedeno u javnom pozivu objavljenom na službenoj stranici Grada Ljubuškog, pravo na subvencioniranje prve stambene nekretnine imaju osobe koje kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete: bračni partneri koji u trenutku podnošenja zahtjeva nisu stariji od 38 godina, odnosno jedan od bračnih partnera nije stariji od 38 godina, nijedan od bračnih partnera nema u vlasništvu ili suvlasništvu drugu stambenu nekretninu u Bosni i Hercegovini ni u inozemstvu, osim stambene nekretnine koja je predmet prijave, zatim da se stambena nekretnina koja je predmet prijave nalazi na području Grada Ljubuškog. Također, uvjet je i da oba bračna partnera imaju prebivalište i žive na području Grada Ljubuškog, a barem jedan od bračnih partnera ima prebivalište i živi na području Grada Ljubuškog tijekom posljednje tri godine od dana raspisivanja javnog poziva te da je barem jedan od bračnih partnera zaposlen na području Bosne i Hercegovine ili se vodi kao nezaposlena osoba na zavodu za zapošljavanje u BiH. Uz to, da bi ostvarili pravo na subvenciju, trebaju ispunjavati uvjet da su stan/kuću kupili/izgradili u razdoblju od 1. siječnja 2021. godine do dana prijave na javni poziv. Također trebaju donijeti izjavu da bračni partneri nisu u srodstvu s prodavateljem nekretnine u uspravnoj liniji niti u pobočnoj liniji do trećeg stupnja srodstva.

Ako se radi o kući, oni koji se prijavljuju na subvenciju trebaju imati valjanu građevinsku dozvolu za kuću izdanu od nadležne službe Grada Ljubuškog u razdoblju od 1. siječnja 2021. godine do dana prijave na javni poziv, a pretežiti dio kuće trebao bi biti izgrađen tijekom 2022. godine. Za one koji su kupili stan, da bi ostvarili pravo na subvenciju, trebaju imati zaključen ugovor o kupoprodaji stana u obliku notarski obrađene isprave, u razdoblju 1. siječnja 2021. godine do dana prijave na javni poziv, te potvrdu da su upisani kao vlasnici istog u zemljišnoknjižnom odjelu Suda. Oni koji su ranije ostvarili pravo na subvencioniranje prve stambene nekretnine ne mogu ostvariti ovu pomoć. ,,Ako su ugovor o kupoprodaji stana ili kuće zaključile dvije osobe ili ako su kuću sagradile dvije osobe, podnositelj zahtjeva može biti samo jedan od njih, uz obvezu da drugi kupac da ovjerenu izjavu kojom se određuje podnositelj zahtjeva”, objašnjeno je u javnom pozivu.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.ba/vijesti/ljubuski-izdvaja-200-000-km-za-mlade-koji-su-kupili-stan-ili-poceli-graditi-kucu-1648533

izvor: vecernji.ba

U Bosni i Hercegovini je zabilježen novi zemljotres, javlja Euromediteranski seizmološki centar (EMSC). Prema prvim podacima, podrhtavanje tla se osjetilo u blizini Čapljine.

Kako javlja EMSC, zemljotres je zabilježen na 30 kilometara istočno od Čapljine.

Prema prvim podacima, zemljotres je bio jačine 3.7 stepeni po Rihterovoj skali.

Novalić je već dva mandata na čelu Vlade FBiH i do sada je ukinuo većinu olakšica pomoću kojih su radnici mogli imati veća primanja, kao što je neoporezovane naknade na topli obrok, prevoz, regres… U isto vrijeme obećavao je rasterećenja kada su upitanju troškovi doprinosa i dohotka. I danas na isteku drugog mandata priča kako bi se to trebalo uraditi. Sad lopticu prebacuje na novu parlamentarnu većinu

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić poručio je da će Vlada Federacije BiH na narednim sjednicama u parlamentarnu proceduru uputiti revidirane izmjene Zakona o dohotku i osvrnuo se na informaciju da će se radnicima realnog sektora povećati plata do 400 KM.

“Svojevrstan prijedlog s kojim smo upoznati na Ekonomsko-socijalnom vijeću, a koje je uradilo Udruženje poslodavaca FBiH, na određen način je zamjena za dva zakona o doprinosima i dohotku. Jedno rješenje koje je netipično iz više razloga. To trebamo sistemski riješiti, odnosno smanjiti obaveze koje mogu dati takav neki rezultat od 200 ili 300 ili koliko je već realno povećanje. Ne možemo praviti diskriminaciju, jer će to sud odmah odbiti. Ne možete reći da samo u realnom sektoru, a ne i u drugom npr. javnom sektoru. Ja jesam za smanjenje, ali mislim da je to nezgrapan način”, pojasnio nam je premijer kako ipak ne bi trebalo rasteretiti poslodavce kako bi radnicima koji pune budžet kojim političari kao on raspolagaju imali nešto veće plate.

Novalić je već dva mandata na čelu Vlade FBiH i do sada je ukinuo većinu olakšica pomoću kojih su radnici mogli imati veća primanja, kao što je neoporezovane naknade na topli obrok, prevoz, regres… U isto vrijeme obećavao je rasterećenja kada su upitanju troškovi doprinosa i dohotka. I danas na isteku drugog mandata priča kako bi se to trebalo uraditi. Sad lopticu prebacuje na novu parlamentarnu većinu.

Dodajmo da je ovu izjavu premijer FBiH dao nakon što je završio sa još jednim ročištem u korupcijskom slučaju “Respiratori“, gdje je jedan od optuženih.

Izvor: BHRT/Dragana Kusmuk Stanišić (J.K.)

Dok se političari bave raspodjelom fotelja i, uglavnom, povećanjem svojh plata, istovremeno građani Bosne i Hercegovine bankama duguju blizu 11 milijardi konvertibilnih maraka. Iako podaci zvaničnih finansijskih institucija u zemlji govore i o štednji od 14 milijardi maraka, većina građana se odriče i onog osnovnog ili se zadužuju da bi to kupili. Ko štedi, a ko se zadužuje?

Prodaja voća i povrća na pijaci ne ide kao nekad, kaže nam trgovkinja Džana Suljović, koja na svom pazaru primijeti i male plate i prioritet komunalnih računa kod  građana.

“Znate, nije to kao nekad, kao prijašnjih godina. Naravno da se sve promijenilo. Kako narod ima manje novca, manje je i kupaca”, navodi ona.

Građani nam kažu da sve teže sastavljaju kraj s krajem, ali da se trude, koliko mogu, izbjeći zaduženja kod banaka. Pitaju, kako ih vratiti?

Ovo su podaci o zaduženjima građana – bankama su dužni blizu 11 milijardi maraka. Više od pola miliona koristi dozvoljena prekoračenja na svojim računima, i ona su viša od 310 miliona maraka. Svaki punoljetan građanin dužan je više od tri hiljade maraka.

Novinar i aktivista Dalibor Tanić ocjenjuje da je Bosna i Hercegovina u dužničkom ropstvu, jer ne zna nikog u svojoj okolini ko nema veći ili manji kredit.

“Moraju se pokrivati potrebe i same djece i škole i ono što nam treba za svakodnevni život, i šta se dešava? Primorani smo da tražimo ‘pomoć’ kartica, pa onda odemo u minus, a onda, kada to sve pokrijemo, u jednom momentu naredne godine ponovo smo primorani i to je tako, ciklično”, objašnjava Tanić.

Ekonomisti, pak, podsjećaju da štednja stanovništva od 14 milijardi, čini 51 posto bilansa banaka. Od tog depozita od 14 milijardi, otprilike 10 milijardi stanovništvo koristi kao kredit.

“Da pojednostavimo, oni koji štede, koji imaju, oni faktički kreditiraju ove koji nemaju, tu dolazi do prelivanja. Jedna kategorija stanovništva dolazi u dužničku krizu”, smatra ekonomista Željko Rička.

Sociolozi smatraju da štednja, koju građani Bosne i Hercegovine imaju na svojim računima, ima simbolički karakter.

“Ta štednja, kao način života, je dosta prisutna kod građana, čak u njihovom mentalitetu življenja. Ali ja mislim, u ovim uslovima, sa ovim standardom, visinom ličnih primanja, sa inflacijom koja je mnogo veća nego što je vidljiva, da je to dosta teško. Tako da nisam siguran da ljudi uopšte mogu da žive solidno, a kamoli da štede”, smatra sociolog Drago Vuković.

Javni dug Bosne i Hercegovine iznosi blizu 13 milijardi maraka. Za godinu je povećan više od 600 miliona. Prema podacima Ministarstva finansija BiH, Republika Srpska duguje duplo više od Federacije.