Preliminarni izvještaj statusa endemskih vrsta riba Livanjskog polja i akumulacija, urađenog u sklopu projekta “Uspostavljanje temelja za održavanje slatkovodne bioraznolikosti u Livanjskom polju i Buškom jezeru”, pokazuje da je brojnost autohtonih endemskih vrsta u opadanju, a njihova staništa su ugrožena.
Na osnovu literaturnog pregleda obavljenog prije terenskih istraživanja u vodama Livanjskog polja do danas potvrđeno je 20 vrsta riba, od kojih su samo četiri stenoendemske, saopšteno je iz Svjetskog fonda za prirodu (WWF) Adria.
U svim vodama Livanjskog polja pretežno dominiraju alohtone, strane vrste, posebno u ekosistemu Buško jezero gdje dominiraju babuška i smuđ.
Što se tiče rijeka Livanjskog polja (Sturba, Žabljak i Bistrica) tu dominira salmonidna vrsta, potočna pastrva, koja se može smatrati pseudo-autohtonom vrstom s obzirom da je, kako kažu iz WWF-a Adria, “udomaćena” u ovim vodama već stotinjak godina te ove vode nisu pogodne za ciprinidne vrste.
U svim nedavnim terenskim istraživanjima pronađene su sve endemske vrste osim dinarske pijurice “Phoxinellus alepidotus” za koju se takođe smatralo da je endem Livanjskog polja.
“Imamo dobru komunikaciju s lokalnim stanovništvom i ribočuvarima koji nam pomažu u terenskom istraživanju. Sada ulazimo u drugu fazu projekta gdje ćemo se fokusirati na pronalazak onih vrsta koje smo čipovali kako bi utvrdili brojnost njihovih populacija, ali i njihove migracijske puteve. Takođe, obratićemo pažnju na manje vodene tokove koji se nalaze u Livanjskom polju koji bi mogli predstavljati sklonište endemskim vrstama ili potencijalni prirodni rezervat koji će omogućiti očuvanje ovih izuzetno važnih ribljih vrsta”, kazao je projektni menadžer iz udruženja Dinarica Vedran Kordić.
Dodaju kako se endemske vrste koje su u prošlosti, prije izgradnje hidroelektrane jedine obitavale na području Livanjskog polja, sada nalaze isključivo u manjim zaklonjenijim potocima i rudničkim kopovima. U jezerima ih gotovo nema nikako, osim u blizini ušća pritoka gdje mogu pobjeći od predatora.
U nadolazećem periodu u sklopu projekta koji provodi udruženje Dinarica, a finansira “Critical Ecosystem Partnership Fund”, radiće se Akcioni plan za očuvanje endemskih riba i zagovaranju za uspostavljanje “zaštićenih zona” potrebnih za ove vrste, stoji u saopštenju.
Danas, 29.01.2021. godine, premijer Tahir Lendo sa članovima Vlade SBK održao je u zgradi Vlade SBK sastanak sa novoizabranim načelnicima općina Srednjobosanskog kantona.
Na sastanku se razgovaralo o aktuelnoj situaciji na području Srednjobosanskog kantona iz oblasti javnih finansija, zdravstva, socijalne zaštite, privrede, poljoprivrede, obrazovanja, sigurnosti i drugim aktualnostima na području lokalnih zajednica i Srednjobosanskog kantona.
Također je dogovoreno da se sastanci ovog tipa redovno održavaju, kako bi svi prisutni imali pravovremene informacije s ciljem suzbijanja pandemije Korona virusa, jačanja ekonomskog razvoja i poboljšanja životnog standarda stanovništva na području Srednjobosanskog kantona.
Od posljedica koronavirusa u Bosni i Hercegovini u protekla 24 sata preminulo je 20 osoba. U Federaciji BiH je umrlo pet osoba, u Republici Srpskoj 13, a u Ditriktu Brčko dvije.
Među preminulim u RS je i jedna 27-godišnjakinja.
Na koronavirus pozitivne su još 303 osobe, a testirano je 2.367 uzoraka.
U FBiH je 189 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a u protekla 24 sata se oporavilo 225 pacijenata.
U RS je registriran 101 novi slučaj zaraze, a u Brčkom 13.
U Distriktu Brčko u protekla 24 sata jedna osoba se oporavila.
Dok iz rudnika U Brezi i Zenici, nažalost, sve češće dolaze tragične vijesti, dok se govori o viškovima radne snage, a hiljade rudara je zabrinuto za egzistenciju svojih porodica, priča o Rudniku uglja Gračanica kod Gornjeg Vakufa-Uskoplja, koji posluje u okviru Koncerna JP Elektroprivreda BiH d.d., govori da priča o bosanskohercegovačkim rudnicima može biti i mnogo ljepša ukoliko se kombiniraju znanje, rad, iskustvo i požrtvovanost na putu prosperiteta jednog kolektiva, ali i zajednice.
O tome svjedoče i brojke, samo kroz donacije i sponzorske ugovore lokalna zajednica je od Rudnika Gračanica dobila milion maraka.
Razgovarao: Faruk Vele
O svemu tome za Radiosarajevo.ba govori Salih Mufić, direktor Rudnika Gračanica, u kojem je, primjerice, neto plata radnika, rudara, 1.600 KM, a državni kapital, za razliku od tolikih firmi, raste iz godine u godinu.
Nisu zato izostala ni društvena priznanja. Muftić je proglašen za najmenadžera, a Rudnik Gračanica za najkompaniju 2015. i 2019. godine od Direkcije za izbor najmenadžera i najkompanije Jugoistočne i Srednje Europe.
Rudarski život dostojan čovjeka
Radiosarajevo.ba: Kako ste poslovali u protekloj godini? Jesu li izvršeni planovi i kakav je finansijski rezultat?
Muftić: I pored činjenice da je pandemija koronavirusa otežala poslovanje, Uprava RU Gračanica i blizu 180 uposlenih, ovu su tešku situaciju shvatili kao izazov, te smo našim maksimalnim angažmanom uspjeli i u prošloj poslovnoj godini nastaviti kontinuitet uspješnog poslovanja.
Otkrivka je planirana 382.500 tona, a ostvareno 594.25.,46 tona, dakle, prebacili smo proizvodnju 155,36 posto. Što se tiče uglja, planirano je 255.000,00 tona, a ostvareno 285.394 tona, dakle, prebacili 111,92 posto. Realizirano – planirano 255.000, a ostvareno 272.719,45 tona, što znači da smo prebacili 106 posto.
Rudnik uglja Gračanica je i ovu godinu završio s višemilionskom dobiti!
Radiosarajevo.ba: Je li Rudnik uglja Gračanica još uvijek najbolji rudnik u BiH, kako su rudnik na čijem ste čelu nerijetko opisivali bh. mediji? Muftić: Naravno, jer to pokazuju svi proizvodni i finasijski parametri. Naime, RU Gračanica koji je u proteklih deset godina pod mojim rukovodstvom, u prosjeku je sa 200 radnika proizvodio oko 300.000 tona lignita godišnje, i predstavlja najproduktivniji rudnik među svim rudnicima uglja u Federaciji BiH (1.500t/radnik u 2020.). Zahvaljujući tome, ovaj Rudnik u kontinuitetu posluje pozitivno i ostvaruje neto dobit, a ona u posljednjih deset godina u prosjeku iznosi dva do tri miliona KM godišnje.
Radiosarajevo.ba: Već deset godina ste na čelu ovog kolektiva, šta je ključni uspjeh Rudnika Gračanica?
Muftić: Kada sam došao na čelo Rudnika Gračanica, insistirao sam na efikasnijoj organizaciji rada, kvalitetnom planiranju, usvajanju pozitivnih praksi, uspješnih preduzeća i implementaciji u našem rudniku i jačanju socijalne zaštite svih zaposlenih, između ostalog, predstavlja ključ uspjeha.
Domaćinski odnos svih nas u Rudniku Gračanica u pristupu prema državnom kapitalu je polučio fantastične rezultate pa vrijednost državnog kapitala koja je 2011. bila 33.000.000,00 KM danas iznosi 56.000.000,00 KM, što je približno udvostručena vrijednost državnog kapitala, na šta sam posebno ponosan.
Na računu imamo akumuliranih Rudnika Gračanica više desetina miliona maraka, koji će nam omogućiti da vlastitim finansijskim sredstvima otvorimo novi površinski kop, lakše premostimo prestrukturiranje Rudnika Gračanica i planiramo razvijanje nekih novih proizvodnih projekata (kamenolomi, asfaltna baza, solarne elektrane, itd).
Radiosarajevo.ba: Položaj rudara u FBiH je sve teži. Kakvi su uvjeti rada za radnike Rudnika Gračanica?
Foto: Bug.ba: Rudnik Gračanica
Muftić: Jedna od ključnih zadaća stručnog tima na čijem sam čelu je stalni napredak na polju sigurnosti i zaštite zdravlja radnika.
Biparitetna struktura organizacije rada u Rudniku daje jednak glas zaposlenima i rukovodstvu kao socijalnim partnerima u oblikovanju politika i programa za siguran rad i zdravih radnih uslova. Eksploatacija mineralnih sirovina predstavlja specifičnu oblast privredne djelatnosti, koja se po tehnološkom procesu proizvodnje i organizaciji rada, a naročito u pogledu potencijalnih opasnosti po život zaposlenih radnika i imovine društva, bitno razlikuje od ostalih industrijskih djelatnosti
U ostvarivanju ciljeva zaštite na radu u rudniku, uzimaju se u obzir naučne metode i savremena dostignuća, organizovan je proces rada na način kojim se obezbjeđuje sigurnost na radu, odnosno stvoreni su uslovi za siguran rad, te poduzimaju se sve raspoložive mjere zaštite na radu koje obezbjeđuju fizički integritet, zdravlje i ličnu sigurnost radnika, uz pridržavanje propisanih mjera i normativa zaštite na radu kao i sigurnu zaštitu od opasnih i štetnih uticaja na njihovu zdravstvenu i radnu sposobnost.
Radiosarajevo.ba: Kako generalno vidite položaj rudara u FBIH?
Muftić: U toku je proces prestrukturiranja svih rudnika u Koncernu, a sve u skladu s odlukama i smjernicama vladajućeg društva JP Eelektroprirveda BiH i Vlade Federacije.
Prema prezentaciji upravnih struktura vladajućeg društva, naredni period u svim rudnicima je od presudnog značaja u smislu dovođenja rudnika na nivo samoodrživog rasta i razvoja.
Pred rudnicima je veliki izazov u smislu zadržavanja broja zaposlenih, modernizacija opreme i mašina, humanizacija rada i dr. Očekujem da će ne samo položaj sedam Rudnika unutar Koncerna, nego i njihovih rudara biti znatno bolji.
Radiosarajevo.ba: Kakvi su planovi za 2021. godinu? Muftić: Rudnik uglja Gračanica u 2021. godini planira proizvesti 255.000 tona uglja i 255.000 otkrivke. Plasman uglja prema kupcima (JP EP BiH, Natron-Hayat Maglaj i drugi) bit će u količini od 255.000 tona. U ovoj godini planirana su značajnija sredstva za nabavku opreme i mehanizacije. Obzirom da su ove količine umanjene u odnosu na prethodni period isti će se moći realizovati.
Inače, realizacija planiranih kapaciteta na otkrivci i uglju u najvećoj mjeri zavisi od tehničke spremnosti strojeva i opreme instalisane na površinskom kopu. Zbog te činjenice Rudnik raspolaže modernom opremom i u kontinuitetu vodi računa o održavanju postojeće i nabavci nove opreme i strojeva.
Radiosarajevo.ba: Evo, prošli ste deceniju, kako vidite Rudnik uglja Gračanica u narednih 10 godina?
Muftić: Rudnik uglja Gračanica na lokalitetu P.K. Dimnjače ima zaliha uglja za period eksploatacije u narednih pet godina, a u budućnosti planira otvoriti novi kop na lokalitetu Kotezi u općini Bugojno na kojem su izvršena detaljna geološka istraživanja u periodu od 2016. do 2018. gododine, te dokazane i potvrđene rezerve od 96.106.012,34 tona.
Rezerve A kategorije su 35.033.151,82 tona. Mi se nadamo da ćemo uz pomoć vladajućeg društva JP EPBiH i Vlade Federacije u narednom periodu krenuti u aktivnosti oko dobijanja saglasnosti za otvaranje P.K. Kotezi.
U tehničko-tehnološkom i ekonomskom smislu smatramo da su se stvorene dugoročne predispozicije za otvaranje novog proizvodnog kapaciteta. Smanjen rad na skidanju otkrivke u budućem periodu na PK Dimnjače stvorit će se višak ljudskih i tehničkih resursa, zbog čega je iste preorijentisati na druge proizvodne procese. S obzirom na to da će PK Dimnjače nastaviti sa rentabilnim poslovanjem, vrijeme i ostale resurse potrebno je staviti u funkciju otvaranja novog proizvodnog pogona, na čemu će Rudnik intenzivno raditi u narednom periodu.
Radiosarajevo.ba: A šta je s projektom rudnika mrkog uglja u općini Bugojno odnosno na lokalitetu Kotezi i šta bi taj projekt trebao donijeti? Je li postoji tu neki problem?
Muftić: Na osnovu smjernica Vlade FBiH i zaključkom i odlukom Vladajućeg društva Rudnik je u proteklih pet godina podizao niz poslova u smislu inženjerskog-geoloških istraživanja i izrade projektno-tehničke dokumentacije.
Tokom naredne dvije godine, u koordinaciji sa Vladom FBiH i vladajućim društvom planirano završetak svih aktivnosti na izvođenju svih potrebni rješenja i saglasnost i odobrenja kao i izrada preostale projektno-tehničke dokumentacije, što će omogućiti početak eksploatacije na PK “Kotezi”.
Rudnik uglja “Gračanica” će u skladu sa programom prestrukturiranja vršiti zapošljavanje u zavisnosti o iskazanim potrebama u procesu proizvodnje.
Radiosarajevo.ba: Kao što ste spomenuli, ove godine očekuje nas prestrukturiranje sedam rudnika u Federaciji BiH, kako dočekujete navedeni proces?
Muftić: Prestruktuiranje rudnika se odvija u sklopu aktivnosti koju sprovodi vladajuće društvo uz pomoć Vlade FBiH. Mi smo preuzeli sve obaveze oko prestruktuiranja. Rudnik uglja Gračanica iz ovoga Plana prestrukturiranja. Rudnik nema izražen višak radnika u skladu sa novom organizacijom i sistematizacijom, kao ni sa ostalim dijelovima ovoga plana. U narednom periodu očekujemo da ćemo sve obaveze iz plana presturkturianja na zadovoljstvo prije svega uposlenih u rudniku.
Privatni album : Salih Mufić
Vodili računa o ekologiji
Radiosarajevo.ba: Pitanje ekologije je sve aktuelnije i u rudarstvu, Koliko se vodi računa ekološkom aspektu u smislu rekultivacije tla.
Muftić: Mjere definisane važećim Projektima i operativnim planovima u cilju sprječavanja, odnosno ublažavanja negativnih uticaja rada rudnika na okoliš, odnosno za sprječavanje i minimiziranje negativnih posljedica s ciljem zaštite ambijentalnog i propisanog kvaliteta okoliša, planski se vrši tehnička i biljna rekultivacija.
Potvrda navedenog je površina zemljišta od 65 hektara potpuno rekultivisana i spremna da se uključi u društveno korisnu namjenu.
Menadžment kompanije Reumal Fojnica jučer je objavio preliminarnu listu s imenima 137 radnika koji su proglašeni tehnološkim viškom, a direktor Reumala Alija Mukača je kazao da je ovo put ka oporavku firme.
Mukača je ranije u razgovoru za Klix.ba kazao kako će zbog teške ekonomske situacije u kojoj se nalazi fojnički Reumal biti neophodno, s obzirom na smanjen obim posla, dio radnika proglasiti tehnološkim viškom.
“To je preliminarna lista na kojoj se nalazi 137 imena radnika. Odmah da kažem da će 30 radnika biti zbrinuto internim konkursom za radna mjesta na kojim nam nedostaje ljudi, njih 30-ak će biti zbrinuto kroz različite socijalne programe, dok će ostatak radnika biti poslan na Biro za zapošljavanje”, kazao je Mukača.
Također, dodao je i da će popravljanjem stanja u Reumalu i povećanog obima poslovanja broj radnika biti povećan, ali da zbog trenutne situacije, smanjenog obima poslovanja, moraju poduzeti ove aktivnosti i sačuvati Reumal od potpunog gašenja.
Kazao je i da će dio radnika u toku ove godine biti penzionisan.
“Ovo je ružan ali nužan korak, jer nije relano da već skoro godinu dana na platnom spisku imamo 305 radnika, a u procesu radi maximalno 120 ljudi”, zaključio je Mukača.
Optuženi u aferi “Respiratori” Fadil Novalić, premijer FBiH, Fahrudin Solak, suspendirani direktor Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), Fikret Hodžić, vlasnik „Srebrene maline“ i dopremijerka FBiH Jelke Milićević negirali su jutros u Sudu BiH krivicu po optužbama Tužilaštva BiH.
Riječ je o aferi “Respiratori” u kojoj se ova četvotrka tereti za nabavku 100 respiratora iz Kine u BiH vrijednih 10,5 miliona KM. Novalić, Solak i Hodžić optuženi su za zloupotrebu položaja i pranje novca, a depremijerka Milićević za nesavjestan radu u službi.
Novalić je na pitanje sutkinje Enide Hadžiomerović, prije izjašnjenja o krivnji, kazao da razumije optužnicu i ono što mu se stavlja na teret. Isto su potvrdili i ostali optuženi.
Vijeće ministara BiH upoznato je s Informacijom o rezultatima istraživanja javnog mnjenja “Stavovi građana o članstvu u Evropskoj uniji (EU) i procesu integracija u EU”, koje je Direkcija za evropske integracije provela u oktobru 2020. godine.
Istraživanje pokazuje da bi 75,6 posto ispitanika glasalo za članstvo u Evropskoj uniji u slučaju raspisivanja referenduma, što je za 1 posto manje u odnosu na 2019. godinu.
U Federaciji BiH ulazak u EU podržava 87 posto građana, u Republici Srpskoj 55 posto, a Brčko Distriktu BiH 83,6 posto ispitanika.
Stanovnici BiH koji su za ulazak u Evropsku uniju kao razloge podržavanja najčešće navode garanciju trajnog mira i političke stabilnosti (33,2%), slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala (26%) i poštivanje zakona i propisa (18,4%).
Strah od većih troškova života i poreza najčešći je razlog protivljenja ulasku u EU.
Na pitanje koja je reforma neophodna za unapređenje svakodnevnog života građana 51,2 posto posto ispitanika je navelo borbu protiv korupcije, što je za 4,4 posto više u odnosu na istraživanje iz prethodne godine. Ukupno 21,5 posto građana iz istraživanja smatra da je neophodna reforma sudova i tužilaštava, a 7,7 posto smatra da je to reforma socijalnog sistema.
Ukupno 24,2 posto ispitanika smatra da je Evropska unija zainteresovana za pristupanje BiH zbog prirodnih resursa, njih 18,9 posto zbog osiguranja mira i stabilnosti, dok je 18,5 posto ispitanika kao razlog navelo stručne i kvalifikovane radnike.
Da je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU misli 18 posto ispitanika, a njih 25,5 posto je odgovorilo da pregovara o članstvu.
Da će najveću korist od ulaska BiH u EU imati mladi navelo je 47,6 posto ispitanika, dok 23,5 posto građana iz istraživanja smatra da će to biti političari, što je povećanje za 4,5 posto u odnosu na 2019. godinu.
Više od polovine građana iz istraživanja (54,3%) smatra da politizacija procesa integrisanja otežava integraciju BiH u Evropsku uniju, što je povećanje za 10,9 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Istraživanje je provedeno putem CATI metode, na uzorku od 1.200 ispitanika, reprezentativnom na nivou cijele države.
Najavljene radarske kontrole za 29. 01. 2021. -PS BUGOJNO
08:00 do 10:00 sati Bugojno- Novi Travnik, Rostovska
11:00 do 13:00 sati Bugojno-Donji Vakuf, naselje Lug (Zelića kuća)
13:30 do 15:00 sati Bugojno-Donji Vakuf, naselje Podgaj (BC Bajrić)
Najavljene radarske kontrole za 29. 01. 2021. -PS KISELJAK
08:30 do 11:00 sati ulica Sarajevska cesta
12:00 do 14:30 sati ulica Kralja Tomislava
17:00 do 18:30 sati Višnjica Polje
20:00 do 21:30 sati ulica Sarajevska cesta
Na putevima u BiH saobraća se po pretežno mokrom ili vlažnom kolovozu. Zbog niskih temperatura skrećemo pažnju na moguću poledicu, posebno u planinskim predjelima, kao i na mostovima, vijaduktima i prilazima tunelima. Upozoravamo i na učestale odrone zemlje ili kamenja. Na magistralnom putu Livno-Šuica (na prevoju Borova Glava) upozoravamo na izlaske divljih konja na kolovoz, posebno u jutarnjim satima. Vozače savjetujemo da voze maksimalno oprezno i napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.
Saobraćaj je zbog radova obustavljen u tunelu Jasen (Prozor-Jablanica). Putnička i manja teretna vozila saobraćaju obilaznicom oko tunela, dok se teretna vozila preko 7,5 tona (sa izuzetkom autobusa) usmjeravaju na alternativne pravce: Mostar-Široki Brijeg-Posušje-Tomislavgrad-Kupres-Bugojno i Mostar-Sarajevo-Busovača-Novi Travnik-Bugojno.
Radovi na izgradnji kružne raskrsnice izvode se na magistralnom putu Klašnice-Laktaši zbog čega se saobraćaj putničkih vozila i autobusa preusmjerava obilaznicom kroz Laktaše, dok se teretni saobraćaj preusmjerava na auto put.
Usporeno, zbog radova, saobraća se i na putnim pravcima: Stupari-Živinice, Živinice-Banovići, Drvar-Bosansko Grahovo, Rogatica-Ustiprača, Gromiljak-Blažuj i Šuica-Tomislavgrad.
Na graničnim prelazima trenutno nema dužih zadržavanja.
Danas pretežno oblačno vrijeme. Poslijepodne i u večernjim satima očekuju se padavine. U nizinama kiša, a u višim područjima i na planinama snijeg. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu od 1 do 5, a dnevna od 4 do 10 stepeni, prognozira Federalni hidrometeorološki zavod.
Poteškoće za meteoropate
Biometeorološka prognoza je lošija u odnosu na proteklih par dana. Promjena vremena, uz južno strujanje i padavine, izraženije od poslijepodnevnih sati, kod većine meteoropata i hroničnih bolesnika uzrokovat će jačanje tegoba. Moguće su reakcije poput glavobolje, dekoncentracije, malaksalosti, problema sa snom.
Sutra umjereno do pretežno oblačno. U Bosni po kotlinama magla. U ostatku dana pretežno sunčano. U večernjim satima novo naoblačenje. Jutarnja temperatura od -1 do 4, na jugu od 3 do 7, a dnevna od 5 do 12 stepeni.
Kiša u nedjelju
U nedjelju pretežno oblačno vrijeme sa kišom u većini područja. Na planinama sa snijegom. Jutarnja temperatura od 0 do 5, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu od 9 do 12 stepeni.
