Radio Donji Vakuf

Category: Istaknute vijesti

  • Potvrđena prva žrtva zemljotresa u BiH: Preminula djevojka (27) iz Stoca

    Potvrđena prva žrtva zemljotresa u BiH: Preminula djevojka (27) iz Stoca

    Zemljotres koji se dogodio večeras u BiH, nešto iza 23 sata, odnio je i prvu žrtvu.

    Riječ je o djevojci iz Stoca na čiju je kuću pala stijena. Članovi njene porodice za Klix.ba su potvrdili da je djevojka, nažalost, preminula.Riječ je o djevojci inicijala E.S. 1994. godište.

    Ona je prabačena u Kantonalnu bolnicu u Mostaru. No, ljekari su mogli samo konstatirati smrt.

    Nekoliko osoba povrijeđeno je u Stocu, Ljubinju i drugim hercegovačkim gradovima.

    Direktor Doma zdravlja Stolac Kazimir Raguž obratio se večeras novinarima nakon snažnog zemljotresa koji je nešto iza 23 sata pogodio našu zemlju.

    Epicentar je bio u blizini Stoca, pa je taj grad jedan od najteže pogođenih.Kako smo ranije objavili, jedna djevojka je nažalost preminula, nakon što je stijena pala na njenu kuću.

    Raguž je kazao da, osim tog slučaja, nema teže povrijeđenih građana Stoca.

    izvor:klix.ba

  • Škola košarke “NEVER STOP” pobjednik turnira “Dani Općine Vitez 2022.”

    Škola košarke “NEVER STOP” pobjednik turnira “Dani Općine Vitez 2022.”

    Škola košarke “NEVER STOP” osvojila je turnir pobjedom nad ekipom KK Star Fojnica i u finalu HKK Zrinjski rezultatom 52:68 !

    Jasmin Behrem stanardno fenomelan kapitenski sa Melićem, Kurićem, Kerom, Šutkovićem te borbenim Zahirovićem koji iako veoma mlad nije pokazivao veliki respekt prema starijim kolegama. Svi mališani su odigrali svoje minute i zasluženo nose medalje kući. Još jedna medalja u nizu za ovu zlatnu generaciju dječaka.

  • Kontrast koji živimo: Priroda je prelijepa, ali je čovjek uništava

    Kontrast koji živimo: Priroda je prelijepa, ali je čovjek uništava

    Porodica labudova danas je ispod Rimskog mosta na Ilidži na kupanje izvela i svoje najmlađe članove. Simbolično, za Dan planete Zemlje, u čistom okolišu, a građani BiH preskakali su smeće na ulicama i šetalištima “daleko od očiju javnosti”. Smeće za koje smo sami krivi.

    Akcija čišćenja planete Zemlje za jedan dan nije dovoljna da se očisti svo smeće koje preostalih 364 dana odlažemo neselektivno u kontejnere, a zatim i pored kontejnera, u parkove, šume, rijeke, i ko zna već gdje.

    Na dan planete Zemlje bh. građani simbolično na društvenim mrežama “okače” fotografije povodom današnjeg dana, a za ekološke akcije koje se pa, skoro na mjesečnoj bazi, odvijaju u našim ulicama, naseljima i gradovima, rijetko kada imamo vremena. Šta uraditi za planetu Zemlju i kako produžiti njen životni vijek, a samim tim i naš?

    Brojni ekolozi s kojima smo razgovarali ističu da promjena dolazi od nas samih. Loše navike je teško promijeniti. Pušenje cigareta je teško preknuti, ali i te kako se građani BiH mogu navići da ugašene opuške bacaju u kante za smeće. Međutim, današnje fotografije i svakodnevnica bh. građana, moraju biti poruka i nadležnim službama da ažurniji budu u pražnjenju kontejnera.

    Slično je i sa drugim smećem koje odlažemo, s mišljenjima “niko nas ne vidi”, “može ovdje pored kontejnera jer ne može stati unutra”, “gdje ću s ovom karambolkom, ma pored puta”, “gdje ću ove limenke i flaše u automobil, de tu u čošak baci”, “zakači kesu sa smećem tu na zid, neko će pokupiti već”, “vrane razbacale”…

    Sve bi to mogle biti poruke fotografije koje su danas napravili reporteri Klix.ba širom Bosne i Hercegovine. Ipak, prve su one ispod Rimskog mosta s labudovima, da to bude pokretač promjena.

    U susjednoj Hrvatskoj postoji slogan, koji bi lako mogao biti primjenjiv i kod nas uz prigodnu poruku – “I kada vas niko ne vidi, vidi vas Zemlja”.

    Safet Kubat, predstavnik Udruženja “Rijeke BiH ‘Budi promjena’” koje je danas dobilo veoma značajno priznanje “Šampioni okoliša” na događaju pod pokroviteljstvom Europske Unije, a u organizaciji CRP, GREEN AWARDS, ističe da današnji dan kroz historiju imao momentum asocijacije na proteste, na izlazak na ulice, kao metod skretanja pažnje na bitnost ekoloških problema.

    “Današnji moto ovog ekološkog praznika, jeste investiraj u planetu. Ja bih rekao ‘Ostavi čistu planetu svom djetetu’. Ovaj moto investiranja, ne bih volio da bude pogrešno shvaćen, jer u BiH na misao investiranja počne se misliti na eksploataciju prirodnih dobara, uništavanje rijeka, zagađenje zraka i tako dalje. Ali, investiranje u planetu bi značilo, sačuvati je za generacije koje dolaze”, kazao je Kubat.

    Dodao je da u kontekstu BiH, jedino još imamo prirodna bogatstva koja su opstala te da je naša obaveza da ih sačuvamo. Tehnološkog razvitka nemamo, sve oči su uprte u prirodu i njene “potencijale”.

    “Ako to pak gledamo s ugla klimatskih promjena, i osvrnemo se na Green Deal, ili zelenu Agendu, koju je i BiH potpisala. Kroz Agendu se da zaključiti da je i život upitan ako se nastavi rast temperature, ne smanji karbonski otisak.. To bi moglo dovesti do katastrofalnih posljedica, a onda se postavlja pitanje, šta cemo štiti ako bi sve bilo potopljeno?”, pita naš sagovornik.

    Sve ima svoje granice, a društvene i ekološke granice su povezane.

    Kubat pojašnjava da ni godišnja doba u BiH nisu ista, da nema jasnih granica te da se svi trebamo pitati imamo li neograničene količine uglja, vode i šta će opstati poslije nas?

    “Složit ćemo se, da je to i više nego sebično, dok ima za života, hajde da eksploatišemo, a što je vrhunac sebičluka, jer neka ima dok mene ima. Ali mi zaboravljamo, da smo i mi prolazni, a da rijeke, šume i jezera su tu i oni su i poslije nas. Mi smo odgovorni kakvu čemo sredinu ostaviti svojim potomcima”, izjavio je Kubat te dodao:

    “Ja bih poručio još, da ipak sve počinje od pojedinaca, jer kada imamo osviještenu ekološku masu, sve je moguće. Trenutno imamo one koji eksploatišu i one koji brane prirodna dobra. Naše je i da čistimo, i da sadimo, i da vodu branimo, ali i da ukazujemo i edukujemo stanovništvo. Snaga participativnog učešća javnosti je neprocjenjiva. Generalno sve je do nas jer još nije kasno…”

    Poruke koje se iz godine u godinu ponavljaju uglavnom se tiču recikliranja, selektivnog odlaganja otpada, investiranja u okoliš, korištenja javnog prijevoza i smanjenja korištenja privatnih automobila, korištenja alternativnih sredstava za prijevoz (bicikla, romobili ili čak i šetnja), sadnje i očuvanja već posađenog.

    Investiranje u prirodu i okoliš je investiranje u vaš, naš i živote budućih generacija. Neka današnji dan bude naša promjena.

  • Pripremite tradicionalni kolač za iftar

    Pripremite tradicionalni kolač za iftar

    Trileće, odnosno “tri mlijeka” (tres leches) kolač je za kojeg kažu da vuče porijeklo iz Latinske Amerike.

    Podsjeća na tradicionalni koh od griza, samo što je sadržaj mlijeka puno bogatiji mliječnim mastima, a time kolač dobija na sočnosti i kremastoj teksturi. Ako ga niste pripremali, ne čekajte, lahko se pravi, a užitak je neopisiv. Spužvasti kolač, natopljen mlijekom i preliven karamelom, sigurno vas neće ostaviti ravnodušnim.

    Potrebno je:

    • 7 jaja
    • 7 supenih kašika sećera
    • 200g brašna
    • 1/2 kesice praška za pecivo

    Preliv:

    • 800 ml mlijeka
    • 400ml slatke pavlake
    • 300ml kondenzovanog mlijeka

    Glazura:

    300g gotovog karamela ili napraite sami:  200g šećera – 50g maslaca – 200g slatke pavlake.

    Priprema: Pripremite pleh koji ćete pouljiti i pobrašniti. Rernu zagrijte na 180 stepeni Celzijusa. Odvojite žumance od bjelanaca. Umutite bjelanca u šam. Dodajite postepeno šećer pa mutite oko 3 minute. Dodajite žumanca, jedno po jedno. Dodajte brašno i prašak za pecivo, a onda mutite smjesu ručno. Izlijte u tepsiju i pecite 25 minuta.

    Nakon toga ostavite biskvit da se ohladi.

    Napravite preliv tako što ćete mlijeko, kondenzovano mlijeko i pavlaku staviti u šerpu da se zagrije. Zatim, čačkalicom izbockajte biskvit, kako bi preliv lijepo ušao u koru. Mlijeko koje je pred ključanjem sklonite sa ringle. Biskvit prelijte vrućim mlijekom. Ostavite da biskvit dobro upije mlijeko pa se ohladi. Nakon toga prelijte karamel preko kolača. Ohladite i služite.

  • Kriza u najjačoj ekonomiji EU-a: Kakve posljedice čekaju BiH zbog visoke inflacije u Njemačkoj?

    Kriza u najjačoj ekonomiji EU-a: Kakve posljedice čekaju BiH zbog visoke inflacije u Njemačkoj?

    Njemačka, najjača ekonomija Evropske unije i najvažniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine, bilježi rekordnu inflaciju 7,3 posto, i to od ujedinjenja 1990. godine.

    Šta ovakav ekonomski potres, izazvan ruskom agresijom na Ukrajinu, može značiti za BiH? S kakvim se posljedicama može suočiti naša privreda?

    – Prije svega, možemo se suočiti su padom izvoza bh. kompanija u Njemačku. Kao što je poznato, Njemačka je zemlja u koju najviše izvozimo. Ako inflacija bude usporavala njemačku ekonomiju, bude manje investirala, smanjit će se potražnja, samim tim i uvoz iz BiH.

    Ukoliko kriza na istoku Evrope potraje, logično je očekivati da svugdje u EU, pa tako i u Njemačkoj, potrošači drastično smanje potražnju za drugim proizvodima osim onim neophodnim, hranom i energentima – kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Faktor.

    Naš sagovornik upozorava da bi BiH mogao zadesiti još jedan veliki problem zbog ekonomskog potresa u Njemačkoj.

    Faruk Hadžić, ekonomski analitičar

    – Mi iz ekonomske struke još od prošle jeseni upozoravamo da bi se u BiH mogao desiti scenarij da istovremeno imamo inflaciju i pad proizvodnje. Sada je ta opasnost još prisutnija zbog globalnog potresa izazvanog ruskom agresijom na Ukrajinu. Nažalost, BiH bi se teško borila sa tim – upozorava Hadžić.

    Centralna banka BiH očekuje snažan inflatorni šok u prvoj polovini godine

    Njemačka je zemlja s velikom bh. dijasporom koja godinama u značajnoj mjeri pomaže svoje familije i prijatelje u domovini.

    – Doznake iz inostranstva igraju veliku ulogu u bh. ekonomiji. Velik priliv novca Bosanaca i Hercegovaca koji žive u EU, odnosno u Njemačkoj, popunjava rupe u porodičnim budžetima.

    Možda je i to jedan od razloga zašto u BiH nema socijalnih nemira uprkos teškoj ekonomskoj situaciji. Ako ekonomski udar u Njemačkoj bude za posljedice imao smanjivanje plaća i gubljenje radnih mjesta, to ne može mimoići i bh. dijasporu. A to bi u konačnici itekako osjetilo stanovništvo u BiH – ističe Hadžić.

    Izvor: Faktor

  • U nedjelju seniori “Radnika” gostuju “Karauli”

    U nedjelju seniori “Radnika” gostuju “Karauli”

     

    Nedjelja, 24. april 2022. godine rezervisana je za utakmice 9. kola Nogometnog saveza Srednjobosanskog kantona. Seniori FK “Radnik” Donji Vakuf gostuje ekipi NK “Karaula”. Utakmica je na rasporedu u nedjelju na stadionu Karaula od 17 sati.

  • JKP “Gradina”: Nastavak realizacije uređenja zelenih površina

    JKP “Gradina”: Nastavak realizacije uređenja zelenih površina

    Zaposleni JKP Gradina Donji Vakuf, u okviru svojih redovnih poslova i zadataka, rade i na uređenju zelenih gradskih površina.

    “Zelene gradske površine su od javnog interesa, te iste želimo dovesti u što ljepše stanje u narednom periodu” istakli su iz JKP “Gradina”.

    Uređenje i zasad se vrši isključivo višegodišnjim ukrasnim stablima i grmovima.
  • Ko ima najveću korist od glasanja poštom i kako ti glasovi određuju konačne rezultate izbora?

    Ko ima najveću korist od glasanja poštom i kako ti glasovi određuju konačne rezultate izbora?

    U pregovorima o izmjenama izbornog zakona najznačajniji prijedlog koji je uputio Milorad Dodik je bilo da se zabrani glasanje poštom. Zanimljivo je da glasovi putem pošte Dodiku nisu bili sporni u prethodnim izbornim ciklusima kada su stranke iz RS-a dobijale veći broj ovih glasova.

    Na Općim izborima koji su održani 2018. godine 25.914 državljana Bosne i Hercegovine iskoristilo je mogućnost da glasa putem pošte za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Od ukupnog broja glasova koji je stigao na ovaj način stranke iz Republike Srpske su osvojile 15.937 glasa ili 62,49 posto glasova dok su stranke sa sjedištem u Federaciji BiH dobile ukupno 9.977 glasova putem pošte. Od toga su stranke sa hrvatskim predznakom dobile 1.134 glasa, a sve druge probosanske” stranke 8.483 glasa ili 32,69 posto glasova (+/-10 glasova).

    Šta to znači u praksi?

    Ovakav rezultat ukazuje na dvije ključne stvari. Nakon što su se pojavile naznake da bi probosanske stranke mogle nastupiti sa jedinstvenom listom i animirati veći broj dijaspore da glasa na izborima u Republici Srpskoj, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a se oglasio tražeći da se zabrani mogućnost glasanja putem pošte. Zanimljivo je da mu to nije smetalo nakon izbora u kojima su stranke iz Republike Srpske pokupile debelu većinu glasova iz dijaspore. Osim toga i sam Dodik je pred izbore 2018. godine posjećivao dijasporu i lobirao da se glasa za SNSD.

    Druga činjenica je srazmjerno mali broj glasova koje su privukle probosanske stranke u odnosu na veličinu dijaspore u evropskim zemljama. Probosanske stranke prema tome nisu bile sposobne ponuditi bosanskohercegovačkim državljanima u dijaspori dovoljno razloga da se potrude da glasaju na izborima. To mogu postići animiranjem i pojašnjavanjem značaja njihovih glasova, ali što je bitnije izgradnjom povjerenja u svoju politiku koja treba da vodi poboljšanju statusa povratnika u manji bh. entitet.

    Na izborima 2018. godine, probosanske političke stranke su Narodnoj skupštini Republike Srpske osvojile samo četiri mandata, što je najmanji broj mandata od okončanja rata u Bosni i Hercegovini. Aktiviranje dijaspore i jedinstveni nastup na izborima 2022. godine može dovesti probosanske stranke u priliku da budu tas na vagi u formiranju vlasti u Republici Srpskoj.

    Kako je dijspora glasala za Federaciju BiH?

    Na izborima za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, poštom je ukupno pristiglo 23.918 glasova, od čega su stranke sa hrvatskim predznakom (koalicija oko HDZ, HDZ 1990, Hrvatska Stranka i HRS) osvojile 12.304 glasa, a sve ostale stranke 11.604 glasa.

    Ako se pogleda nivo kantona, i ako za primjer uzmemo izbore za kantonalnu skupštinu Srednjobosanskog kantona ukupno je pristiglo 5.006 glasova poštom, od čega je HDZ dobio 3.924 glasa što je 8,6 posto od ukupnog broja glasova koje su osvojili na izborima za kantonalnu skupštinu.

    Slično je bilo i na izborima za Skupštinu Zeničko-dobojskog kantona, gdje je HDZ od 11.604 glasa, 1.187 glasa dobio putem pošte ili 10,26 posto glasova.

    Prema tome najveću korist od glasanja poštom na izborima ostvaruje HDZ koji u pojedinim kantonima više od 10 posto ukupnog broja glasova može zahvaliti ovim glasovima. U Republici Srpskoj i pored Dodikovih verbalnih izrečenih stavova o potrebi ukidanja glasanja poštom osvoje stranke iz RS-a.

    Izvor: Klix.ba

  • Zajednički iftar omladinskih selekcija KK”Promo”

    Zajednički iftar omladinskih selekcija KK”Promo”

    U četvrtak, 21. aprila su se na parketu Sportske dvorane Donji Vakuf  okupili članovi najbrojnijeg i najuspješnijeg sportskog kolektiva u Donjem Vakufu, ali ne u takmičarskoj atmosferi, već na tradicionalnom iftaru “Promo porodice”.
    Skoro svi članovi omladinskih selekcija, seniorskog pogona, upravnog odbora, trenera i nekolicina roditelja su se okupili oko 20-metarske sofre. Preko 120 promovaca uživalo je u iftaru i druženju.
    “Posebno se zahvaljujemo našem generalnom sponzoru, Tvornici Montažnih kuća “Promo”.
    Također, zahvaljujemo se upravi, roditeljima, trenerima, glavnom imamu Amiru ef. Čavku, STR “Voće Sajo”, te Fast Food “King”.” – ističu u KK “Promo” Donji Vakuf.
  • Dan planete Zemlje – Ove godine u fokusu klimatske promjene

    Dan planete Zemlje – Ove godine u fokusu klimatske promjene

    Dan planete Zemlje obilježava se 22. aprila svake godine u cilju podizanja svijesti svjetske populacije o problemima vezanim za globalno onečišćenje okoliša, ali i pronalaska najboljih rješenja za njegovu zaštitu.

    Iako je ideja obilježavanja Dana planete Zemlje prvi put predstavljena 1969. godine, službeno se obilježava od 1992. godine kada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda (UN) o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dugoročni program za promoviranje održivog razvoja. Danas se taj dan obilježava u 190 zemalja svijeta, uz značajan angažman udruženja za zaštitu okoliša i prirode.

    Tema Dana planete Zemlje 2022. godine je “Investiraj u našu Planetu” i fokusira se na posljedice klimatskih promjena na Planeti koje svi već osjećaju, kao i na napore koji se ulažu u svijetu u cilju njihovog ublažavanja.

    Akcijama čišćenja i pošumljavanja u sedam gradova Bosne i Hercegovine članice “Zelene mreže BiH” obilježavaju Dan planete Zemlje u partnerstvu i uz finansijsku podršku Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u BiH (UNDP BiH) i Ambasade Italije u Sarajevu.

    Više od 350 mladih učestvovat će u akcijama čišćenja i pošumljavanja u Bijeljini, Kladnju, Bihaću, Čitluku, Mostaru, Konjicu i Varešu. Ove godine, mladi aktivisti će se angažirati u očuvanju okoliša i zaštiti prirode akcijama čišćenja i sadnje drveća.

    Zelena mreža, koja za sada okuplja 22 udružena civilnog društva, dvije neformalne grupe i 11 pojedinaca, ima za cilj potaknuti aktivizam i povezivanje mladih ljudi iz različitih zajednica oko pitanja vezanih za očuvanje okoliša i zaštitu prirode.

    Također, Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo obilježit će danas na platou kod dolazne stanice na Trebeviću Dan planete Zemlje kada će učenici osnovne i srednje škole izvesti recital sastavljen od ekoloških slogana, a bit će održano i predavanje o eko-sistemima pećina na zaštićenim prirodnim područjima Kantona Sarajevo i njihovoj ugroženosti od klimatskih promjena.

    Dan planete Zemlje 2016. godine rezultirao je usvajanjem Pariškog sporazuma koji je potpisalo 120 država koje su provele niz aktivnosti vezanih za zaštitu od klimatskih promjena.

    Svjetske šume se sijeku zabrinjavajućom brzinom radi krčenja zemlje za farme, ali stabla se sijeku i za proizvodnju drvne sirovine i papira ili izgradnju cesta i rudnika. Osim ubrzavanja klimatskih promjena, sječom šuma uništavaju se i staništa šumskih životinja.

    – Brinući se za naše šume, vode i zemljište možemo se bolje odbraniti od klimatskih promjena i njihovih posljedica. Mnoge države Evropske unije već su pripremile nacionalne planove za upravljanje ovim posljedicama – kažu iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

    Različite regije suočavaju se s različitim problemima, pa se ti planovi moraju prilagoditi regionalnim i lokalnim situacijama. Šume imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. S jedne strane one ispuštaju stakleničke plinove kad se stabla ruše ili raspadaju, pridonoseći globalnom zagrijavanju. S druge strane, šume fotosintezom uklanjaju stakleničke plinove i smanjuju globalno zagrijavanje.

    Održivo upravljanje šumama, kada se sade nova stabla koja zamjenjuju ona posječena, predstavlja učinkovito rješenje. Zbog toga države Evropske unije aktivno sarađuju na unaprjeđenju uloga šuma u djelovanju protiv klimatskih promjena.

    Svi ponešto mogu uraditi za našu plavu planetu: posaditi drvo, koristiti biciklo, kupovati vrećice za višekratnu upotrebu, koristiti bočicu za vodu koja se može ponovo puniti, ugasiti nepotrebna svjetla, pažljivo koristiti vodu, zamijeniti stare sijalice, koristite baterije koje se mogu ponovno puniti.

    U januaru 1969. godine došlo je do velikog izlijevanja nafte u Santa Barbari, Kalifornija. Iz bušotine se izlilo više od tri miliona galona nafte, a katastrofa je rezultirala smrću više od 10.000 morskih lavova, morskih ptica, tuljana i defina.

    To je bio okidač za pokretanje velikih akcija širom Sjedinjenih Američkih Država. Dan planeta Zemlje nadahnuo je 20 miliona Amerikanaca, 10 posto ukupne populacije SAD-a na izlazak na ulice i parkove, kako bi demonstrirali protiv uticaja 150 godina industrijskog razvoja koji je ostavio velike posljedice na okoliš i ljudsko zdravlje.

    DAN PLANETE ZEMLJE

    (FENA) E. F.