Ministarstvo civilnih poslova i Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH izdale su dokument entitetima na osnovu kojeg se može početi sa vakcinacijom iz turske donacije, saznaje Fena.
Naime, avionom iz Turske u Sarajevo je 28. marta dopremljeno 30.000 doza vakcina protiv koronavirusa, proizvođača Sinovac, a riječ je o donaciji koju je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio tokom nedavne posjete članova Predsjedništva BiH.
federalna.ba/Fena
Centralna banka BiH trenutno posjeduje 96.000 unci, odnosno oko tri tone monetarnog zlata. Ono se, kao sastavni dio deviznih rezervi, drži na računu u banci u Švicarskoj kreditnog rejtinga AAA (Fitch), a fizički je locirano u trezoru Bank of England.
Objavljeno je to iz ove institucije, a povodom, kako su naveli, 12 godina zaštite od rizika. Naime, Centralna banka BiH je posljednjeg dana marta 2009. godine otkupila 42.352,167 unci monetarnog zlata koje je država BiH dobila kroz Sporazum o pitanjima sukcesije.
Monetarno zlato tradicionalno je sastavni dio deviznih rezervi gotovo svih centralnih banaka i smatra se najsigurnijom komponentom deviznih rezervi.
Zlato je u teoriji okarakterisano kao imovina zaštićena od negativnih utjecaja inflacije, ali i kao dobro za kojim raste potražnja u nesigurnim vremenima.
izvor: klix.ba
Troškovi za smještaj u Sarajevu, iznosi za mobitel, reprezentaciju, itd. u zvaničnoj tabeli primanja poslanika nisu navedeni. Podsjećamo da parlamentarci za smještaj u Sarajevu dobijaju 475 KM, a ako ga ne koriste dobijaju novac za gorivo.
Bivši ministar pravosuđa Zapadnohercegovačkog kantona Gojko Kolobarić u novembru 2001. sebi, Tihomiru Jurki i Bariši Čolaku potpisao je Zahtjev o plaćanju magistarskog studija na Pravnom fakultetu u Mostaru od državnih para. Kantonalni ministar finansija je uvažio zahtjev i odobrio traženi iznos od 5.000 KM po osobi, piše Inforadar.
U to vrijeme Bariša Čolak bio je ministar pravde u Vladi Federacije BiH.
Uprvo će u narednim godinama krčmljenje novca građana BiH od strane predstavnika svih vlasti postati uobičajena praksa. Konkretno, Čolak je ušao u politiku 1993. kao pomoćnik ministra pravde u Vladi tzv. „Herceg-Bosne“ te je s godinama dosegao najviše izvršne i zakonodavne funkcije u federalnim i državnim institucijama. Trenutno je delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i član mnogobrojnih zajedničkih i stalnih komisija oba doma Parlamenta BiH.
KADA SU ISPLATE U PITANJU – SVE BESPRIJEKORNO ŠTIMA
Koliko se edukacija na račun građana isplati, najbolje potvrđuje izjava predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamenta BiH Borjane Krišto kada je početkom sedmice na sjednici proširenog Kolegija, na pitanje opozicionog zastupnika o nesazivanju hitne online sjednice prije dvije sedmice, odgovorila:
„Rečeno nam je iz službe da mi nemamo mogućnost za to, jer znate, nikad ne znate ko se može uključiti i slušati sve to, znate i na kraju krajeva kako znamo ko je glasao i kako da to računamo, jer znamo da imamo entitetsku većinu a i da vam kažem, puno kolega u parlamentu ne koristi službeni email pa ne znam ni kako bi smo ih pozvali…“
Dakle, Krišto je javno priznala da je većina parlamentaraca informatički elementarno nepismena i da se ne koriste službenom elektronskom poštom.
No, kada su isplate iz budžeta u pitanju, sve štima besprijekorno. Tako je u godini koja je iza nas, najtežoj poslijeratnoj godini zbog posljedica pandemije Covid-19, Krišto naplatila čak 76.364 KM! U prosjeku je mjesečno inkasirala oko 6.100 KM neto: plata osnovnica 4.697 KM, topli obrok 126 KM, odvojeni život 300 KM, paušal 713.54 KM te naknada za odvojeni život oko 300 KM. No, ni to nije sve. Krišto je za izmišljeni “obilazak izborne baze“, što je nova privilegija koju su koristili još neki parlamentarci, naplatila čak 6.500 KM, te na kraju i regres 300 KM. Po svemu ovome, biti majoriziran je najunosniji posao.
Troškovi za smještaj u Sarajevu, iznosi za mobitel, reprezentaciju, itd. u zvaničnoj tabeli primanja poslanika nisu navedeni. Podsjećamo da parlamentarci za smještaj u Sarajevu dobijaju 475 KM, a ako ga ne koriste dobijaju novac za gorivo. Članovi kolegijuma imaju po 500 KM interne i 500 KM eksterne reprezentacije, a šefovi klubova i komisija do 200 KM za internu reprezentaciju.
Šest članova Kolegijuma imaju pravo na troškove mobilnog telefona od 1.000 KM mjesečno, dok šefovi klubova i komisija imaju do 150 KM.
Radili ili neradili, plate su redovne.
Podsjećamo, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH održao je konstituirajuću sjednicu 6. decembra 2018. Skoro pola godine Borjani Krišto je trebalo da sazove prvu sjednicu. U međuvremenu, državni parlamentarci, iako nisu radili, primali su plate u visini do šest prosječnih plata isplaćenih u BiH.
Faksimil dijela dokumenta o ukupnim primanjima bh. parlamentaraca u 2021. godini
Početkom okrobra prošle godine kada je, prema zvaničnim podacima, već oko 30.000 radnika zbog pandemije ostalo bez posla, delegati Doma naroda Parlamenta BiH su odbili da usvoje niz prijedloga za smanjenje privilegija funkcionerima. Odbili su Prijedlog zakona o vanrednim mjerama štednje u institucijama BiH, zabrani korištenje sredstava za reprezentacije do kraja godine, ukidanju prava na regres, jubilarnih nagrada, te ukidanju naknada za obrazovanje i stručno usavršavanje, odvojeni život, stimulacije, službena putovanja, itd.
Obrazložili su to pravdanjem „da ne podliježu populizmu“, ne pokazujući nimalo empatije i razmijevanja zbog teške ekonomske situacije u zemlji i egzistencijalne ugroženosti desetina hiljada porodica u BiH. Iza tog šoka stigao je novi zbog narudžbe tri limuzine za potrebe tri člana kolegijuma Parlamenta BiH: Nebojšu Radmanovića (SNSD), Borjanu Krišto (HDZ BiH) i Nikolu Špirića (SNSD). Izdvojeno je 337.000 KM za izuzetno luksuzne automobile koji su morali da posjeduju navigaciju, multifunkcionalni kožni upravljač te minimalno osam zvučnika, dva kolor displeja, podršku za leđa, daljinsko otvaranje prtljažnika, itd.
Bariša Čolak, Sredoje Nović i Asim Sarajlić
Zanimljivo je da podaci o materijalnim troškovima nisu dostupni čak ni parlamentarcima. Oni su strogo čuvana tajna unutar Zajedničke komisije za administrativne poslove. Poznavaocima političkih prilika u BiH nije teško predpostaviti ko su njeni članovi.
To su: predsjedavajući Obren Petrović, prvi zamjenik Bariša Čolak, drugi zamjenik Amir Fazlić, te članovi Borjana Krišto, Lidija Bradara, Vlatko Glavaš, Nermin Mandra, Sredoje Nović, Nebojša Radmanović, Asim Sarajlić, Safet Softić i Nikola Špirić. Dakle, uglavnom dugogodošnji visokopozicionirani kadrovi vladajućih stranaka čija je politika po državu BiH destruktivna.
Da ništa ne prepuštaju slučaju, ovi članovi Administrativne komisije popunili su i ostala zajednička i stalna tijela u Parlamentu BiH. Tako su obezbijedili nadzor u Ustavnopravnoj komisiji, Komisiji za vanjske poslove, Komisiji za vanjsku trgovinu i carine, Komisiji za finansije i budžet, Komisiji za saobraćaj i komunikacije i Komisiji za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u Predstavnilkom domu PSBiH. U Domu naroda, rasporedili su se i po Zajedničkim komisijama: za odbranu i sigurnost BiH, za nadzor nad radom OSA-e (Obavještajnо-sigurnosne agencije BiH), za ekonomske reforme i razvoj, za evropske integracije te za ljudska prava.
ČLANOVI ADMINISTRATIVNE KOMISIJE KONTROLIRAJU SVE PROCESE
I dok ljudima dijele otkaze, parlamentarci se voze u svemirskim limuzinama i mjesečno naplaćuju oko sedam prosječnih plata u BiH. Čak dva člana Administrativne komisije u 2020. inkasirala su više od Borjane Krišto (koja je osim 76.364 KM naplatila čak i učešće u izbornoj kampanji!), dok približna primanja imaju i ostali članovi „prestižne“ Administrativne komisije.
Tabelarni prikaz primanja članova Administrativne komisije i drugih članova komisija; pojedinci naplatili i izmišljenu kategoriju “obilazak izborne baze”
Lani, dakle u vrijeme korone i teške ekonomske krize, Nikola Špirić je postao bogatiji za 78.285 KM, Bariša Čolak je inkasirao 76.617 KM, a Safet Softić, nakon što je pouapošljavao bližu i širu familiju u javnim preduzećima, prošle godine naplatio je 68.532. Još jedna HDZ-ovka, neumorna u mnogobrojnim komisijama Lidija Bradara, naplatila je 67.518 KM, Amir Fazlić 71.061 KM, Nermin Mandra 64.665 KM, Nebojša Radmanović 71.819 KM, Asim Sarajlić 64.616 KM, a Sredoje Nović 72.600 KM. I konačno, Obren Petrović je naplatio 74.987, a Vlatko Glavaš 67.207 KM sredstava poreskih obveznika.
Tabelarni prikaz primanja članova Administrativne komisije i drugih članova komisija; pojedinci naplatili i izmišljenu kategoriju “obilazak izborne baze”
Ukupno, članovi Administrativne komisije u najtežoj poslijeratnoj godini zaradili su 854.271 KM!
Ova primanja su, dakle, bez posebnih troškova. Slična su primanja i ostalih poslanika i delegata. Sve skupa, njihov rad u javnosti se manifestira kao nerad. Rijetko koji „pandemijski mjesec“ je protekao bez blokada. U svom radu samo su nametali nove obaveze građanima i uvodili akcize. Zakoni se ne donose i mnogo ih je na čekanju još iz bivšeg saziva koji su takođe u većini činili današnji poslanici.
Tabelarni prikaz primanja članova Administrativne komisije i drugih članova komisija; pojedinci naplatili i izmišljenu kategoriju “obilazak izborne baze”
U svakom slučaju, oni ne mogu dobiti otkaz kao građani koji ih plaćaju. Privilegije i velike plate koje se ne mogu smanjivati, ugrađene su u odlukama Vijeća ministara BiH još 2007. godine kada je predsjedavajući bio Nikola Špirić. I to mu je bio prvi posao koji je uradio. Sve ostalo, bila je opstrukcija države.
Tabelarni prikaz primanja članova Administrativne komisije i drugih članova komisija; pojedinci naplatili i izmišljenu kategoriju “obilazak izborne baze”
U svemu ovome, nimalo ne zaostaje ni Halid Genjac, koji je u palramentarnim klupama čitavu vječnost te je za ovih 25 i nešto godina odanosti SDA „čista obraza“ inkasirao čak oko 1,15 miliona KM! Uz njega i njegov stranački kolega Adil Osmanović. Uglavnom, svi u Parlamentu kao lažni zaštitnici nacionalnih interesa, a ne narodni poslanici i delegati.
Halid Genjac, parlamentarac sa stažom od 25 godina, u godini pandemije naplatio 68.000 KM naših para; do sada u “karijeri” parlamentarca inkasirao oko 1,15 miliona KM
Najbolju ocjenu stanja u inistuticijama BiH nedavno je izrekao savjetni u Uredu za borbu protiv korupcije KS Amerikanac Eric Larson o tome da „lažne patriote koriste etnonacionalizam da odvrate pažnju javnosti od vlastite korupcije koju čine“.
„Kompleksna politička situacija konkretno u Bosni i Hercegovini čini sve još gorim. To vodi nedostatku institucionalnih kapaciteta da problemu pristupaju strateški, koristeći integrirani pristup. Ali, lažni patriotizam je glavni problem. U BiH sam dolazio već 20 godina i još nikad nisam upoznao nijednog političara nacionalistu, ali sam upoznao mnogo korumpiranih političara koji se pretvaraju da su nacionalisti kako bi skrenuli pažnju s korupcije“…
izvor: inforadar.ba
U zaštićenom parku prirode Hutovo blato sinoć se desio veliki požar koji su vatrogasci gasili nekoliko sati, potvrđeno nam je iz Vatrogasne brigade u Čapljini.
Kako je rečeno za Klix.ba, požar im je prijavljen jučer u 19 sati i pod kontrolu su ga stavili danas u 2 sata. Vatrogasci su mjesto događaja napustili u 7 sati, nakon što su u potpunosti ugasili požar.
Pokušali su kontaktirati Javno preduzeće Park prirode Hutovo blato, ali niko nije odgovorio na naš poziv. Ranije je direktor ovog preduzeća Nikola Zovko izjavio za agenciju Hina da sumnja da su požar podmetnuli stočari da bi stvorili prostor za ispašu stoke.
Pretpostavlja se da je izgorjelo skoro deset hektara površine parka koji je vrlo bogat biljnim vrstama, a jedno je od najvećih zimovališta ptica u Evropi.
U posljednja 24 sata u našoj zemlji je nakon testiranja 5.690 uzoraka registrovano 2.154 novih slučajeva zaraze koronavirusom. To je najviše novozaraženih u jednom danu od početka pandemije. U istom periodu preminulo je 88 osoba kod kojih je ranije registrovan ovaj virus.
Jučerašnji presjek je donio 5.341 testirani uzorak, a novozaraženih je bilo 1.698. Preminulo je 76 osoba.
Federacija BiH
U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 4.412 uzoraka, od čega je 1.549 pozitivnih na koronavirus.
Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH.
Do sada je testirano ukupno 551.227 uzoraka, a virus je potvrđen kod 113.988 osoba. Zaključno sa današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 89.950 pacijenata. Trenutno je aktivno 20.220 slučajeva pozitivnih na koronavirus.
U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 58 novih smrtnih ishoda. S današnjim danom, broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 3.818.
Republika Srpska
Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 sata, izvršeno je testiranje 1.102 laboratorijska uzorka, a koronavirus potvrđen je kod 479 osoba.
Radi se o 227 muških i 252 ženske osobe, od kojih je 51 mlađe, 282 srednje i 146 osoba starije životne dobi.
U posljednja 24 sata, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je 29 smrtnih slučajeva kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa.
Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 54.538 slučajeva koronavirusa, a preminulo je ukupno 2.727 osoba kod kojih je potvrđen test na virus.
U Republici Srpskoj do sada se oporavilo 38.459 osobe, a testirano je ukupno 234.146 osoba.
Ukupan broj hospitalizovanih je 1.320, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 528, a u ostalim bolnicama 792. Na respiratoru je 106 osoba (63 u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, 43 u ostalim bolnicama).
U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno su 11.154 osobe, a nadzor je završen kod 153.630 osoba.
Brčko district BiH
U Brčko distriktu BiH obavljeno je 176 testova a zabilježeno je 126 pozitivnih slučajeva. Preminula je jedna osoba, dok ih se 16 oporavilo.
Pripadnici Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine izmjestili su 83 migranta koji su boravili u napuštenim i devastiranim objektima, u privremeno šatorsko naselje na lokalitetu Lipa kod Bihaća.
Kazao je da su prilikom provođenja ovih aktivnosti u nađenoj grupi migranata pronašli i tri maloljetnika bez pratnje, zbog čega su odmah uključili i nadležni Centar za socijalni rad Bihać, s ciljem određivanja staratelja i njihove zaštite.
Osobe smještene u privremenom šatorskom naselju na lokalitetu Lipa su nakon prolaska medicinske trijaže, smještene u prostor preventivne izolacije zbog mjera predostrožnosti i kontrole zdravstveno-epidemiološke situacije.
faktor.ba
Penzije za mart u Federaciji BiH bit će isplaćene u ponedjeljak, 5. aprila.
U skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, penzije za mart bit će isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora FBiH.
Najniža penzija iznosi 382,18 KM, zagarantovana 478,91 KM, a najviša 2.174,48 KM.
Penzije za mjesec mart primit će 423.973 korisnika.
Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za mart iznose oko 195 miliona KM, objavio je Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje.
faktor.ba
Danas je Veliki petak, kršćanski spomendan Isusove muke i smrti, a slavi se u petak prije Uskrsa i dan je kada se kršćani širom svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na križu, dio je Vazmenoga trodnevlja kojega čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom.
Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt. Ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za Isusom.
Širom svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, vjernici okupljaju u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molili Križni put.
Svećenik nosi odjeću crvene boje, simbol mučeničke smrti. Obredi započinju u šutnji, bez pjesme. Kada svećenik dođe do oltara, klekne ili legne okrenut licem prema dolje i tiho se moli.
U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, okupljaju se u crkvama na slavljenje obreda Velikoga petka – čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa, te svetu pričest.
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak. Također je za sve katolike obavezan i nemrs.
Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi. Posebno se ne radi ništa, ako se mora nešto tući, npr. čekićem i sl. U nekim mjestima se navečer prije obreda pjeva Gospin plač.
bhrt.ba