U Bosni i Hercegovini je u protekla 24 sata koronavirusom zaražena još 931 osoba, podaci su entitetskih i zavoda Brčko distrikta.
Nažalost, od posljedica inekcije COVID-19 preminule su 84 osobe.
U Federaciji BiH u protekla 24 sata prijavljeno je 2.570 uzoraka, od čega su 673 pozitivna na SARS-CoV-2.
Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima, osim u Posavskom.
Do sada je testirano ukupno 556.020 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 115.522 osobe.
Zaključno sa današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 90.568 pacijenata.
Trenutno je aktivno 21.065 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2.
U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 50 novih smrtnih ishoda.
S današnjim danom, broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 3.889.
U Brčko distriktu registrovano je 50 novih slučajeva zaraze koronavirusom.
Preminule su tri muške osobe.
Kada je u pitanju RS, u pоsljеdnja 24 sata testirano je 811 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 208 оsоba.
Rаdi sе о 113 muških i 95 žеnskih оsоbа, оd kојih је 14 mlаđе, 110 srеdnjе i 84 оsоbe stаriје živоtnе dоbi.
Prеmа mјеstu prеbivаlištа, najviše novozaraženih je iz Banje Luke, njih stotinu.
U pоsljеdnjа 24 sata, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо RS priјаvljеn je 31 smrtni slučај.
Rаdi sе о оsоbаmа srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi оd kојih је 17 iz Bаnje Lukе, dviје iz Dоbоја, Bosanske Grаdiškе i Milićа i pо јеdnа iz Biјеljinе, Čеlincа, Dеrvеntе, Kоstајnicе, Lаktаšа, Ljubinjа, Bosanskog Nоvоg i Priјеdоrа.
Dо sаdа је u RS pоtvrđеnо 55.166 slučајеva koronavirusа, prеminulо је ukupnо 2.777 оsоbа, a oporavilo se 38.812 ljudi.
Radovi na rekonstrukciji tunela Crnaja, na magistralnom putu M17 između Konjica i Jablanice, za sada teku po planu i zacrtanom dinamikom, a maksimalna čekanja vozača na prolazak kroz tunel kreću se od sedam do devet minuta, potvrđeno je Feni iz JP Ceste Federacije BiH.
U tunelu se trenutno izvode betonski radovi na podnožnom svodu i temeljima kako bi se stvorili uslovi za izradu hidroizolacije i sekundarne obloge.
Također se izvode radovi na reprofilaciji postojeće betonske obloge na oporcima i kalotnom dijelu tunela, a tim radovima stiču se uslovi za polaganje drenaže i hidroizolacije u tunelu.
– Obzirom na to da je planirano u toku ljetnih mjeseci da se stvore uslovi za dvosmjerni saobraćaj uglavnom su planirani radovi na temeljima, podnožnom svodu, polaganju drenaže i stvaranju uslova za izradu hidroizolacije u tunelu. Pauza će trajati od početka juna do kraja augusta mjeseca – istakli su iz JP Ceste FBiH.
Do sada se maksimalna čekanja učesnika u prometu na prolazak kroz tunel kreću od sedam do devet minuta, a iz tog poduzeća navode kako nastoje da održe taj ritam.
– U dosadašnjem periodu od početka radova ulažu se maksimalni napori da se sačuva ovaj trend zadržavanja. Uglavnom za vikende se dešava pojačani promet kada se propuštanje kolona vrši ručno s radnicima. To se radi tako da se propušta ona strana tunela na kojoj se saobraćaj više nakuplja te se zaista sve čini da učesnici u prometu imaju što kraća zadržavanja na prolaz kroz tunel Crnaja – naglasili su iz Javnog poduzeća Ceste.
Što se tiče pandemije, naveli su kako je trenutno stanje na gradilištu zadovoljavajuće, ali da je u ovim okolnostima teško predvidjeti može li doći do problema zbog covid- 19.
– Naša očekivanja su da će ideja nabavke vakcine pokrenuta od strane privrednog sektora, a za koju su zainteresirani i učesnici u realizaciji projekata, biti i realizovana što bi zaista bilo dobro za građevinsku operativu obzirom na to da je započeto puno projekata u cestogradnji – poručili su iz JP Ceste FBiH.
Javno preduzeće Nacionalni park Una raspisalo je javni poziv za nabavka usluga izrade Idejnog projekta za izgradnju žičare za povezivanje mjesta Kulen Vakuf sa srednjovjekovnim gradom Ostrovica.
Rok za preuzimanje dokumentcije je 19. april 2021. a za dostavljanje ponuda je 28. april, kada će one biti i otvorene.
Rok izvršenja usluga je šest mjeseci od dana potpisivanja ugovora. Nakon idejnog projekta, pristupit će se izradi glavnog projekta.
Riječ je o ideji koja postoji već nekoliko godina ali se nije mogla realizovati zbog nedostatka novca.
Kako je pojašnjeno, cilj projekta je privlačenje turista na ovu lokaciju, odnosno olkašanje puta jer je pješačenje na stari grad Ostrovica vrlo zahtjevno. Nakon detaljnije analize i razmišljanja zaključeno je da je izgradnja žičare najbolje rješenje.
Katolici širom svijeta danas slave Uskrs, najstariji i najveći kršćanski blagdan kojim se obilježava dan uskrsnuća Isusa Krista.
Uskrs ima višestruki značaj, pored osnovnog – pobjede nad smrću, on je i nada za život budućega vijeka i osnova za ponovni Kristov dolazak kada će Sin Božiji konačno uništiti Sotonu – izvor zla, grijeha i smrti.
Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se Vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.
Obilježavanju Uskrsa prethode dani Velike sedmice pa se Crkva na Veliki četvrtak sjeća Isusove posljednje večere, što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda. Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti. Taj dan se ne služe mise nego obilježava Muka Gospodnja. Velika subota je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan Vazmenoga trodnevlja pa taj dan uvečer Crkva počinje vazmeno bdijenje.
Uz Uskrs, najvažniji kršćanski blagdan, vezani su mnogi narodni običaji, među kojima je farbanje uskrsnih jaja, kao i blagoslov uskrsnih jela.
Platforma Farmer.ba nastala je prije pet godina i služi kao servis za povezivanje malih domaćih poljoprivrednika širom Bosne i Hercegovine sa kupcima. Omogućava detaljan uvid i pregled proizvođača domaće uzgojene hrane i na jedan inovativan način promovira poljoprivredu u našoj zemlji. Rezultat je potrage za domaćim proizvodima Nermina Nadarevića i njegovog brata Nedžada.
“Pošto sam iz Cazina, a živim u Sarajevu, bilo je izuzetno teško doći do provjerenih domaćih proizvoda na internetu. U tom periodu sam preko prijatelja, studenata nabavljao pakete koje su mi slali roditelji, a sve sa razlogom da naša porodica konzumira domaći, što bolji i kvalitetniji proizvod“, za Agroklub priča Nadarević.
U potrazi za domaćom hranom
Kada je slanje paketa iz Krajine postalo komplikovano, Nermin je morao pronaći drugo rješenje jer je po svaku cijenu htio da omogući zdravu hranu za svoju kćerkicu. Bacio se u potragu za proizvođačima domaće hrane u okolini Sarajeva. U obzir je dolazilo sve, od domaćih jaja pa do kvalitetnog voća i povrća.
“Vrlo brzo sam pronašao uzgajivače povrća, domaćeg kravljeg i kozjeg mlijeka, jaja, sira. Kroz saradnju sa njima uvidio sam da im je jako dobra ponuda, ali se za njih uopšte ne zna i to je nekako bio okidač da krenemo u pripremu platforme“, objašnjava svoje početke, dodajući da je zajedno sa bratom Nedžadom stavio ideju na papir i krenuli su sa planovima.
Okupio male proizvođače na jednom mjestu
Najprije su počeli sa prezentacijom poljoprivrednika u okolini Sarajeva, a nakon posjete ekološkom sajmu “EKO BIS” u Bihaću, više se čulo za njihovu zamisao, te su nastavili sa predstavljanjem malih proizvođača iz cijele BiH. Prvenstvena osnova platforme je okupljanje malih uzgajivača jer u tom periodu na internetu nije bilo puno dostupnih informacija o našim proizvodima i poljoprivrednicima. Nije bilo nekog grupnog, zajedničkog mjesta da se mogu svi oni pronaći.
Cilj – uvezati kupce i proizvođače
“Glavni cilj Farmera je da ljudi mogu doći, vidjeti šta to od ponude ima u njihovom gradu ili okolini, pronaći zanimljive proizvode i stupiti u kontakt sa proizvođačem“, ističe Nadarević. Dodaje da se znalo desiti da ih potrošači zovu za nešto, a doslovno u svojoj okolini imaju ljude koji upravo to nude.
Dobili su i podršku u izradi novog modernijeg weba u sklopu Challenge to Change programa, gdje proizvođačima i saradnicima kreiraju njihove online prodavnice u sklopu Farmer.ba platforme. Na taj način omogućuju svim korisnicima, da uz samo tri klika dođu do željenih proizvoda, a farmerima da na jedan inovativan način predstave svoju ponudu.
Ova nagrada im je dala novi vjetar u leđa, te pokazala da su na pravom putu. Danas okupljaju preko 180 proizvođača, a online predstavljaju negdje oko 1.100 različitih proizvoda.
Podrška domaćim poljoprivrednicima
Rade samo sa registriranim proizvođačima iz cijele zemlje i želja im je da predstave što veći broj kvalitetnih poljoprivrednika. “Trenutno imamo zanimljivu inicijativu koju implementiramo u saradnji sa Mikrokreditnom fondacijom Lider pod nazivom BiH Korpa zlata – sa željom da u vrijeme pandemije uključimo što više proizvođača i to besplatno“, kaže Nermin te ističe da je nužno ukazati na važnost pružanja podrške bosanskohercegovačkim uzgajivačima, koji su se u najtežim trenucima pokazali zlata vrijednima.
Na ovo ih je motivisala činjenica da se naši građani sve više okreću online kupovini, te vjeruju da će ovaj vid nabavke domaći uzgojene hrane kontinuirano napredovati. Na takav način će svi koji posjete platformu imati pregled gdje mogu kupiti domaće proizvode u svojoj okolini, a takođe će se ubrzati i komunikacija farmer – kupac.
Najtraženiji kozji proizvodi
“Svakodnevno imamo desetine poziva od naših građana širom zemlje sa pitanjima gdje se mogu nabaviti kozji proizvodi, kozje mlijeko posebno. Koristim ovu priliku da pozovem sve farmere koji uzgajaju koze, neka se jave da ih besplatno predstavimo“, poručuje te dodaje da ih mogu kontaktirati putem Facebook profila Farmer.ba.
Ne otkupljuju nego povezuju
Kozje mlijeko je izuzetno zdravo i od davnina se koristi kao pomoć kod bolesti dišnih organa, a pokazalo se i odlično za imunitet. Posebno je traženo u vrijeme Covid-19 virusa, te pojačanih infekcija respiratornih puteva. Ono što u Farmer-u naglašavaju, je da oni ne vrše otkup proizvoda nego kontinuirano rade na uvezivanju odnosa potrošač – prodavac. Izuzetno im je bitno da stanovništvo ima sve potrebne informacije na jednom mjestu.
Besplatna pomoć agronoma
U sklopu platforme je i rubrika “Pitaj Agronoma”, gdje naš vrijedni Bekir Dolić, Bachelor agronomije, potpuno besplatno nudi savjetodavnu pomoć iz različitih oblasti poljoprivrede.
“Kroz ovu rubriku, farmeri i hobi vrtlari mogu postaviti pitanja ili pročitati veliki broj odgovora koji su do sada objavljeni. Želja nam je da proizvođači i svi oni koji se planiraju baviti poljoprivrednom proizvodnjom, na jednom mjestu imaju sve potrebne informacije“, zaključuje naš sagovornik.
Ideja im ne nedostaje, a u planu imaju i uvođenje brojnih noviteta.
S obzirom na vanrednu situaciju koju je izazvala pandemija koronavirusa Uprava Narodne kuhinje Stari Grad je donijela odluku da od danas svim oboljelim od COVID-19 na adrese nose tople obroke.
– Primjetili smo posljednjih dana da nam izostaju neki korisnici i nakon što smo se raspitali saznali smo da su oboljeli od COVID-19. Topli obrok koji su preuzimali u našoj kuhinji su koristili za ishranu cijele porodice i zato smo donijeli odluku da vozači naše kuhinje na njihove adrese dostavalju sljedovanje koje im pripada – naveli su iz Narodne kuhinje.
Potrebno je samo da na broj telefona 033/237-189 neki od članova porodice prijave ovakve slučajeve, te također ostave adresu i kontakt telefon kako bi vozači Narodne kuhinje mogli odvući hranu na tačnu lokaciju.
– Tokom prijave korisnici će imati mogućnost da se izjasne da li su za topli obrok ili suhi lanč paket. Ovu akciju ćemo provoditi dok okolnosti budu to zahtijevale – objasnila je upraviteljica Narodne kuhinje Zilha Šeta.
Nedavni neslužbeni diplomatski dokument, “non-paper” o Bosni i Hercegovini, koji je inicirala Hrvatska, a pridružilo joj se još pet zemalja – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar, rječit je u svojoj namjeri održanja stanja status quo-a i činjenja još nefunkcionalnije države BiH, navodi se u saopćenju Kruga 99
Asocijacija nezavisnih intelektualaca “Krug 99” oglasila se saopćenjem povodom “non paper” dokumenta kojeg je član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, poslao u Brisel.
Oni su u svom obraćanju pružili podršku Željku Komšiću zbog slanja ovog dokumenta, navodeći da je Komšić poslao upozorenje EU, a posebno su se osvrnuli na politiku koja EU vodi prema našoj zemlji.
Njihovo saopćenje prenosimo u cijelosti:
– Da moć stereotipa o Bosni kao „tamnom vilajetu“ proizvođenog već dva stoljeća u politici, kulturi i propagandi aspiranata i povremenih osvajača njenih teritorija, bili oni sa istoka ili zapada, traju i danas, a što potvrđuje ansambl što ratnih, što poratnih, ali i današnjih silnica koje hoće da ostave BiH izvan zajednice liberalno demokratskih društava i država.
Nedavni neslužbeni diplomatski dokument, “non-paper” o Bosni i Hercegovini, koji je inicirala Hrvatska, a pridružilo joj se još pet zemalja – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar, rječit je u svojoj namjeri održanja stanja status quo-a i činjenja još nefunkcionalnije države BiH. Među njima su, na žalost, i one zemlje koje su prve priznale nezavisnost Republike BiH i njeno punopravno članstvo u Ujedinjenim nacijama, ili pak one koje su prve započele proces disolucije Jugoslavije čiju najveću cijenu i posljedice udruženog zločinačkog poduhvata i genocida je podnijela upravo BiH. Još je rječitija šutnja aktera internacionalne zajednice i članica EU na taj neprijateljski gest pomenutih zemalja na gradnju strateške projekcije prema demokratskom uređenju BiH.
Ambasade u BiH reagovale
Ipak, brza reakcija i akcenti iz poruka nekih predstavnika internacionalne zajednice u BiH, na neslužbeni „non paper“ dokument, koji je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić uputio u sjedište Evropske unije u Briselu, glasno je upozorenje u kom pravcu bi mogla ići neprincipijelna real-politika prema političkom uređenju BiH. Kao dio civilnog društva, koji se manifestira kroz nevladin sektor, Krug 99 već decenijama istrajava na zastupanju potrebe transformacije ustavnog aranžmana u Bosni i Hercegovini sa etno-nacionalnog na građanski koncept, u kojem će svaki građanin imati istovjetna ljudska i građanska politička prava.
Indikativno je da Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, i neki drugi važni akteri, skoro nikako ne govori o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda na individualnom nivou, a u praktično političkom djelovanju svjesno ili nesvjesno daju prednost etničkim politikama, koje su ključni protagonisti nestabilnosti, politike blokada državnih institucija i urušavanja državnog subjektiviteta. Naša zabrinutost je tim veća što Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, kao reprezent politika iz Brisela, upravo o tome šuti i ne ističe najvažnije evropske standarde liberalne demokracije koje treba primjeniti i u našoj zemlji, niti ističe strateški EU okvir politike izgradnje političkog uređenja sadržanog velikim dijelom i u Mišljenju EK..
Naglašavamo da je nužna jasna reakcija službenog Brisela, jer ovo sadašnje, kako ističu upravo i najbolji evropski i američki znalci stanja u ovoj zemlji, prljavih političkih deal-ova u BiH, kako bi se vještački stvorile okolnosti o neodrživosti Bosne i Hercegovine. A to iz tragičnog iskustva nedavne prošlosti može voditi ka neželjenim i nekontroliranim posljedicama.
Zbog toga je nužan jasan stav oficijelnog Brisela o non-paper-u državotvornog Komšića, o tome da li Bosna i Hercegovina treba da odbaci etnički sistem vlasti koji sadrži potpuni nedostatak vladavine prava, demokratije, ljudskih i građanskih političkih prava i temeljnih sloboda ili treba da dalje propada sa sadašnjim etničkim sistemom u kojem dominira sistemska diskriminacija i korupcija u različitim segmentima društva.
Takav stav iz sjedišta Evropske unije, nužno će utjecati na konačni stav građana Bosne i Hercegovine o željenim evropskim integracijama. Ako će sama Evropska unija, zarad komoditeta njenih predstavnika u Bosni i Hercegovini, prepustiti ovu zemlju u ruke autokratsko-etničkih politika i odustati od vlastitih vrijednosti, onda će doći vrijeme u kojem će građani ove zemlje zauzeti potpuno drugačiji stav i o Evropskoj uniji. Jer, Bosni i Hercegovini su liberalni demokratski standardi u izgradnji slobodne i prosperitetne demokratske nacije, važniji od tehničkih integracija i ostajanja izvan zajednice demokratskih država, pa bile one i evropske, navodi se u saopćenju Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99”.
Evropska unija (EU) je kroz projekat EU4AGRI podržala investicije 16 bosanskohercegovačkih preduzeća, obrta i zadruga sa ukupno 3,51 milion KM bespovratnih sredstava s ciljem podrške poljoprivredno-prehrambenom sektoru, javlja Anadolu Agency (AA).
Kako je saopšteno iz Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini na javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za podršku investicijama u prerađivačke kapacitete i marketing poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, koji je bio otvoren od 30. jula do 30. septembra 2020. godine, pristigle su ukupno 74 prijave od kojih je njih 16 ispunilo propisane uslove.
“Ovih 16 odabranih projekata predstavilo je investicije vrijedne ukupno 7,05 miliona KM od čega će projekat EU4AGRI finansirati 3,51 milion KM”, navodi se u saopštenju.
Svaki podnosilac prijave mogao je aplicirati za bespovratna sredstva u iznosu od 60.000 do 300.000 KM (bez PDV-a), te je morao osigurati vlastito sufinansiranje od minimalno 35 posto ukupnog iznosa predložene investicije.
“Projekat EU4AGRI će i u budućnosti nastaviti sa podrškom poljoprivredno-prehrambenom sektoru u BIH te se očekuje objavljivanje novog javnog poziva za podršku investicijama u prerađivačke kapacitete i marketing poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u junu 2021. godine”, navodi se u saopštenju.
Pojašnjeno je da je EU4AGRI četverogodišnji (2020-2024) projekat čiji je cilj modernizacija poljoprivredno-prehrambenog sektora i poticanje ruralne ekonomije u BiH. EU4GRI je vrijedan 20.25 miliona eura i finansira ga Evropska unija sa 20 miliona eura, a sufinansiraju sa 250.000 eura i provode UNDP i Češka razvojna agencija (CzDA).
“Projekat se fokusira na povećanje ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor i povećanje znanja i vještina poljoprivrednih proizvođača i drugih učesnika u vrijednosnom lancu kroz prošireno pružanje savjetodavnih usluga i poboljšanje ekonomskih prilika u ruralnim područjima. Projektom se također podržava unapređenje politika kroz niz aktivnosti, uključujući jačanje institucionalnih kapaciteta i usluga, kao i poboljšanja u javnim politikama i regulatornom okviru”, navodi se u saopštenju.
Bosna i Hercegovina uskoro bi trebala dobiti još jednu žičaru i to u Nacionalnom parku Una.
Javno preduzeće Nacionalni park Una raspisalo je javni poziv za nabavka usluga izrade Idejnog projekta za izgradnju žičare za povezivanje mjesta Kulen Vakuf sa srednjovjekovnim gradom Ostrovica, javlja biznisinfo.ba.
Rok za preuzimanje dokumentcije je 19. april 2021. a za dostavljanje ponuda je 28. april, kada će one biti i otvorene.
Rok izvršenja usluga je šest mjeseci od dana potpisivanja ugovora. Nakon idejnog projekta, prisutpit će se izradi glavnog projekta.
Riječ je o ideji koja postoji već nekoliko godina ali se nije mogla realizovati zbog nedostatka novca.
Kako je pojašnjeno, cilj projekta je privlačenje turista na ovu lokaciju, odnosno olkašanje puta jer je pješačenje na stari grad Ostrovica vrlo zahtjevno.
Nakon detaljnije analize i razmišljanja zaključeno je da je izgradnja žičare najbolje rješenje.
