Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Danas izricanje presude Kemalu Čauševiću

    Danas izricanje presude Kemalu Čauševiću

    Sud BiH izreći će danas presudu Kemalu Čauševiću i Anesu Sadikoviću, optuženim za zloupotrebu službenog položaja, pranje novca i primanje dara, u predmetu “Pandora”.

    Izricanje prvostepene presude zakazano je za 9 sati, saopćeno je iz Suda BiH.

    Prema optužnici, Čaušević je, kao direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Sadikoviću i drugim vlasnicima više preduzeća koja se bave uvozom tekstila, obećao povlašćeni status prilikom uvoza, odnosno smanjene iznose za carinjenje, izbjegavanja detaljnih pregleda i priznavanja faktura za koje je znao da sadrže netačne podatke, a zauzvrat je tražio 1.000 KM po uvezenom kamionu.

    Čaušević je optužen da je novac pribavljen činjenjem krivičnih djela, bez kreditnog zaduženja, stavljao u legalne tokove kupovinom većeg broja skupocjenih nekretnina i zemljišta u Sarajevu i okolini u iznosu od 1,2 miliona KM.

    avaz.ba

  • Usvojen zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima u Federaciji BiH

    Većinom glasova zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH prihvaćen je Prijedlog Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje.

    Usvajanje na sjednici Doma naroda

    “Za” je glasalo 63, troje je bilo protiv, a dvoje suzdržano. Prijedlog zakona sada ide na Dom naroda Parlamenta FBiH gdje treba dovoljnu podršku da bi stupio na snagu.

    Podsjećamo, zakon predviđa zabranu pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima, javnim skupovima, radnim mjestima i u javnom prijevozu, te privatnim automobilima ukoliko se u njima nalaze maloljetne osobe.

    Član 5. predloženog zakona jasno naglašava o kakvoj vrsti zabrane je riječ.

    Radi se o do sada najstrožijem zakonu koji podrazumijeva potpunu zabranu konzumiranja duhana i duhanskih proizvoda u svim zatvorenim javnim prostorima, mjestu rada i javnom prijevozu. Također, zabranjuje se i konzumacija duhana u privatnim vozilima u kojima se nalaze maloljetne osobe. Izuzetak je konzumiranje duhana za žvakanje i duhana za šmrkanje.

    Zabrana i pušenja nargila

    Ovaj prijedlog zakona se primjenjuje na duhan, duhanske i ostale proizvode (nargile, vodene lule…) za pušenje, uključujući elektronske cigarete, bezdimne duhanske proizvode i biljne proizvode za pušenje.

    Prvo spominjanje ovog zakona datira još iz 2018. godine. Otad je zakon, koji je prepisan od država Evropske unije, ležao u ladicama Vlade FBiH. Zastupnik Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, dr. Mirsad Kacila ponovo je aktualizirao ovo pitanje, insistirajući da se ovo zakonsko rješenje nađe u parlamentarnoj proceduri.

    Vlasnici ugostiteljskih objekata

    Vlasnici ugostiteljskih objekata (restorana, kafića i slično) bit će dužni na vidnim mjestima istaći znak “zabranjeno pušenje”, a u objektu ne smiju biti istaknute pepeljare i druge posude za odlaganje pepela. Vlasnik objekta će one koji ne budu poštovali ovaj zakon biti dužan opomenuti, uskratiti uslugu ili zatražiti da osoba napusti prostor. U protivnom, vlasnik objekta će biti dužan pozvati policiju.

    Zakon je predvidio i izuzetke od ove zabrane pa će tako pušenje cigareta biti dozvoljeno za korisnike usluga u službama i odjelima za zaštitu mentalnog zdravlja i drugim ustanovama koje pružaju psihosocijalnu rehabilitaciju.

    Pušenje će biti dozvoljeno na aerodromima i to u posebnom prostoru, ali o tome odluku donosi direktor aerodroma.

    Zakon tretira i zabranu stavljanja u promet duhanskih proizvoda koji sadrže razne vrste aditiva, koji stvaraju dojam da je duhanski proizvod manje opasan. Zabranjeno je stavljanje u promet i duhanskih proizvoda koji sadrže arome poput filtera i sl.

    Također, zakon zabranjuje svaku vrstu reklamiranja duhana i duhanskih proizvoda, isticanje fotografija, logotipa i slično.

    Pravna osoba koja ne zabrani upotrebu duhana kaznit će se novčanom kaznom do 5.000 KM, a fizička osoba koja konzumira duhan i duhanske proizvode na javnom zatvorenom mjestu kaznit će se novčano sa 100 KM.

  • GP Velika Kladuša pušten u promet, Turković: Radit ćemo na trajnoj pomoći bh. privrednicima

    GP Velika Kladuša pušten u promet, Turković: Radit ćemo na trajnoj pomoći bh. privrednicima

    Granični prijelaz Velika Kladuša – Maljevac pušten je u promet, potvrđeno je za Faktor. Zatvaranje ovog prijelaza izazvalo je velike gužve i probleme za prijevoznike koji su satima čekali na graničnim prijelazima.

    Informaciju o puštanju u promet graničnog prijelaza Velika Kladuša – Maljevac potvrdio nam je Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore.

    – U promet je pušten granični prijelaz Velika Kladuša – Maljevac, međutim pravilnik je ostao isti. Nemamo informaciju kada su u pitanju drugi granični prijelazi koji su zatvoreni za teretna vozila – kazao je Egrlić.

    Dodao je kako je mijenjanje i korigovanje pravilnika neophodno, te da postojeći pravilnik nije poštovala Hrvatske.

    Ministrica vanskih poslova BiH Bisera Turković kazala je kako su u posljednja dva dana konstantno bili u komunikaciji sa hrvatskim vlastima.

    – Bili smo u stalnim kontaktima sa hrvatskim vlastima, ministrom Grlić-Radmanom, a u kontakte je uključen i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović te hrvatski ministar Butković. Prema informacijama koje su nam sad dostupne, i koje potvrđuju iz VTK BiH problem u vezi sa teretnim tranzitom iz USK je prevaziđen. Pratit ćemo situaciju i dalje te raditi na trajnoj pomoći bh. privrednicima – kazala je Turković.

    Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović kazao je danas da je Hrvatska ovaj pravilnik donijela jednostrano bez dogovora sa BiH. Problem je nastao prije nekoliko dana, kada je zabranjen tranzitni promet preko graničnog prijelaza Velika Kladuša – Maljevac vozilima čija ukupna masa prelazi 7,5 tona, a Mitrović je izrazio nadu da će to pitanje biti riješeno danas.

    Pravilnik o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz Republiku Hrvatske stupio je na snagu 20. maja 2021. godine, koji je, kaže resorni ministar, preslikan u odnosu na Odluku koja je donesena 2008. godine.

    – No ono što je važno jeste da je Ugovor o graničnim prijelazima između BiH i Republike Hrvatske potpisan u Briselu 2013. godine, kojim je tretirano pet graničnih prijelaza – pojasnio je.

    – Želim da ukažem da i mi imamo instrumente koje možemo koristiti poštujuću sve procedure i komšijske odnose, a i imamo i Evropsku uniju koja je propisala određene procedure koje Hrvatska ne poštuje – kazao je Mitrović.

    Ipak smatra da do toga neće doći, te da je to najgore što jedni drugima mogu uraditi, već je potrebno razgovarati prije donošenja određenih akata i usaglasiti se da se nekome ne bi napravila određena šteta.

    Podsjećamo, Hrvatska je zabranila promet za teretna vozila teža od 7,5 tona na graničnim prijelazima Ivanica – Gornji Brgat, Velika Kladuša – Maljevac, Brčko – Gunja, Strmica – Strmica i Osoje – Vinjani Gornji.

  • U Neumu razmatrani načini poboljšanja poslovnog okruženja BiH kroz kvalitetniju podršku biznisima

    U Neumu razmatrani načini poboljšanja poslovnog okruženja BiH kroz kvalitetniju podršku biznisima

    Na konferenciji “Poboljšanje poslovnog okruženja kvalitetnijom podrškom biznisima”, održanoj u Neumu, uz prisustvo visokih dužnosnika iz oba bh. entiteta, predstavljene su dobre prakse podrške biznisima te iznijeti prijedlozi za ubrzanje socio-ekonomskih reformi.

    Novi biznisi su pokretač razvoja i zapošljavanja i stoga je od izuzetne važnosti kontinuirano raditi na poboljšanju programa podrške za njihov razvoj. Tema konferencije, održane u sklopu implementacije projekta “Ubrzanje socio ekonomskih reformi većim uključivanjem u proces EU integracija” koji finansira Ambasada Kraljevine Nizozemske u okviru programa MATRA, je u skladu sa jednim od prioriteta koji je EU postavila Bosni i Hercegovini kao odgovor na zahtjev/molbu za sticanje kandidatskog statusa, a koji glasi “Koji su glavni instrumenti/sredstva, programi finansiranja politike za MSP”.

    Polagati posebnu pažnju na razvoj poslovnih ikubatora kao mjesta začetka novih biznisa

    Predstavnici Ministarstva privrede i preduzetništva RS i Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta FBiH, razgovarali su o poboljšanju instrumenata podrške za razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP). Naglašena je važnost pojednostavljenja procesa otvaranja novih biznisa te olakšavanje njihovog poslovanja u počecima rada. Vjekoslav Petričević – ministar privrede i preduzetništva RS, podvukao je da treba davati posebnu pažnju radu poslovnih inkubatora.

    “Svakako da je to nešto čemu treba davati posebnu pažnju jer su to mjesta na kojima se stvaraju začeci privrednih aktivnosti za ozbiljniji razvoj privrede i malog biznisa.”, istakao je Vjekoslav Petričević.

    Pomoćnik ministra razvoja, poduzetništva i obrta FBiH, Zdravko Čerović, istakao je kako je usvajanje strategije razvoja FBiH u procesu. Također je planirano donošenje više zakonskih rješenja, usklađenih sa preporukama Evropske komisije, usmjerenih ka poboljšavanju uslova za mala i srednja preduzeća.

    “Pošto je u fazi usvajanje strategije razvoja FBiH, planirano je u ministarstvu pristupiti izradi strategije razvoja malih i srednjih poduzeća u Federaciji BiH s ciljem preciziranja strateških ciljeva, mjera i aktivnosti koje će se poduzeti u narednom periodu s ciljem stvaranja što boljeg poslovnog okruženja za razvoj subjekata male privrede”, podvukao je Zdravko Čerović.

    Raditi na unaprjeđenju poslovnog okruženja za nove biznise u BiH

    Svi nivoi vlasti trebali bi raditi na unaprjeđenju poslovnog okruženja i osiguravanju svih olakšica za novoformirane privredne subjekte kroz prvih par godina njihovog rada. Nakon što razviju poslovanje, ti biznisi imaju potencijal da doprinose, pune budžete i bitno poboljšaju poslovno okruženje, smatra Tomislav Majić, predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK.

    “Poboljšanje poslovnog okruženja i unaprjeđenje uvjeta za start-upe može početi od lokalnih jedinica uprave – općine na svojim područjima mogu napraviti izuzetno interesantne instrumente za podršku poduzetništvu počevši od inkubatora, poslovnih zona, konsultantskih kuća koje mogu mentorirati i pomoći poslovne ideje koje tek počinju. Sve te instrumente razvoja treba da podrže i viši  nivoi vlasti.”,  ističe Tomislav Majić.

    Sistemski programi podrške nužni za razvoj start-up poduzeća

    “U BiH je sve izraženija pojava da mladi privrednici pokreću biznise iz nužnosti. Jako je važno kreirati dugoročne sistemske programe podrške koji obuhvataju cjelokupan set usluga od ideje do biznisa, jasne kriterije podrške, grant sredstva za nabavku osnovnih sredstava, sufinansiranje troškova doprinosa, mentorship tokom prve godine rada, te smještaj po povoljnim uslovima tokom prve tri godine nastanka biznisa, što je ključno za održivost biznisa”, Alisa Gekić, izvršna direktorica Udruženja LiNK.

    Na konferenciji je također naglašena važnost razvoja poslovnih inkubatora i coworking prostora kako bi se omogućio lakši rad za Freelancere koji djeluju na području BiH.
    Konferencija je održana u sklopu implementacije projekta “Ubrzanje socio ekonomskih reformi većim uključivanjem u proces EU integracija” koji finansira Ambasada Kraljevine Nizozemske u okviru programa MATRA.

     

  • Konjic: Na rijeci Trešanici nisu uočene naftne mrlje i pomor ribe

    Konjic: Na rijeci Trešanici nisu uočene naftne mrlje i pomor ribe

    Glavni federalni vodni inspektor, odmah po objavi članka “Pomor ribe zbog izlijevanja cisterne kod Konjica, ribari upozoravaju na ekološku katastrofu”, hitno je upućen na mjesto događaja radi provjere navoda iz članka i postupanja u okviru svoje nadležnosti.

    Prilikom obilaska kompletnog vodotoka i obala rijeke Trešanice, od lokacije izlijevanja cisterne u Podorašcu kod Konjica nizvodno, do mjesta ulijevanja rijeke Trešanice u rijeku Neretvu, nisu konstatovane naftne mrlje, niti pomor ribe, te se ne vide naznake navodne ekološke katastrofe.

    Pet dana nakon incidenta, konstatuje se da se naftna mrlja spustila u Jablaničko jezero, gdje je intervencijom Agencije za vodno područje slivova Jadranskog mora angažovana firma koja je odmah po incidentu postavila plutajuću barijeru kod koje se vrši prikupljanje i vađenje naftne mrlje, saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

    Fena

  • Nakon spora s Hrvatskom: Zvizdić poziva na uvođenje recipročnih mjera i ljetovanje u BiH

    Nakon spora s Hrvatskom: Zvizdić poziva na uvođenje recipročnih mjera i ljetovanje u BiH

    Odluka Republike Hrvatske (RH) da zatvori pet graničnih prijelaza s BiH, čime se nanosi direktna, i očito namjerna, ekonomska šteta bh. privrednicima koji svoje proizvode izvoze u EU, je posljednja u nizu pogrešnih i provokativnih aktivnosti  kojima se dodatno usložnjavaju i pogoršavaju odnosi između BiH i Hrvatske – napisao je zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić na twitteru.

    “Ne želim da vjerujem, iako za takvo nešto postoje indicije, da ova jednostrana odluka koja je u suprotnosti s Ugovorom BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima, kao i s odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH, ima i političku pozadinu i da predstavlja ‘novu’ vrstu pritiska, ucjene i miješanja u unutrašnje stvari BiH”, navodi Zvizdić.

    On smatra da nadležne institucije Bosne i Hercegovine trebaju hitno poduzeti aktivnosti u cilju zaštite ekonomskog suvereniteta BiH, uključujući pokretanje recipročnih pravnih i ekonomskih mjera Bosne i Hercegovine prema pravnim i fizičkim osobama iz Republike Hrvatske.

    Zvizdić je stava da treba intenzivirati kampanju, posebno od strane privrednih komora na svim nivoima: “Proizvodimo – kupujmo – izvozimo domaće”, s posebnim naglaskom na imperativnu potrebu kupovine domaćih proizvoda i preporuka da se ljetuje u bosanskohercegovačkim odmaralištima.

    Ako izostane reakcija nadležnih tijela EU, a međudržavni razgovori i zdrava logika ne daju brz i efikasan rezultat, Zvizdić napominje da treba imenovati agenta i pred međunarodnim arbitražama i sudovima pokrenuti tužbu Bosne i Hercegovine protiv Republike Hrvatske, što je u nadležnosti Predsjedništva BiH.

    “Na kraju, želim naglasiti da poštujem Republiku Hrvatsku kao zemlju punopravnu članicu EU i NATO saveza, susjednu zemlju s kojom dijelimo oko 1.000 kilometara zajedničke granice, ali isto tako želim istaknuti da niko nema pravo ponižavati građane Bosne i Hercegovine i donositi jednostrane akte koji ugrožavaju mogućnost ekonomskog oporavka i razvoja BiH, posebno u periodu pandemije”, ističe Zvizdić.

    Istovremeno, poručuje da je krajnje je vrijeme da bh. susjedi počnu uvažavati teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine koji je međunarodno priznat i neupitan.

  • Siniša Skočibušić je novi direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH

    Siniša Skočibušić je novi direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH

    Skočibušića je na ovu funkciju imenovalo Upravno vijeće Zavoda za javno zdravstvo FBiH na danas održanoj sjednici

    Novi vršilac dužnosti Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH je Siniša Skočibušić, infektolog iz Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru.

    Skočibušića je na ovu funkciju imenovalo Upravno vijeće Zavoda za javno zdravstvo FBiH na danas održanoj sjednici.

    Podsjetimo, prošlog petka je Davor Pehar podnio ostavku na poziciju direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH zbog, kako je tada Faktoru kazano, pritisaka iz Vlade FBiH, nedovoljne količine vakcina protiv COVID-19, neslaganja sa politikom nabavke vakcina.

    Skočibušić je doktor specijalist infektologije i subspecijalist intenzivne medicine.

    BIOGRAFIJA

    Siniša Skočibušić je rođen 1981. godine u Mostaru. Osnovnu školu, gimanziju i Medicinski fakultet završio je također u Mostaru. Specijalizaciju je završio iz oblasti infektologije, subspecijalizaciju iz intenzivne medicine, a postdiplomski Biomedicina, Medicinski fakultet, Sveučilišta u Rijeci. Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar

    Od 2007. do 2008. bio je u Hitnoj medicinskoj pomoći, Doma zdravlja Čitluk, nakon toga počinje raditi u Klinici za infektivne bolesti, Sveučilišne klinička bolnice Mostar, od 2015. je i u Centru za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar gdje je direktor.

    Viši je asistent na Katedri za infektologiju Medicinskoga fakulteta u Mostaru.

  • CIK BiH izrekao novčane kazne za 53 političke stranke

    CIK BiH izrekao novčane kazne za 53 političke stranke

    Centralna izborna komisija BiH je na 48. sjednici održanoj 26.05.2021. godine, na osnovu Izvještaja o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja političkih stranaka za 2018. godinu, zbog kršenja pojedinih odredbi Zakona o finansiranju političkih stranaka i Izbornog zakona BiH, novčano kaznila 53 političke stranke u ukupnom iznosu od 337.150,00 KM.

    Danas usvojene odluke o izricanju kazni nisu pravosnažne, protiv istih se može izjaviti žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u roku od 15 dana od dana prijema odluke.

    Ovdje možete vidjeti pregled političkih stranaka sa iznosom izrečene novčane kazne uz naznačene zakonske odredbe koje su prekršene.

  • Posla ima, ali sezonskih radnika nema

    Posla ima, ali sezonskih radnika nema

    Posla ima, ali ne i radnika. Tako bi se u najkraćem mogla opisati trenutna situacija u poljoprivredi. Berba jagoda, luka i krumpira na poljoprivrednim imanjima širom zemlje uveliko je u toku, a poljoprivrednicima nedostaju sezonski radnici. Ne pomaže ni veća dnevnica niti bolji uslovi rada.

    Sezonski poslovi na njivama i u voćnjacima širom BiH su u punom jeku. Međutij pojoprivredici imaju problem nedostatka radnika kojih, i pored obezbijeđene dnevnice od 40 do 80 maraka, obroka i prevoza, ima sve manje. Na imanju Karijaševića u Janji nedostatak radnika nadomjestili su organizovanjem takozvanih moba.

    NIHAD KARIJAŠEVIĆ, poljoprivrednik

    “Imamo mi moje ukućane, imamo rođaka i on sa svojim ukućani, a i tako obavljamo i njemu i meni što treba. Malo je teže naći, ali mi među sobom radimo. Ima nas petoro šestoro, dvije porodice radimo jedni drugima”.

    Da je nedostatak sezonskih radnika ozbiljan problem poljoprivrednicima u Semberiji, potvrđuju i u Poljoprivrednoj zadruzi “Agrofarmer” u Janji.

    MUJO BOGALJEVIĆ, Poljoprivredna zadruga “Agrofarmer”, Janja

    “Definitivno je u cijeloj bih problem sezonske radne snage. Mi taj problem pokušavamo rijšeiti tako što dvije i više porodica se udruže i završavaju poslove na taj način. Mislim da se proizvodnja u Janji okreće sve više industrijskoj priozvodnji da iziskuje što više mehaizacije a što manje radne snage”.

    Poljoprivrednici ističu da je situacija bolja nego prošle godine, jer je radnike koji su planirali otići na sezonski rad u inostranstvo, pandemija u tome spriječila, pa su se okrenuli poljoprivredi.

    MLADEN LAZIĆ, poljoprivrednik

    “Tamo nije kao što je bilo, satnica sedam eura, dok plate stan, dok pojedu, rade teške fizičke poslove, ovdje zarade duplo više nego što mou da donesu iz njemačke, mnogi odu pa se vrate i takvi mi dolaze”.

    Lazić ističe da su sezonci većinom ljudi srednjih godina.

    MLADEN LAZIĆ, poljoprivrednik

    “Imam osjećaj da dosta mladih bi radilo, ali kao da ih je sramota. Mislim da mora da se radi na svijesti. Može na gazdinstvu da zarade dvije plate kao u nekoj prosječnoj firmi”.

    Sigurna i dobra zarada i dobri uslovi se ne odbijaju, kažu za kraj naši sagovornici. Međutim, poljoprivredni proizvođači ističu da ne mogu više povećavati dnevnice, jer idu u minus, a prilikom berbe niko od njih ne zna cijenu svojih proizvoda, a samim tim ni zaradu.

    bhrt

  • Pomor ribe zbog izlijevanja cisterne kod Konjica, ribari upozoravaju na ekološku katastrofu

    Pomor ribe zbog izlijevanja cisterne kod Konjica, ribari upozoravaju na ekološku katastrofu

    Prevrtanje cisterne u Podorašcu kod Konjica 21. maja ipak nije prošlo bez ekoloških posljedica, a one se zasad očituju velikim pomorom ribe.

    Zbog prevrtanja cisterne u vlasništvu Knez Petrola na magistralnom putu M-17 kod mjesta Podorašac došlo je do ogromne ekološke katasrofe na rijeci Trešanici, koja se ulijeva u Neretvu, kažu za Klix.ba iz Organizacije sportskih ribolovaca Konjic, korisnika ribolovnog prava za ribolovno područje-ribolovnu zonu Konjic.

    “Oko 30.000 litara nafte se iz prevnute cisterne slilo u rijeku Trešanicu. Kontrolom terena ribočuvarske službe OSR Konjic na rijeci Trešanici, nizvodno od mjesta Podorašac, pronađeno je skoro 150 komada mrtvih riba. Pouzdano možemo reći da je došlo do uginuća, odnosno pomora velikih količina ribe – potočne pastrmke. Kompletan eko sistem u rijeci Trešanici je uništen, nafta se osjeti na svakom dijelu i stalno je prisutna. Može se slobodno reći da je ugrožen opstanak kompletnog životinjskog i biljnog svijeta u rijeci Trešanici. Korito i obale rijeke su trajno zagađeni”, kažu iz ribarskog udruženja.

    Prevrnula se cisterna kod Konjica, saobraćaj potpuno obustavljen

    Oni kažu kako takva razlivena nafta zbog visoke koncentracije organske tvari u sebi dovodi do visoke biološke aktivnosti, a samim tim i do eksplozije bakterija, što može dovesti do izumiranja i genetskih poremećaja riba.

    “Trenutno se mrlja od nafte proteže rijekom Trešanicom od mjesta Podorašac do Jablaničkog jezera u mjestu Donje Selo, gdje se i trenutno vrši prikupljanje nafte. Trenutno se u samom koritu rijeke Trešanice na svakom dijelu od mjesta Podorašac osjeti prisustvo nafte koja je vidljiva golim okom po površini rijeke, po kamenju i obalama rijeke. Rijeka Trešanica, dužine blizu pet kilometara, je uništena za sportski ribolov na duže vrijeme i trebat će vremena kako bi se nastala šteta sanirala”, navode dalje.

    OSR Konjic je o svemu obavijestilo kantonalnu poljoprivrednu inspekciju, a također će obavijestiti, kako najavljuju, sve nadležne institucije za provođenje mjera i zakona o slatkovodnom ribarstvu i zakona o zaštiti okoliša i prirode te pristupiti saniranju posljedica izazvanih ovim ekološkim incidentom.

    “Napominjemo da se rijeka Trešanica ulijeva u Neretvu, a zatim u Jablaničko jezero, gdje su u toku radnje na otklanjanju naftnih mrlja koje se zaustavljaju u Jablaničkom jezeru. Štetu koja je nanesena rijeci Trešanici, odnosno ribljem fondu i eko sistemu, kao i saniranje posljedica utvrdit će vještaci iz te struke. Posljedice po biljni i životinjski svijet na Jablaničkom jezeru bit će dugotrajne, jer nakon samog izlijevanja aromatski ugljikovodici uzrokuju smrt mnogih živih organizama, nakon nekoliko dana nafta se pretvara u kuglice koje tonu i imaju za posljedicu smanjenje količine kisika u vodi”, zaključuju oni.

    Nakon prevrtanja cisterne kod Konjica spriječena ekološka katastrofa izvlačenjem nafte iz Neretve

    Nakon saobraćajne nesreće i izlijevanja Agencija za vodno područje slivova Jadranskog mora je angažovala specijaliziranu firmu za ekološke incidente “Delta Petrol” iz Kaknja, koja je odmah došla na mjesto događaja te je na rijeci Neretvi postavila plutajuću barijeru da zaustavi fleku od nafte koja se širila, a zatim je nastavljeno vađenje naftne mrlje iz korita rijeke.

    Zahvaljući brzoj intervenciji spriječena je ekološka katastrofa većih razmjera, naveli su tada iz agencije.

    Klix.ba