Category: BiH

  • Prvi zvanični susret: Komšić i Džaferović  danas  sa Christianom Schmidtom

    Prvi zvanični susret: Komšić i Džaferović danas sa Christianom Schmidtom

     

    Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić će se sastati danas sa novim visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom.

    Sastanak je zakazan za 11:00 sati u zgradi Predsjedništva, a nakon čega će se učesnici obratiti novinarima.Ovo je prvi zvanični susret novog visokog predstavnika sa izvršnom vlasti na nivouu BiH, a jučer su ova dva člana prisustvovala i prijemu povodom Schmidtovog preuzimanja dužnosti.

    U BiH je Schmidt došao 30. jula, dva dana uoči preuzimanja dužnosti. Jučer ujutru je izvršena primopredaja između bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka i novog Christiana Schmidta. Navečer je organizovan i prijem tim povodom na koji su došla brojna lica bh. politike, ambasadori, državnici i ljudi iz svijeta kulture.

    Ne očekuje se da će na sastanak doći član Predsjedništva iz Republike Srpske Milorad Dodik. Narodna skupština Republike Srpske je izglasala bojkot državnih institucija nakon što je Inzko nametnuo zabranu negiranja genocida stoga ni Dodik ne planira doći. Osim toga, njegov stav o Uredu visokog predstavnika (OHR) odavno je poznat javnosti, a dodatno je ta retorika intezivirana zbog posljednjih aktuelnih događaja.

    izvor: klix.ba

  • Duge kolone vozila na izlazu iz BiH

    Na putevima u Bosni i Hercegovinisaobraća se po suhom kolovozu, uz umjeren do povremeno pojačan promet vozila.

    – Zbog visokih dnevnih temperatura, preporučujemo da se na duža putovanja kreće u ranim jutarnjim ili večernjim satima – saopćeno je iz BIHAMK-a.

    Na autoputu A-1 zbog radova na mostu na dionici Sarajevo sjever-Podlugovi, saobraća se dvosmjerno, suprotnom trakom od zone radova.

    Radovi se izvode u tunelu Čaklovići na putu Tuzla – Kalesija (dionici Simin Han – Caparde), gdje se saobraćaj obustavlja od 22 do 6 sati i preusmjerava na alternativni pravac preko Dubrava. Tokom dana, putnička vozila iz smjera Tuzle saobraćaju kroz tunel, a iz smjera Kalesije obilaznicom oko tunela. Teretna vozila se i tokom dana usmjeravaju na put preko Dubrava.

    Zbog radova u tunelu Crnaja (Konjic – Jablanica) od 20 do 5 sati saobraća se jednom trakom, naizmjeničnim propuštanjem vozila.

    Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo puteve: Srebrenik – Orašje (Ćehaje), Doboj – Rudanka i Hutovo – Stolac (Cerovica).

    Zbog brojnih odrona i opasnosti od klizišta na magistralnom putu Brod na Drini-GP Hum/Šćepan Polje putnička vozila saobraćaju otežano, dok je za teretna vozila obustavljen saobraćaj.

    Duge su kolone vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima: Deleuša, Hum i Zupci. Na ostalim graničnim prelazima trenutno se ne čeka duže od 30 minuta.

  • U Neumu trenutno odmara oko 15 000 gostiju, popunjeni svi smještajni kapaciteti

    U Neumu se trenutno odmara oko 15.000 gostiju većinom domaćih i dijaspora, a ima i gostiju iz regije, kazao je Feni neumski načelnik Dragan Jurković, naglasivši pritom kako su svi smještajni kapaciteti u tom jedinom bh. gradu na moru u cijelosti  popunjeni.

    “Trenutno je u Neumu oko 15.000 ljudi, recimo, iako je teško dati točne podatke i brojke u ovom trenutku”, kazao je Jurković i dodao kako je početak sezone bio kao nikada dosad i da sezona nikada ranije nije krenula.

    Po njegovim riječima, postojala je mala stagnacija početkom srpnja, ali već potkraj prošlog tjedna veliki broj turista je pristigao u Neum.

    “Za razliku od prijašnjih godina, imali smo raniji početak sezone. Što se tiče popunjenosti kapaciteta, ona se kretala od 60 do 80 posto do sredine srpnja, a sada je to i do 100 posto”, ističe neumski načelnik.

    Upitan koliko je to više u odnosu na prethodnu godinu, a manje u odnosu na 2019., kazao je kako, kad se gleda špica sezone, nema mnogo rizike ni od 2019., ni od prošle godine.

    “Ako gledamo ovaj period od sredine srpnja, mislim da je popunjenost u Neumu uvijek ista. Maksimalna popunjenost u tom središnjem dijelu turističke sezone, i tu mislim da nema mnogo razlike ni od 2019. godine, ni od prošle godine“, naglasio je.

    Podvukao je da se statistički podaci analiziraju na kraju turističke sezone, kada će se točno znati koliko je noćenja ostvareno.

    Što se tiče gostiju, kazao je kako u Neumu odmaraju većinom domaći gosti i dijaspora, a da ima i gostiju iz regije.

    “Gostiju iz regije ima, iako ne u onoj mjeri u kojoj je to bilo prošle godine. Od naših hotelijera doznajemo da je veliki broj gostiju iz Srbije koji su se vratili u Neum i ovog ljeta”, kaže Jurković.

    Na pitanje koliko se u prosjeku gosti zadržavaju u Neumu i ima li ih više u hotelima ili privatnom smještaju, naglašava kako su u Neumu trenutno gosti koji ostaju više dana te da je ovo sada period kada je popunjen i privatni smještaj i hoteli.

    Napominje da je do sredine srpnja privatni smještaj bio popunjeniji, ali da ni hoteli nisu previše zaostajali.

    Po ocijeni neumskog načelnika predsezona i postsezona dosta su ugrožene epidemijom i tu, kako kaže, sve diktira kakvo će biti stanje s koronavirusom.

    “Sigurno da će cijela situacija s koronavirusom utjecati na sezonu u Neumu, kao i u cijelom svijetu te da to ne može biti ‘normalna’ sezona kao npr. 2019. Međutim, mislimo da će Neum ipak ostvariti dobre rezultate nakon ove turističke sezone”, zaključio je Jurković.

  • Izetbegović: Nadamo se da će u RS-u odustati od blokada, negiranja zločina, prije smjena o kojima se govori

    Predsjedništvo Stranke demokratske akcije (SDA) će na sjednici, koja je počela u Sarajevu, razgovarati o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, obilježenoj odlukama sada već bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka i reakcijama u Republici Srpskoj.

    Kazao je to novinarima prije početka sjednice predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović.

    Dodao je da će biti razmatrana i određena unutarstranačka pitanja, “uvođenje nekih povjereništava, dovršetak procesa rekonstukcija kantonalnih odbora”.

    – Mislim da u prvih mjesec dana neće ništa biti posebno, a onda će ovakvom politikom političari u RS-u da dovedu do toga da se sudare sa institucijama BiH, sa međunarodnom zajednicom, PIC-om, OHR-om. Nadamo se da će odustati prije nego dođe do smjena o kojima se govori – kazao je Izetbegović na pitanje novinara šta će promijeniti dolazak novog visokog predstavnika Christiana Schmidta, te dodao:

    – U BiH mora biti mir, stabilnost, ne mogu se negirati zločini, genocid niti se suprostavljati presudama Haškog tribunala, ovo je civilizirana zemlja. Nadam se da će nakon augusta to svi shvatiti i da ćemo krenuti putem stabilizacije i mira.

    Jedno od pitanja je bilo i o tome kakav utisak na prvo upoznavanje ostavlja Schmidt, na šta je kazao:

    – Gospodin Schmidt je političar koji ima ogromno iskustvo i ne možemo govoriti o tome kako izgleda i kakav utisak ostavlja, zna se tačno ko je i šta je gospodin Schmidt. Jedan odlučan i uspješan njemački političar koji iza sebe ima civiliziran svijet, zemlje PIC-a, OHR – kazao je Izetbegović.

    Faktor

  • Srbi u HNK napokon postali konstitutivni, a bosanski jezik usklađen sa Ustavom FBiH

    Srbi u HNK napokon postali konstitutivni, a bosanski jezik usklađen sa Ustavom FBiH

    Sa 26 glasova za i jednim protiv danas je Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila amandmane na Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona kojim se osigurava konstitutivnost srpskog naroda, ravnopravna upotreba jezika i pisama te ispravka i usklađivanje naziva bosanski jezik sa Ustavom Federacije BiH.

    Predsjedavajući Skupštine HNK, Šerif Špago, kazao je da je Kolegij Skupštine zajedno sa klubovima naroda u proteklom periodu pokušavao doći do prihvatljivog rješenja.

    – To se, prije svega, odnosilo na rješenje koje će obuhvatiti izvršenje presude Ustavnog suda F BiH u djelu koji se odnosi na konstituvnost srpskog naroda, ravnopravnu upotrebu jezika i pisama. Naravno, da trebamo nastaviti dalje procedure koje se odnose na izmjene Ustava, ali današnjim usvajanjem ovih šest amandmana riješili smo goruća i najvažnija pitanja – kazao je Špago.

    Tomislav Martinović, zamjenik predsjedavajućeg Kantonalne skupštine je izrazio nadu da će se, kako je naveo, ova dobra poruka iz Mostara i Hercegovine,  čuti malo dalje, kada su u pitanju i izmjene Izbornog zakona.

    – Nadam se da ćemo u tom pravcu biti apsolutno i potpuno dosljedni i osigurati predstavnciima konstitutivnih naroda da sami upravljaju svojom politčkom sudbinom – naveo je Martinović.

    Zastupnica SDP-a, Vesna Saradžić podsjetila je na to da je jako puno vremena prošlo otkako je Klub poslanika Srba u Skupštini HNK uputio amandmane na Ustav HNK. Kazala je da je to bilo 2016.godine s namjerom da se isprave diskriminatorske odredbe Ustava koje ne prepoznaju građane srpske nacionalnosti u HNK. Nedugo poslije, Klub Bošnjaka je zatražio isto, nakon čega su objedinjeni amandmani , a što je rezultiralo presudom Ustavnog suda F BiH.

    – Rok za implementaciju presude je istekao 2018.godine i mi smo nebrojeno puta pokušavali to staviti na dnevni red, međutim, Vlada nije davala svoje mišljenje. Tek kada je većina delegata iz Kluba Hrvata zatražila izmjene, Vlada je djelovala ekspresno i dala svoje mišljenje. Pozdravljam i drago mi je, međutim, konstatujem da se ovim ne implementira presuda Ustavnog suda F BiH iz 2018.godine – rekla je Saradžić.

  • Evo koji penzioneri Zavoda PIO FBiH neće dobiti jednokratnu novčanu pomoć 5. augusta

    Federalnom zavoda za penzijsko-invalidsko osiguranje sve je spremno za julsku isplatu penzija 5. augusta, kada će penzioneri uz penziju dobiti i jednokratnu finansijsku podršku koja je od 100 do 120 KM, ovisno o visini penzije. Ipak, neće svih 425.962 penzionera dobiti pomoć, već 363.310 korisnika. 

    Pojašnjenje smo potražili u Zavodu PIO.

    – Osobe koje nisu rezidenti Bosne i Hercegovine, tj. korisnici koji primaju penziju od Federalnog zavoda PIO, a imaju prebivalište u inostranstvu neće dobiti jednokratni novčani iznos penzije kao podršku penzionerima u FBiH. Korisnici koji su u radnom odnosu također nemaju pravo na jednokratni novčani iznos penzije kao podršku penzionerima u FBiH – objašnjava nam Amel Lizde, šef Ureda za informiranje Federalnog zavoda PIO i dodaje:

    – Novčana pomoć se isplaćuje samo korisnicima koji su zatečeni u isplati na dan stupanja na snagu Uredbe o isplati, što znači da korisnici penzije koji iz bilo kojih razloga nisu u isplati na dan stupanja na snagu ove uredbe neće dobiti ovu pomoć. Na čeku će stajati stavka jednokratni novčani iznos penzije kako je i regulirano uredbom Vlade FBiH o jednokratnom novčanom iznosu penzije kao podrška penzionerima u FBiH.

    Upitali smo koja je to djeljiva porodična penzija i koji iznos pomoći će dobiti nosioci takvih penzija.

    – Ukoliko pravo na porodičnu penziju polaže više od jednog člana, jednokratni novčani iznos penzije se dijeli na broj članova koji ostvaruju pravo na tu porodičnu penziju. Naprimjer, ukoliko postoje dva člana da ostvaruju pravo, svaki od članova će dobiti po 50 ili 60 KM ovisno od toga u koju kategoriju spada – rekao nam je Lizde.

    Podsjećamo, po 120 KM jednokratne finansijske pomoći dobit će korisnici čije penzije iznose do 478,91 KM (zagarantovane), a iznos od 100 KM korisnicima penzija iznad ove cifre.

    Najniža penzija u Federaciji iznosi 382,18 KM, zagarantovana je 478,91 KM, a najviša 2.174,48 KM.

    Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za mjesec juli, iznose oko 233 miliona KM.

  • Schmidt: Uvjeravam sva tri konstitutivna naroda da ćemo održati integritet BiH i jednakost prava svih ljudi

    Schmidt: Uvjeravam sva tri konstitutivna naroda da ćemo održati integritet BiH i jednakost prava svih ljudi

     

    U prvom službenom obraćanju javnosti građanima u Bosni i Hercegovini zahvalio se što ima priliku da “služi” narodima Bosne i Hercegovine te je poručio da dolazi kao “prijatelj” naroda Bosne i Hercegovine. Istaknuo je da je neophodno razgovarati ne samo s domaćim službenicima, već i sa samim građanima.

    “Preuzimam dužnost da pomognem ljudima koji teško rade da bi održavali obitelji, onima koji žele mirnu budućnost”, poručio je.

    Ocijenio je da je pozicija visokog predstavnika “jedna izuzetna pozicija”. Podsjetio je da ova pozicija postoji kako bi upravo postojao mir. Smatra se ova funkcija treba obnašati, kako je rekao, s dubokim poštovanjem.

    “Nije lako dostići dogovor o nekim pitanjima. Zato sam tu, kako bi u ime međunarodne zajednice provodio mir i kako bi pomogao, građanima, konstitutivnim narodima i ostalima kako bi ostvarili uravnotežen mir”, naglasio je Schmidt.

    Zahvalio se Inzku na tome što je 12 godina bio visoki predstavnik međunarodne zajednice. Između ostalog, zahvalio mu se i za posljednju odluku.

    Mišljenja je da Bosna i Hercegovina mora biti u fokusu međunarodne zajednice. Kao cilj je istaknuo jačanje Bosne i Hercegovine kao pouzdanog partnera drugim državama.

    “Ostvarivanje tog cilja neće biti jednosmjerna ulica. Svi koji se žele pridružiti Europskoj uniji se moraju pridržavati i garantirati pravila tog saveza. Ali, to nije lak zadatak”, naglasio je novi visoki predstavnik.

    Prema njegovim riječima, napredak društva je moguć samo uz refleksivan pristup vlastitoj prošlosti. Kao primjer za to je naveo svoju zemlju, a to je Njemačka. Podsjetio je da je ova država bila podijeljena, a da se padom Berlinskog zida ujedinila “bez pucnja”.

    “Sve to ne bi bilo moguće bez pomoći Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog Saveza, Francuske, Velike Britanije i drugih europskih država”, dodaje.

    Zahvalio im se na tome, kao i za to što imaju isti cilj u Bosni i Hercegovini. Uvjerava da će imati jednak odnos prema pravima svakog pojedinca i svakog naroda.

    – Cilj mora biti jačanje BiH i podrška njenim naporima na putu do EU. Uvjeravam sva tri konstitutivna naroda da ćemo održati integritet BiH i jednakost prava svih ljudi na ovom prostoru. Nećemo se baviti samo očuvanjem granica i odbacivanjem loših ideja. Važno je premašiti granice u svijesti ljudi – dodao je Schmidt.

    “Nećemo se samo baviti branjenjem granica i odbacivanjem ideja o pomjeranju granica, već i premašivanjem granica”, zaključio je i pozvao na zajednički rad za bolji život, piše Klix.ba.

  • Neizvjesna sudbina proizvođača i izvoznika šljiva i kornišona

    Neizvjesna sudbina proizvođača i izvoznika šljiva i kornišona

    Kamioni sa svježim kornišonima i šljivama iz Bosne i Hercegovine i dalje imaju problema pri prelasku granice na prijelazu Bosanska Gradiška.

    Kako je za Klix.ba kazao Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore TK, inspektori su fleksibilniji kada je riječ o radnom vremenu radnim danima, ali problem su vikendi.

    “Fitosanitarni inspektori ostanu duže radnim danima ako ima kamiona koji su najavljeni 24 sata ranije. Međutim, problem je što kamioni koji su već tamo moraju čekati da prođu 24 sata. Sada izvoznici imaju problem i što im prijevoznici traže dodatnih 300 eura po kamionu, ukoliko provedu dan na granici. To dodatno poskupljuje cijenu našeg proizvoda i s tim dodatnim troškovima izvoznici teško mogu biti konkurentni, odnosno biti na nekom pozitivnom poslovanju. Dobili smo informaciju da su kupci u Njemačkoj, koji od nas otkupljuju svježi krastavac, najavili mogućnost prestanka otkupa, jer mi ne možemo pratiti kontinuitet njihovih potreba zbog zadržavanja na granici. Zbog toga dolazi u pitanje i kvalitet tih proizvoda koji provedu dva dana u kamionu u hladnjačama po ovako visokim temperaturama”, kazao je Selimović.

    Firme koje se bave otkupom i izvozom sada je, kako kaže Selimović, strah da će morati prekinuti otkup od malih proizvođača jer će imati višak krastavaca, zbog toga što su im hladnjače već pune.

    “Jedan od velikih problema nam je i što fitosanitarni inspektori ne rade subotom, pa mi petkom ne smijemo poslati nijedan kamion, jer ne znamo da li će proći. Ako ne prođe, onda ostaje tu cijeli vikend i onda tu robu možemo slobodno baciti. To nama sada znači da petak, subotu i nedjelju nemamo izvoza, i da ono što utovarimo u četvrtak navečer, u petak ujutru bude na granici i tamo onda može da prođe ili ne. Onda u ponedjeljak imamo ogromnu navalu kamiona, gdje bude i više od 30 kamiona”, kaže Selimović.

    S obzirom na činjenicu da je vrijeme berbe kornišona, ali i šljiva uskoro, domaći privrednici se spremaju za težak period. Selimović ističe kako je u ovom poslu, osim firmi izvoznica, oko 10.000 kooperanata s kojima oni sarađuju.

    “To su poljoprivrednici koji bi mogli doći u situaciju u kojoj su prije nekoliko godina bili proizvođači malina, da ne znaju šta će sa svojim proizvodima. To bi mogao biti njihov kraj. Strašno je to, pogotovo imajući u vidu činjenicu da su ogromna ulaganja do sada napravljena u razvijanju proizvodnje i kapaciteta, ali i građenju povjerenja kod kupaca. Sada je sve to postalo upitno”, upozorio je Selimović te dodao kako je pisao fitosanitarnim inspektorima na ovom graničnom prijelazu i zamolio ih da produže radno vrijeme do 19 sati radnim danima te da i subota bude radni dan.

    klix.ba

  • Nakon što je poskupjelo ulje: U najavi povećanje cijena brašna u BiH

    Inflacija je i u proteklih godinu dana jasno vidljiva u BiH, a skok cijena nije ublažila ni Odluka o ograničavanju marži na pojedine proizvode. U udruženjima za zaštitu prava potrošača kažu kako se udar na džep građana tek očekuje u talasu novih poskupljenja, prije svega brašna.

    Dušan Srdić iz Udruge za zaštitu prava potrošača “Reakcija” Banja Luka navodi:

    “Ako posmatramo prosječnu sindikalnu potrošačku korpu i najnižu platu ne možemo reći da plate prate tihi rast cijena, posebno ako sad imamo u najavi poskupljenje brašna, a ulje je samo poskupilo 90 odsto”.

    Analitičari smatraju da nema posebnih mjera koje se mogu donijeti i koje mogu uticati na ublažavanje negativnih efekata inflacije. Jedina efikasna mjera je povećanje plata.

    Ekonomista Predrag Duduković smatra da će država jako teško donijeti neke mjere da se inflacija uspori.

    “I mislim da neće moći ništa značajno, možda jedino mjere ograničavanja marži na neke proizvode, ali skok cijena i poskupljenja neće se moći zaustaviti”, rekao je Duduković.

    Istog mišljenja su i poslodavci. Godinama predlažu smanjenje stope doprinosa na plate i olakšice u poreskoj politici, piše BHRT.

    Inflaciju će u konačnici najviše osjetiti građani, posebno oni u stanju socijalne potrebe i penzioneri.

    Prema mišljenju analitičara, inflacija će na kraju najviše uticati na entitetske budžete jer kompletan rast cijena vodi rastu prihoda u budžet.

    Tako, primjera radi, u ovoj godini u RS prihodi su viši od planiranih za 195 miliona u odnosu na prošlu godinu, dok je osjetan i rast indirektnih prihoda, koji su za oko 15 odsto veći nego 2020. godine.

    radiosarajevo.ba

  • Šmit: Ja nisam veliki vezir BiH, prema nekima mogu biti tvrd i neugodan

    Šmit: Ja nisam veliki vezir BiH, prema nekima mogu biti tvrd i neugodan

    Član CSU-a u njemačkom Bundestagu Kristijan Šmit (Christian Schmidt) postaje visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu. Šmit je uoči primopredaje u OHR-u poručio da ne dolazi kao veliki vezir Bosne i Hercegovine.

    U ratu u BiH poginulo je više od 100.000 ljudi, a okončan je Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine, piše njemački BR24.

    Zabrana poricanja genocida

    Cilj je, podsjećaju, da Bošnjaci, Hrvati i Srbi trebaju živjeti zajedno u miru. Alat za to je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu koji bi trebao nadgledati društvenu i političku obnovu zemlje s obzirom da ima dalekosežna ovlaštenja.

    Sada političar iz Bavarske preuzima dužnost austrijskog prethodnika Valentina Incka (Inzko).

    – Svoj mandat završio je zakonom o zabrani poricanja genocida u Bosni i Hercegovini. Ovo se odnosi i na genocid u Srebrenici, jedno od najosjetljivijih pitanja u zemlji. Srpske jedinice ubile su oko 8.000 Bošnjaka, muškaraca i dječaka, u Srebrenici 1995. godine. Politički predstavnici bosanskih Srba već su najavili da više neće prihvaćati odluke novog visokog predstavnika – piše BR24.

    U tekstu se navodi da početni uslovi za Šmita neće biti lagani. On je njemačkim novinarima jasno dao do znanja da ne želi da ga se zastraši. Iritira ga što čak postoji i rasprava o ovoj temi jer ratne zločine ne treba poricati.

    – Ne želim se pridružiti raspravi u zemlji. Ali to bi također bilo povezano s načinom na koji se može nositi s takvim pitanjima – kazao je.

    Pomirenje, poput onog koje su Njemačka i Francuska sa velikim uspjehom tražile nakon Drugog svjetskog rata, nije ni počelo u mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine, smatra Šmit i ističe da će to biti veliki zadatak njegovog mandata.

    – Kako bi ih zadržali, mladima se moraju pružiti mogućnosti kroz sigurnost, borbu protiv korupcije i vladavinu prava – kazao je.

    Šmit također želi Bosnu i Hercegovinu učiniti podobnom za kasnije pridruživanje EU.

    Kao visoki predstavnik, Šmitt ima veliku moć zahvaljujući tzv. bonskim ovlastima. Naprimjer, on može samostalno smijeniti izabrane zvaničnike i donijeti zakone.

    – Ove mogućnosti su samo za hitne mjere – pojašnjava Šmit i naglašava:

    – Ja nisam veliki vezir, već sam političar koga je imenovala, izabrala i demokratski imenovala međunarodna zajednica.

    Ali on je također, kaže, spreman biti jasan i precizan.

    – A neki se moraju prilagoditi činjenici da ne samo da mogu biti prijateljski nastrojen, već da, ako to služi cilju, mogu biti i prilično tvrd i neugodan – dodao je.

    Vlastito ukidanje kao cilj

    Sve u svemu, nova kancelarija je izazovan zadatak za Šmita s ciljem da se sam ukine.

    – Bio bi moj najveći uspjeh kada bih uspio biti posljednji visoki predstavnik u BiH i predati standardno orijentirnu demokratiju sa sigurnim granicama, orijentiranu na Evropsku uniju – rekao je Šmit.

    Primopredaja dužnosti između novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Šmita i bivšeg Incka bit će održana danas.