Category: BiH

  • Ministar energije Nermin Džindić za “Avaz”: Plin neće poskupjeti

    Ministar energije Nermin Džindić za “Avaz”: Plin neće poskupjeti

     

    Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić u intervjuu za „Avaz“ govorio je o problemima u kompaniji „BH-Gas“, najavljenom štrajku rudara i špekulacijama o drastičnom poskupljenju plina za domaćinstva, ali i privredu.

    Sukob kompanija

    Građani i privreda zabrinuti su jer s brojnih adresa stižu drastične najave poskupljenja plina pred početak sezone grijanja. Najavljuju se poskupljenja i za 30 posto, koliko ima istine u ovakvim najavama?

    – Informacije o poskupljenju plina su se pojavile zbog sukoba „BH-Gasa“ i „Energoinvesta“. Mi nemamo informacija niti zahtjeva za korekcijama cijene. Ono što se dešava na tržištu jeste da je došlo do povećanja cijena, ali do sada nije bilo potrebe da to građani osjete jer je kompanija „BH-Gas“ sebi osiguravala dovoljnu dobit u prethodnom periodu pa je u ranijoj cijeni bilo dovoljno prostora da građani ne osjete to povećanje. Za naredni period ćemo posmatrati tržište i u skladu s tim se ponašati. Dakle, u ovom momentu nema nikakvih informacija koje bi govorile o povećanju cijene plina.

    Možete li javnosti pojasniti šta se dešava u kompaniji „BH-Gas“? Posljednjih dana čitamo saopćenja da ova kompanija više ne može da obavlja svoju osnovnu funkciju, a za to, između ostalog, krive Vas i Vladu FBiH.

    – „BH-Gas“ je kompanija koja se monopolistički ponašala u sektoru plina i uz prešutno odobravanje „Energoinvesta“. Problem se javlja u tome što je, prema trećem energetskom paketu i prema Uredbi Vlade FBiH, prije osam godina trebalo doći do odvajanja posla snabdijevanja i transporta. Postoji zabrana preplitanja poslova snabdijevanja, transporta i distribucije. Rukovodstvo „BH-Gasa“ je na sve moguće načine pokušavalo opstruirati prelazak na model koji je i naša obaveza. Nažalost, pri tome su ciljano radili konstantni spin koristeći neinformiranost javnosti kako bi zadržali neke, da tako kažem, čudne i indikativne odnose iz ranijeg perioda, posebno s mađarskim transporterom. Da skratim, „BH-Gas“ je operator transportnog sistema i treba se posvetiti tom poslu, što oni uporno odbijaju, istovremeno plasirajući kontradiktorne informacije nastojeći uplašiti građane. Posljednjih dana plasiraju informacije kojima se stječe dojam da „BH-Gas“ nema ni marke na računu, a samo u prošloj godini su imali dobit od 8,5 miliona maraka.

    Vlada FBiH donijela je odluku o usvajanju privremene tarife za operatora transportnog sistema „BH-Gas“ i time privremeno riješila ovu problematiku. Možete li nam pojasniti o čemu se zapravo radi?

    – „BH-Gas“ je donio prijedlog koji je bio više troškovnik nego prijedlog transportne tarife. „BH-Gas“ je tražio da tarifa iznosi oko 108 KM za 1.000 kubnih metara. Dužina plinovoda je oko 200 kilometara. U Srbiji je dužina plinovoda 2.230 kilometara, a tarifa je 35,61 KM. Donijeli smo privremenu tarifu od 34,17 KM za 1.000 kubnih metara kako bi proces tekao, kako građani ne bi osjetili poremećaje koje pravi „BH-Gas“ dok se situacija u potpunosti ne iskristalizira.

    Reorganizacija rada

    Stalno je u javnosti prisutna problematika rudara i rudnika, najavljeni su štrajkovi. Šta se dešava u ovoj oblasti i dokle se došlo s restrukturiranjem rudnika?

    – Proces reorganizacije rada i poslovanja u svakoj oblasti je težak i zahtjevan, a vrlo često i bolan. „Elektroprivreda BiH“ je krenula u taj proces i meni je drago da je u tome prvobitno dobila i saglasnost Sindikata. Ono što je bio moj zahtjev i zahtjev Ministarstva i Vlade je da rudari – radnici u proizvodnji u procesu restrukturiranja ne smiju biti ugroženi ili oštećeni, a da se racionalizacija radi smanjivanjem administracije i povećavanjem proizvodnje.

    Prepolovljena proizvodnja uglja

    – Čini se da je u nekim rudnicima koji su prezaduženi posljednji mjesec proizvodnja prepolovljena, pa čak u nekim pogonima i potpuno stala, te su uprave, u skladu sa svojim nadležnostima, povukle određene poteze. Očekujemo da će se situacija umiriti te da će svi raditi svoj dio posla, a da za štrajkovima i protestima neće biti potrebe.

    izvor: avaz.ba

  • Sunčano  uz malu do umjerenu oblačnost

    Sunčano uz malu do umjerenu oblačnost

     

    Danas se u našoj zemlji očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren u Hercegovini i jugozapadnim područjima Bosne jugozapadni, u ostatku zemlje sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 24, a dnevna od 25 do 31, na jugu do 34 °C.

  • Crtice iz globalnog zagrijavanja u BiH: Galebovi u Sarajevu i nestajanje pčela

    Sve učestalije nepogode su najdestruktivnija i najjasnija manifestacija klimatskih promjena. Da se uslovi života mijenjaju nagore svakodnevno je vidljivo, ali se na neke manifestacije promjena malo ili nikako ne obraća pažnja.

    Promjene su globalne – ono što se dešava u jednom dijelu svijeta utječe na drugi dio svijeta. Mijenjanje prirodnih uslova života je brže nego što se misli i svaki dan su uočljivi. Naravno, to se odnosi i na životinjski svijet koji je neodvojiv od čovjeka.

    Ljudsko djelovanje je uništilo mnoga staništa životinja i uništilo je mnoge životinjske vrste. Time je čovjek naštetio sam sebi. Pokazatelji toga su dvije pojave – jedna nije toliko duga, dok druga, opasnija, jeste i zanemarena je.

    Galebovi u Sarajevu

    Na iznenađenje njegovih stanovnika, Sarajevo posljednjih godina postaje grad galebova. Iznenađenje je razumljivo, jer je riječ o mediteranskim pticama.

    Načelnik Odjeljenja za prirodne nauke u Zemaljskom muzeju Dražen Kotrošan je u razgovoru za Klix.ba obrazložio zašto je ova vrsta ptica u ljetnim danima postala česta u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Napomenuo je da je to slučaj već pet-šest godina te je istakao da tome doprinosi sve toplija klima, a to nije jedini razlog.

    To je posljedica i toga, objašnjava, što su galebovi “ptice smetljari”. S obzirom na to da se u Sarajevu odlažu velike količine smeća i otpada na vanjskom prostoru, onda je jasno zašto bivaju sve prisutniji.

    Kotrošan je naglasio da je još nejasno pitanje njihovog gniježđenja.

    “Još nemamo pouzdan dokaz gniježđenja, nemamo dokaz da se ovdje gnijezde”, rekao je.

    Naveo je to da su do sada najbrojniji bili na području Vogošće kod Sarajeva, ali da su sada sve brojniji i u koritu rijeke Miljacke. Ovo je očekivano, jer im je riba primarna hrana, a u ovu rijeku i oko nje mnogi odlažu smeće.

    “Djeco, vi ćete jednog dana živjeti pod palmama”

    U prilog tome da se klima mijenja i da će se mijenjati potvrđuje izjava s predavanja jednog od njegovih fakultetskih profesora od prije 30 godina.

    “Govorio nam je o klimatskim promjenama i bukvalno nam je rekao: ‘Djeco, vi ćete jednog dana živjeti pod palmama’”, ispričao je Kotrošan i ukazao na to da se te promjene neće brzo dešavati.

    Za njega je nesumnjivo da će se takvo nešto desiti ako se klimatske promjene nastave ovim intenzitetom. U prilog ovom zaključku je istakao to da se na ovom području već pojavljuju biljke koje su bile isključivo mediteranske. Okarakterisao ih je kao sitne promjene usljed sve viših temperatura.

    Bez nektara i polena nema pčela

    Pojava galebova u Sarajevu nije opasna, ali jeste izumiranje pčela, od kojih ovise životi ljudi. Iskusni pčelar inžinjer šumarstva Samir Omerović je obrazložio kako klimatske promjene negativno utječu na pčele i šta to znači za čovjeka.

    Govoreći o tome, potcrtao je ranije istaktnuto, a to je da katastrofe u jednom dijelu svijeta posljedice imaju u drugom dijelu svijeta.

    “U posljednjih četiri-šest godina gorjele su ogromne površine Amazona, bile su velike erupcije vulkana, bili su veliki šumski požari na području Sibira. Sada su klimatske promjene mnogo radikalnije i dešavaju se klimatski ekstremi – ekstremne kiše ili ekstremne suše. Svaki poremećaj koji se dešava u prirodi indirektno utječe na pčele koje ovise o prirodi”, napomenuo je Omerović u razgovoru za Klix.ba.

    Kako je kazao, biljke se ne uspijevaju brzo prilagoditi klimatskim promjenama i izgledno je da bi se pčele brže prilagođavale, ali su uslovljene biljkama.

    “Pčele i biljke žive u simbiozi. Iz prirode dobijaju hranu, a ako nema hrane u prirodi, onda postoje direktne posljedice po pčele”, ukazao je.

    Prethodno spomenuto je naveo kao razlog zašto pčelari moraju intervenisati. Istakao je da su to nekada radili povremeno, po potrebi. Sada se zbog klimatskih promjena dešava, objašnjava, da biljke ne luče hranu, a to je nektar i polen.

    “Bez nektara i polena nema pčela”, napomenuo je.

    “Pčelama je bitan svaki sat”

    Upozorio je da je nemoguće držati pčele u životu korištenjem šećera i drugih vještačkih izvora hrane. Ukazao je na to da naučnici nastoje iznaći što bolja rješenja po ovom pitanju, ali da to nije dovoljno. Nemoguće je intervenisati na cijelom prirodnom području.

    “Teško je promijeniti biljni pokrov nekog područja. Trebaju proći godine da bi se biljke adaptirale, a da bi mogle opstati u novonastalim klimatskim uslovima. Međutim, pčelama je bitan svaki sat, one ne mogu čekati”, kazao je Omerović i ponovio da im jedino pčelari pomažu da prežive, tj. da zato postoji trougao koji čine pčele, priroda i pčelari.

    Kao dodatnu teškoću je naveo i to što je pčelarstvo u Bosni i Hercegovini zasnovano na entuzijazmu, tj. nema sistemsku podršku. Za njega je vrlo izgledno da će se zbog toga smanjivati proizvodnja pčelinjih proizvoda.

    “Situacija u posljednjih četiri-pet godina nije nikako dobra, nedostatak prirodnih izvora hrane primorava na unošenje vještačkih izvora hrane, što slabi vitalnost pčela. Vještački izvori hrane su uglavnom bazirani kao energetska hrana. No, pčele ne žive samo od te vrste hrane, jer tu nema proteinskog, kiselinskog i vitaminskog sadržaja. To su stvari koje one pronalaze u nektaru i polenu. Polen ne možemo izmisliti. Postoje samo neke zamjene koje se mogu kratkoročno koristiti. Dugoročno korištenje pčelu vodi u sunovrat”, naglasio je.

    Najvažniji insekt za održavanje biološke raznolikosti

    Omerović je također podsjetio da su ovo najvažniji insekti u prirodi, jer održavaju biološku raznolikost. Smatra da će se mijenjati i pčelarstvo na način da prvenstveno bude posvećeno uzgoju ovih insekata.

    “Šume su uvijek bile stanište pčela. U šumama je npr. 30 stepeni celzija kada je izvan njih 40 stepeni. Unutar njih je manja i hladnoća, nego na prostoru izvan njih. Pčele uvijek idu u šume. Čovjek je morao izvući pčelu iz šume i iz poluintenzivnog gospodarenja pčelama preći u intenzivno gospodarenje da bi imao što više pčelinjih proizvoda. Konzervativna nauka smatra da je pčelarstvo proizvodnja i iskorištavanje pčelinjih proizvoda. Vjerovatno ćemo mi biti generacija za koju će važiti pravilo uzgoja, a ne iskorištavanja pčela”, kazao je.

    Povećanje rizika od malarije i denga groznice

    Toplija klima će pogodovati i pojavi izrazito opasnih zaraznih bolesti u područjima u kojima trenutno ne postoje. Podsjećamo, istraživanjem Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSTHM) je utvrđeno da bi više od osam milijardi ljudi do 2080. moglo biti u riziku da oboli od malarije i denga groznice ako se nastavi emisija stakleničkih plinova u trenutnim količinama.

    Omerović je napomenuo na dilemu, u čijem je središtu pitanje jednakosti i pravde – kako osigurati daljnji razvoj čovječanstva, a pri tome što manje štetiti okolišu. Sve je više onih koji smatraju da će najbogatiji i najmoćniji morati snositi najveći teret uspostavljanja ravnoteže između razvoja i okoliša. To neće podrazumijevati samo prestanak korištenja fosilnih goriva, kao okosnice globalne ekonomije, već i promjene u načinu života.

    Naučnici iz Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) su 10. augusta objavili izvještaj o klimatskim promjenama, koji je alarm za čovječanstvo. Između ostalog, istaknuto je da se klima zagrijava brzinom koja nije zabilježena u posljednjih 2.000 godina.

    klix.ba

  • Ovo je epidemiološka slika u Bosni i Hercegovini

    Ovo je epidemiološka slika u Bosni i Hercegovini

    U posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini 377 osoba (jučer 420) bilo je pozitivno na koronavirus.

    Testirana su ukupno 2323 (jučer 2.791) uzoraka u našoj zemlji, a prijavljena su tri smrtna ishoda.

    U Federaciji Bosne i Hercegovine zabilježeno je 256 pozitivnih slučajeva (jučer 318), RS-u 106 slučajeva (jučer 83), i Brčko distriktu BiH 15 novih slučajeva (jučer 19).

    Federacija BiH

    U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 1.732 uzorka, od čega je 256 pozitivno na koronavirus.

    Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima odnosno županijama u Federaciji Bosne i Hercegovine.

    Do sada je testirano ukupno 778.419 uzoraka, a virus COVID-19 potvrđen je kod 136.725 osoba.

    U Federaciji BiH prijavljena su dva smrtna ishoda u protekla 24 sata. Inače, ukupan broj smrtnih ishoda na području ovog entiteta je 5.558.

    RS

    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u RS-u, u posljednja 24 sata, u Institutu za javno zdravstvo RS, Univerzitetskom kliničkom centru RS, Univertzitetskoj boilnici u Foči te u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 373 laboratorijska uzorka, a novi koronavirus (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 106 osoba.

    Radi se o 50 muškarca i 56 žena, od kojih je 30 mlađe, 54 srednje i 22 starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta 34 osobe su iz Banja Luke, 13 iz Bijeljine, 10 iz Laktaša, devet iz Gacka, po pet iz Doboja, Srpca i Teslića, četiri iz Trebinja, tri iz Prijedora, po dvije iz Bileće, Кozarske Dubice, Lopara, Modriče i Ugljevika i po jedna iz Bratunca, Dervente, Zvornika, Istočne Ilidže, Mrkonjić Grada, Nevesinja, Oštre Luke i Sokoca.

    U posljednja 24 sata, prijavljen je jedan smrtni slučaj u RS-u i radi se od muškarcu starije životne dobi iz Srpca.

    Do sada je u RS potvrđeno 65.123 slučaja virusa korona, a preminulo je ukupno 3.825 osoba kod kojih je potvrđen test na koronavirus. Ukupno je testirano 295.278 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 139, u UKC RS 77, a u ostalim bolnicama 62 pacijenta. Na respiratoru je 8 osoba, a pod zdravstvenim nadzorom trenutno su 1.134 osobe. Nadzor je završen kod 194.095 osoba u RS-u.

    Brčko distrikt BiH

    U Brčko distriktu Bosne i Hercegovine registrirano je 15 novih slučajeva zaraze koronavirusom.

    U posljednja 24 sata, testirano je 218 uzoraka, te nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj.

  • Požar u Čitluku prijeti stambenim i drugim objektima

    Požar u Čitluku prijeti stambenim i drugim objektima

    Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona aktivni su požari u Mostaru, Čitluku, Čapljini, Jablanici i Stocu.

    Na području općine Čitluk trenutno su aktivna dva požara. U selu Primorci gori trava, nisko rastinje i borova šuma, a požar prijeti stambenim i drugim objektima. U požaru u Gradnićkom polju gori trava i nisko rastinje te trenutno nema ugroze po objekte.

    Na području grada Mostara također su aktivna dva požara, i to u Raškoj Gori gdje gori trava i nisko rastinje i u Jasenici gdje gori trava. Požari ne ugrožavaju stanovništvo, stambene i druge objekte.

    Na području grada Čapljine trenutno je aktivan požar u Gnjilištima gdje gori nisko rastinje i šuma. Požar ne ugrožava stanovništvo, stambene i druge objekte.

    Na području općine Jablanica, iznad naseljenog mjesta Donja Jablanica, došlo je do pojave nekoliko požarnih tačaka. Vatrogasci su na terenu, koji je izuzetno težak (nepristupačan), i rade na eliminiranju požarnih tačaka.

    U općini Stolac i dalje je aktivan požar na lokaciji Derani. Požar ne ugrožava stanovništvo, stambene i druge objekte, a na terenu je DVD Stolac i lokalno stanovništvo.

    U općinama: Neum, Konjic, Rama i Ravno trenutno nema aktivnih požara, saopćio je Federalni operativni centar.

    klix.ba

  • Izvoz metalskog sektora BiH povećan za 45%

    Izvoz metalskog sektora BiH povećan za 45%

    Izvoz metalskog sektora BiH u prvom polugodištu iznosio je 2,7 milijardi KM i veći je za 829,8 miliona KM ili 45 odsto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH.

    U izvozu vrijednosno najviše učestvuje elektroindustrija, odnosno električne mašine, te željezo, čelik i njihovi proizvodi.

    Električnih mašina BiH je najviše izvozila u Austriju, Sloveniju, Njemačku i Hrvatsku, navode iz Komore i dodaju da je izvoz, kada se analiziraju najznačajniji spoljnotrgovinski partneri, porastao prema svim navedenim tržištima, vrijednosno najviše na tržište Slovenije (48 miliona KM) i Hrvatske (26 miliona KM).

    U prvom polugodištu, željeza i čelika izvezeno je u vrijednosti od 424,7 miliona KM, što je povećanje od 217,9 miliona KM ili 105 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    Izvoz željeza i čelika povećan je na sva najznačajnija tržišta, vrijednosno najviše u Srbiju i to za 49,3 miliona KM, a u Tursku za 48,5 miliona KM.

    U BiH je u prvom polugodištu uvezeno metalskog sektora u vrijednosti od 3,5 milijardi KM, što je više za 838,8 miliona KM ili 32 odsto.

    Vrijednosno je najviše uvezeno elektro i autoindustrije, a najznačajnija uvozna tržišta elektroindustrije su zemlje EU i Srbija.

    Prema svim najznačajnijim uvoznim tržištima povećan je uvoz, a vrijednosno najviše iz Slovenije i to za 38 miliona KM.

    Uvoz automobila i dijelova automobila je povećan za 44,9 miliona KM ili 21 odsto u odnosu na prvo polugodište prethodne godine.

    Najznačajnije uvozno tržište automobila je Nizozemska, pa je u analiziranom periodu iz ove zemlje uvezeno automobila i dijelova u vrijednosti od 139,3 miliona KM, što je više za 54,6 miliona KM ili 64 odsto, u odnosu na prvo polugodište lani.

    “Uvoz iz Njemačke se oporavlja, a povećanje uvoza bilježimo i iz Slovenije i Srbije”, navode iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

  • Lijepa vijest za rudare Zenice: Danas isplata plaća

    Bankovni račun Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja Zenica od jučer oko 16.00 sati ponovo je deblokiran pa je jutros počela i isplata plaća zeničkim rudarima za juli,  potvrdio je Feni v. d. direktora ZD RMUZ Isad Turalić.

    Svih 1.105 zaposlenika tog preduzeća tokom dana bi na svojim računima trebali imati julske plaće, koje se, po Kolektivnm ugovoru, isplaćuju do 15-og u mjesecu.

    Plaća im prošle sedmice nije mogla biti isplaćena zbog duga po zateznim kamatama za ranije isplaćeni dug, za koji ih je Grad Zenica, 23. jula ove godine, bio blokirao na iznos od 2,6 miliona KM, ali je u utorak, 17. jula, postignut dogovor s Gradskom upravom Grada Zenica o privremenoj deblokadi računa.

    “Osim duga Gradu Zenica za zatezne kamate, imali smo i još nekoliko blokada, u ukupnom iznosu od 1.090.000 KM. Dio smo tog duga morali platiti, ali najvažnije je da smo danas počeli isplatu plaća radnicima. Radnici su imali razumjevanja i nisu prekidali proizvodnju”, kaže direktor Turalić.

    Isplatom plaća, prestaje i potreba za organizacijom generalnog štrajaka u tom preduzeću, koji je Sindikat ZD RMUZ bio zakazao za 25. august.

    radiosarajevo.ba

  • Vlada FBiH od Autocesta traži izvještaj o tunelu Hranjen, nije iskopano ni pola dionice

    Na današnjoj sjednici Vlada Federacije BiH je od Autocesta kaoimplementatora projekta zatražila detaljen informacije o problemima, rokovima i obavezama u vezi gradnje tunela Hranjen koji treba spojiti Sarajevo i Goražde.

    Vlada Federacije BiH se upoznala sa informacijom Federalnog ministarstva prometa i komunikacija o implementaciji projekta izgradnje brze ceste Prača – Goražde, dionica tunel Hranjen.

    Naložila je JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar, kao implementatoru ovog projekta, da u roku od 15 dana poduzme sve potrebne aktivnosti u svrhu izvršavanja obaveza izvodača radova prema važećern potpisanom ugovoru za radove od 22.9.2018. godine.

    Vlada je zadužila Nadzorni odbor i Upravu JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar da joj, u istom roku, dostavi izvještaj o realizaciji ugovorenih obaveza obje ugovorne strane, naročito u pogledu izvedenih radova po situacijama i izvršenog plaćanja i utvrdi da li je vršen kvalitetan nadzor. Izvještaj mora posebno sadržavati pokazatelje da li izvršena plaćanja odgovaraju vrijednosti izvršenih radova u skladu sa ugovorom od 22.9.2018. godine.

    Autocestama FBiH je naloženo i da, također u roku od 15 dana, pripreme detaljnu dokumentaciju o načinu izvođenja neugovorenih i završnih radova u tunelu Hranjen i realnu procjenu troškova potrebnih za završetak i puštanje prometa kroz ovaj tunel.

    Inače, prema podacima koje su Autoceste FBiH dostavile na zahtjev Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, zaključno s krajem juna 2021. godine je iskopano i podgrađeno 2.035 metara glavne, te 1.833 metar servisne tunelske cijevi, pet pješačkih poprečnh veza kao i jedna poprečna veza za prolaz interventnih vozila, te dvije parkirne niše. U odnosu na projektovanu dužinu tunela od 5.480 metara, iskopano i podgradeno je 37,1 posto glavne tunelske cijevi i 33,4 posto servisne. Što se tiče poprečnih veza, realizacija je 28,5 posto, a parkirne niše sa 20 posto.

  • U Sarajevu moguće uvođenje restrikcija za nevakcinisane, prvi sastanak u ponedjeljak

    U Sarajevu moguće uvođenje restrikcija za nevakcinisane, prvi sastanak u ponedjeljak

    Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto rekao je danas da Krizni štab Kantona Sarajevo zahtijeva uvođenje restriktivnih mjera za nevakcinisane u ovom kantonu.

    Kako je rekao Forto, Krizni štab im je preporučio da niko u KS u ustanove čiji je vlasnik kanton ne može ući bez dokaza o primitku bar jedne doze vakcine, dokaza o preležanoj infekciji koronavirusom ili negativnog PCR testa.

    “Krizni štab zahtijeva restriktivne mjere, a vlada će na sljedećem sastanku, koji će se održati možda već u ponedjeljak, raspravljati o njihovom usvajanju. Moje lično mišljenje ja da su restriktivne mjere neophodne za one ljude koji misle da je u redu da dolaze u radno okruženje nevakcinisani i netestirani”, kazao je Forto.

    Naglasio je da je i u svijetu 95 posto onih sa težom kliničkom slikom većinom nevakcinisano.

    Forto je dodao da bi se ove mjere mogle odnositi i na ulazak u sve objekte koji su u većinskom vlasništvu Kantona Sarajevo.

    Slično pravilo primjenjuje se u mnogim zemljama širom Evrope i to je jedan od načina da se ljudi motiviraju na vakcinisanje, ali i smanji širenje koronavirusa među onima koji bi mogli imati teške i fatalne posljedice jer nemaju nikakvu zaštitu.

    U Kantonu Sarajevo do sada je vakcinisano nešto više od 130.000 ljudi. Za kolektivni imunitet stručnjaci smatraju da je neophodno da se vakciniše minimalno između 60 i 70 posto stanovništva. U Kantonu Sarajevo živi nešto više od 400.000 stanovnika.

    izvor: klix.ba

  • Više od pola miliona osoba napustilo BiH u šest godina, a idu i stariji koji žele veću penziju

    Više od pola miliona osoba napustilo BiH u šest godina, a idu i stariji koji žele veću penziju

     

    Usamo šest godina prije pojave pandemije koronavirusa, prema podacima ankete o radnoj snazi koju objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, državu je napustilo više od pola miliona osoba. Uprkos raznim poteškoćama i ograničenjima, taj trend nastavljen je i tokom prošle godine, kada je 3489 osoba odjavilo boravak u BiH, piše Večernji list BiH.

    Čak 46% tih osoba mlađe je od 35 godina. Porazna je činjenica da bi taj broj u idućem razdoblju mogao dodatno rasti. I dalje je za većinu “obećana zemlja” Njemačka, u koju se sada, uz mlade, sprema sve veći broj stanovnika BiH srednje životne dobi. Oni, kažu, odlaze po veću mirovinu.

    – Ovdje u Hercegovini imamo obiteljski posao od kojeg možemo pristojno živjeti, međutim, planiramo poslovanje prebaciti na djecu, a ja i muž ćemo otići nekoliko godina raditi u Njemačku kako bismo sebi osigurali bolje mirovine – priča nam Ana kojoj je do ispunjenja uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu ostalo petnaest godina. U planu joj je u Njemačkoj raditi najmanje pet godina, koliko joj je dovoljno kako bi ostvarila njemačku minimalnu samostalnu mirovinu. Uz onu koju će primati zahvaljujući stečenom radnom stažu u Federaciji BiH, imat će, kaže, pristojna primanja za normalan život u trećoj životnoj dobi. Za to hoće li pronaći posao u Njemačkoj, ne strahuje jer, kaže, tko hoće raditi u toj zemlji, može i zaraditi.

    – Imamo veliki broj prijatelja i sumještana koji su već otišli u Njemačku i snašli su se. Neki od njih otvorili su vlastite tvrtke i trebaju radnike – govori nam ova Hercegovka. U prilog njezinim tvrdnjama idu i podaci Udruge njemačkih ugostitelja koja se nedavno požalila na nedostatak osoblja nakon ukidanja pandemijskih mjera i ponovnog otvaranja hotela i restorana, a Savezni zavod za zapošljavanje iznio je podatak da u ugostiteljskoj branši radi 14 posto manje osoba nego prije pandemije. – Brojni hoteli i restorani žale se da im nedostaje osoblja – rekla je Ingrid Hartges, direktorica DEHOGA-e, krovne udruge njemačkih hotelijera i ugostitelja.

    Najviše nedostaje kuhara, sezonskih radnika iz inozemstva i studenata. Hartges je objasnila kako je velik broj pomoćnog osoblja, posebno studenata, tijekom zatvaranja zbog pandemije pronašao novi posao.

    – Oni koji su nekad radili kao konobari, prešli su, primjerice, u logističku branšu koja je doživjela procvat tijekom pandemije – rekla je Hartges u razgovoru za medijsku grupu Redakcijska mreža Njemačke. Dodala je kako su brojni sezonski radnici iz inozemstva koji su radili u njemačkim restoranima i hotelima radije otišli u Austriju i Švicarsku, gdje su hoteli i restorani otvoreni prije nego u Njemačkoj.

    To se, kako je rekla, odnosi i na njemačke sezonske radnike. – Branši i zaposlenima potrebna je perspektiva – rekla je i zatražila i porezno rasterećenje vlasnika hotela i restorana, što bi povećalo plaće i privuklo dovoljno radnika. Kvalificirani kuhar u Baden-Württembergu, jednoj od bogatijih saveznih pokrajina, prosječno mjesečno zarađuje 2200 eura bruto, objavio je online servis jobs-regional.de.

    izvor: vecernji.ba