Predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić danas se u Porto Montenegru susreo s Ali Al Kalifom, princom i v. d. premijerom Kraljevine Bahrein.
Kraljevina Bahrein je jedan od najvažnijih finansijskih centara arapskog svijeta, a princ se nalazi na radnom odmoru u regionu i veoma je zainteresiran za ekonomsku saradnju i investicije, saopćeno je iz SBB-a.
Radončić je Al Kalifa upoznao s mogućnošću saradnje i investiranja u Bosni i Hercegovini, njenim ekonomskim potencijalima, sigurnosnom stanju i euroatlantskim ambicijama naše zemlje.
Tokom razgovora, koji je imao više drugih tema, glavni akcenat je stavljen na investicije i saradnju Kraljevine Bahrein s državama regiona.
Princ Al Kalif je, inače, obavljao najvažnije funkcije u svojoj državi, a, između ostaloga, bio je i ministar sigurnosti, navodi se u saopćenju.
Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva predložio je na današnjoj sjednici produženje aktuelnih epidemioloških mjera u Federaciji BiH, ali i najavio razmatranje mogućih restrikcija za nevakcinisane.
“Krizni štab će pratiti epidemiološku situaciju, te u skladu s tim razmotriti uvođenje mjera kojim bi bio zabranjen ulazak u javne objekte bez potvrde o vakcinalnom statusu, negativnom PCR ili antigenskom testu ili potvrde o prebolovanom Covidu-19“, navodi se u saopćenju.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, sedmodnevna incidenca i dalje raste, te u Federaciji iznosi 77,2 slučaja na 100.000 stanovnika.
Znatno povećanja broja oboljelih zabilježeno je u tri kantona: Hercegovačko-neretvanskom (296/100.000), Zapadnohercegovačkom (192/100.000) i Kantonu 10 (164/100.000).
U posljednjih sedam dana zabilježen je porast svih indikatora (broj hospitaliziranih, broj pacijanata na invazivnoj mehaničkoj ventilaciji, te smrtnih slučajeva).
Obzirom na pogoršanu epidemiološku situaciju, Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva poziva građane da poštuju sve propisane mjere zaštite, te da se vakcinišu kako bi zaštitili sebe i svoje najmilije.
Prijedlog produženja mjera upućen je Vladi Federacije BiH na usvajanje.
Danas je u Bosni i Hercegovini prijavljeno 127 novozaraženih koronavirusom od 1.402 obrađena testa. Preminulo je devet osoba.
Podsjećamo, dan ranije u Bosni i Hercegovini je registrovano 249 osoba koje su pozitivne na koronavirus od 1.794 obrađena testa. Preminula je jedna osoba.
Federacija BiH
U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 1.102 uzorka, od čega je 97 pozitivno na koronavirus.
Novi slučajevi registrovani su u svim kantonima u Federaciji BiH, osim u Bosansko-podrinjskom, Zeničko-dobojskom i Kantonu 10.
Do sada je testirano ukupno 784.644 uzoraka, a koronavirus je potvrđen kod 137.653 osobe.
U protekla 24 sata, u Federaciji BiH preminule su 4 osobe, i to u Tuzlanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Posavskom i Kantonu Sarajevo, dok je 6 smrtnih ishoda prijavljeno retroaktivno.
Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 5.570.
Republika Srpska
Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 sata, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе tе u Bоlnici Sv. Vrаčеvi u Biјеljini izvršеnо је tеstirаnjе 184 lаbоrаtоriјskа uzоrkа, а koronavirus je potvrđen kоd 25 оsоba.
U pоsljеdnjа 24 sata, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеnо је pеt smrtnih slučајеvа.
Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 65.435 slučајеvа koronavirusа, а prеminulе su ukupnо 3.832 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа koronavirus.
U Rеpublici Srpskој, tеstirаnе su ukupnо 296.653 оsоbе.
Ukupаn brој hоspitаlizirаnih је 190, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 110, а u оstаlim bоlnicаmа 80. Nа rеspirаtоru је 14 оsоbа (12 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 2 u оstаlim bоlnicаmа).
U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 1.413 оsоbа, а nаdzоr је zаvršеn kоd 194.283 оsоbе.
Brčko distrikt BiH
U Brčko distriktu BiH danas je registrovano pet novih slučajeva zaraze koronavirusom od 111 obrađenih testova.
Polaganjem cvijeća, minutom šutnje i učenjem Fatihe obilježena je 29. godišnjica masakra koji se desio na Baščaršiji, u ulici Halači kod broja 5, u blizini Daira.
Foto: Elman Omic – Anadolu Agency
Foto: Elman Omic – Anadolu Agency
Foto: Elman Omic – Anadolu Agency
Foto: Elman Omic – Anadolu Agency
Foto: Elman Omic – Anadolu Agency
Foto: Elman Omic – Anadolu Agency
Foto: Elman Omic – Anadolu Agency
Kako je saopšteno iz Vlade KS, ovaj tužni događaj dogodio se na današnji dan, 23. avgusta 1992. godine, tokom opsade Sarajeva. Tog dana granata je ubila osmero, a teže ranila troje civila u istorijskom i kulturnom centru Sarajeva.
”Ovdje smo da čuvamo uspomenu na stradale, da na taj način čuvamo istinu od zaborava koja je vrlo važna i koja je dio kulture sjećanja, a važna je i zbog budućih generacija“, kazao je predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva ’92-’95. godina Fikret Grabovica.
Cvijeće su položili članovi porodica ubijenih, predstavnici Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva ’92-’95., Unija civilnih žrtava rata KS, Općine Stari Grad i Grada Sarajeva.
Meteorolog televizije Nova BH na javio je da će nam sutra u BiH trebati kišobrani.
– Od sutra kišobrani zahvaljujući predfrontalnim nestabilnostima bi mogli zatrebati u Krajini, koja će predahnuti od ljetne vreline.
Fronta otpuhuje ljeto iz velikog dijela zemlje u utorak, a koja će natjerati da ljeto značajnije zaplače čak i u vreloj Hercegovini sredinom sedmice usljed talasanja tople fronte sa zapada prema Dinaridima, a uz spuštanje hladnije zračne mase sa sjevera bit će uslova za lokalno veće hlađenje, širenje i kondezovanje zraka što će za posljedicu imati intenzivnije pljuskove, dok bi se požari konačno stavili pod punu kontrolu.
U srijedu slijedi preuranjena jesen u Bosni – napisao je Sladić.
U poslijepodnevnim satima Gorskoj službi spašavanja prijavljeno je da se na Čvrsnici nalazi povrijeđena planinarka, saznaje portal “Avaza”.
Na lice mjesta odmah su krenule ekipe GSS Jablanica, GSS Novi Grad Sarajevo i FUCZ.
Spasioci se brzo organizirali
FOTO: AVAZ
Radi se porodici iz Sarajeva koja je bila na planinarenju, no žena je doživjela povredu. Kako saznajemo, sumnja se da je slomila potkoljeničnu kost. U toku je transport povrijeđene žene helikopterom EUFOR-a do Sarajeva.
Zadobila lom potkoljenice
FOTO: AVAZ
Inače, akcijom su rukovodili iskusni spasioci Sabahudin Spahović, Boris Riderle i Fahrudin Dobrača.
Medaljama je nagrađeno svih pet inovacija koje su članice Asocijacije inovatora BiH predstavile na 24. Seulskoj međunarodnoj izložbi radova inovatorki, završenoj sinoć.
Dvije zlatne medalje pripale su sestrama Amri Selimbašić Halilović i Elmi Selimbašić iz Kladnja. Amra je predstavila „Električni zastor protiv insekata i glodavaca“, a Elma „Dron za vođenje i zaštitu životinja na daljinu“.
Nagrađene su i obje inovacije Dragane Janković iz Sarajeva – srebrenu medalju dobila je za „Cilindrični alat za brušenje i poliranje tankih uzoraka”, a bronzanu za „Kalup za izlijevanje tankih uzoraka”. Pod „uzorkom“ se podrazumijevaju betonske pločice tanje od milimetra.
Inovacija „Čvrsti biljni šampon za osjetljivo vlasište“ autorice Melihe Klopić Murtić iz Cazina nagrađena je bronzanom medaljom, saopćeno je iz AIBiH.
Žena iz Srbije lakše je povrijeđena kada je u mjestu Peulići iskočila iz voza, što je prethodno učinio i njen suprug, nakon što su, vozeći se na željezničkoj liniji Doboj – Banja Luka, shvatili da su promašili stanicu u Vijačanima, gdje su trebali izaći, pišu Nezavisne.
-U pitanju je sredovječni bračni par iz Srbije. Prvo je iz voza, dok je kretao sa stanice u Peulićima, iskočio muž, koji je prošao bez povreda, a potom je rekao i ženi da to uradi. Kondukter je pokušao da ih spriječi, ali nije uspio. Njihov potez bio je nezreo, ali i opasan – rekli su iz „Željeznica RS“.
Potvrdili i da su supružnici trebali izaći u mjestu Vijačani, te da su se na iskakanje iz voza odlučili kada su shvatili da su promašili stanicu.
-U trenutku kada je vlak kretao iz Peulića prvo je iskočio muškarac koji je pozvao suprugu da požuri. Ona je skočila i uganula nogu – rekli su iz “Željeznica RS”.
Žena je prevezena vozilom Hitne pomoći u bolnicu gdje joj ukazana pomoć. Neslužbeno saznaje ovaj portal da su supružnici priznali u policiji da su sami iskočili iz vlaka i da se kaju zbog toga. Dodali su da su očekivali da neće biti nekih posljedica, jer je vlak išao sporije.
Rafting na rijekama Drina, Neretva, Tara, Una, Vrbas… sve je popularniji i izuzetna turistička atrakcija koja privlači domaće, ali i strane turiste koji uživaju u prelijepim predjelima i riječnim kanjonima kroz koje prolaze rafting ture.
I pored izuzetno atraktivnog raftinga, laganim ali sigunim koracima u Bosni i Hercegovini razvija se druga vrsta vodene atrakcije pune adrenalina, relaksacije i bijega od svakodnevnice, te potpunog stapanja s prirodom.
Riječ je o kanu safariju, a u ovoj ponudi prednjači Čapljina i hercegovačka ljepotica – rijeka Trebižat. To je jedna od najljepših rijeka Jadranskog sliva koja obiluje sedrenim slapovima, a zbog bogatstva vode i sunca, i bujnom vegetacijom.
Sigurnost na prvom mjestu
Ako želite uživati u svakom momentu kanu safarija na Trebižatu, onda je svakako najbolje izabrati one koji imaju najviše iskustva u organizaciji ovakvih izleta.
-Canoe Safari Teambuilding je turistička atrakcija s višegodišnjem iskustvom koja, uz stručno osoblje, garantira uslugu na najvišoj razini. Zaista brinemo o svakom detalju i naši gosti ponijet će samo najbolje uspomene – kaže Marija Dalmatin, booking menadžer u organizaciji Canoe Safari Teambuilding, za magazin Visit BiH.
1 od 7
Prema njenim riječima, ovo je adrenalinska vrsta sporta pogodna za sve uzraste, pa čak i za djecu. Napominje, ipak, da su uvijek maksimalno oprezni i da djeca bez roditelja ne mogu u kanue.
-Sigurnost turista je na prvom mjestu. Možemo se pohvaliti da smo jedini koji se bave organizacijom ovakve vrste izleta, a da osiguravamo učenike u slučaju nezgode. Zato svi koji žele sudjelovati u kanu safariju prilažu kopiju lične karte ili pasoša i mi završavamo osiguranje. To svi cijene, a posebno stranci koji na kraju izleta budu prezadovoljni – kaže Marija.
Ona kaže da su kompletnu turu organizirali tako da turisit provedu cijeli dan u prirodi, uživaju u suncu i prekrasnom Trebižatu. A kako izgleda jedan ovakav izlet?
-Svi koji odluče na kanu safari trebaju unaprijed rezervirati i doći do gradskog kupališta JAZ u Čapljini. Tu ostavljaju svoje automobile, a mi ih prevozimo na početnu tačku kanu safarija na lokalitetu Božijak. Prije spuštanja pokažemo im kako upravljati kanuom, služiti se veslom i kako se ponašati u slučaju prevtrtanja – priča Marija.
Prva polovina ture duge 12 kilometara je mirnija i može se uživati u prekrasnim pejzažima i ljepoti Trebižata, ali i fotografirati i kupati.
Najljepše uspomene
-Sve što naši gosti žele, mogu reći skiperu i on će im izaći u susret. Na polovini veslačke rute pravimo odmor gdje se gosti mogu okrijepiti uz ručak, te opustiti uz razne igre, kao što su badminton, beach ball, odbojka na pijesku, pikado… Za ručak pripremamo tradicionalne hercegovačke specijalitete kao što su teletina ispod peke, ako je više od 12 osoba, ili roštilj – ističe ona.
U organizaciji Canoe Safari Teambuilding vode računa o svemu, pa tako imaju vegetarijanske i veganske obroke, a brinu i o gostima koji ne jednu svinjetinu ili su alergični na neku hranu. Marija kaže da je samo bitno naglasiti sve to prije dolaska.
-Tu je i sezonsko voće i povrće iz ekološkog uzgoja koje kupujemo od domaćih dobavljača koji preferiraju tu vrstu poljoprivredne proizvodnje. Imamo i sitnih iznenađenja za sve goste, pa da ne govorim sada baš sve – kaže Marija kroz smijeh.
Kada se svi odmore, tura se nastavlja. Kreće šest kilometara adrenalinskog veslanja koje traje oko sat i pol. Naravno, kaže Marija, ona po pravilu traje duže jer gosti uvijek traže da se kupaju. Sve to nije nikakav problem.
-To je jedan cjelodnevni izlet od kojeg gosti nose samo najljepše uspomene. Tura traje između šest i osam sati. Ovo je savršena kombinacija prirode i uzbudljivih slapova koji ovaj izlet čini savršenim za razna druženja poput teambuildinga i ekskurzija – kaže ona.
Prema njenim riječima, kako bi njihovi gosti bili što zadovoljniji organizacija Canoe Safari Teambuilding sarađuje i sa čapljinskim hotelima i vilama gdje vam mogu osigurati i smještaj, pa ne morate ni o čemu brinuti.
Kako je Bosna i Hercegovini u euforiji zbog dobre zarade postala najveći plantažni proizvođač smilja na svijetu u kratkom periodu, a u još kraćem krahirala i mnoge zavila u crno, nevjerovatna je priča koja govori o neodgovornom ponašanju onih koji krše poslovna pravila i etičke kodekse.
O pomami za unosim poslom sa smiljem, koje je zbog svojih čudesnih sastojaka u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji nazvano “biljkom vječite mladosti”, a u Hercegovini zbog dobre zarade od proizvodnje “žutim zlatom” za portal Klix.ba otvoreno govori predsjednik Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Ahmed Džubur.
Ahmed Džubur
On je godinama bio na čelu Agromediteranskog fakulteta u Mostaru i pažljivo je pratio fenomen “smiljomanije” na jugu BiH.
Referirajući se na sami početak pomame za smiljem u našoj zemlji, koja je bila najevidentnija u Hercegovini, podsjeća da Bosna i Hercegovina do prije sedam godina uopće nije znala za plantažnu proizvodnju smilja, izuzimajući jedan mali zasad kod Stoca, vrlo simbolične površine.
“Ono što je rađeno sa smiljem u smislu destiliranja, rađeno je na način da su ljudi brali iz prirodnih populacija i prodavali to smilje po niskim cijenama da bi se ono kasnije uglavnom destiliralo”, podsjeća Džubur.
Međutim kako je prije nekoliko godina u Francuskoj krenula ekspanzija proizvodnje produkata na bazi smilja, došlo je do nagle potražnje za ovom biljkom na svjetskom tržištu, što su mnogi vidjeli kao dobru priliku za zaradu, a u cijeloj priči posebno su se istaknuli Hercegovci.
“Tada je u Hercegovini počela plantažna proizvodnja, gdje su za nekoliko godina površine pod smiljem postale tolike da je Bosna i Hercegovina bila globalno najveći plantažni proizvođač smilja na svijetu”, priča Džubur za Klix.ba.
U tom momentu maksimalna cijena smilja je bila 5,20 KM po kilogramu svježe mase, što je bila izuzetno dobra zarada. Ali kako je cijena jednog litra ulja na tržištu bila iznad 3.000 eura, masovno su se počele otvarati destilerije u Hercegovini.
Slična euforija je bila u Hrvatskoj, Crnoj Gori i djelomično u Albaniji, jer je u svim ovim zemljama došlo do naglog povećanja površina pod smiljem, što se, kako Džubur ističe, neargumentovano pripisivalo tome da je zbog rata u Siriji Sirijcima onemogućeno da proizvode smilje za svjetsko tržište, a to je bila netačna informacija.
“U to vrijeme farmaceutska i kozmetička svjetska industrija, kao i sve druge branše, prave globalne sajmove, prije svega sajmove eteričnih ulja, gdje se pojavljuju najznačajniji proizvođači i ponuđači i naravno oni koji treba da otkupe ta ulja. A na sajmu u njemačkom gradu Essenu pojavio se najveći broj ponuđača iz ovih krajeva”, kaže Džubur za Klix.ba.
Ogroman broj ljudi je, kako ističe, tada ušao u biznis tako da su stotine i hiljade hektara do tada potpuno neobrađenog zemljišta, klasičnog krša i kamenjara pretvorili u plodna zemljišta korištenjem traktora i velikih freza sa više od 300 konjskih snaga i proizvodilo se smilje. Ali, naglašava Džubur, na način da se nije radilo niti se u nekim slučajevima željelo respektovati da to smilje, odnosno njegovo eterično ulje, mora biti ekološki potpuno čisto.
“Ljudi su u borbi protiv bolesti i štetočina koristili hemijska sredstva koja u sebi imaju svega, od rezidua, teških metala, pesticida i svega što se kod proizvedenog eteričnog ulja nije moglo sakriti. Sofisticirane hemijske analize koje su rađene u Institutu u Beogradu su pokazivale da je hercegovačko ulje u brojnim slučajevima potpuno nepodobno za upotrebu, ne samo za farmaceutske nego i kozmetičke svrhe. Onda se od situacije euforije da je ulje prodavano u startu za više od 3.000 eura došlo u situaciju da je cijena ulja pala praktično na 400 eura”, pojasnio je naš sagovornik.
Uzimajući u obzir činjenicu da se u procesu destiliranje radi dva puta tokom godine i da se za proizvodnju jednog litra ulja potroši sirovina, energije i drugih resursa gotovo koliko se na kraju naplati, to je postao proces koji se ne isplati.
Nauštrb jednog broja ljudi koji su bili spremni da proizvedu ekološki i organski prihvatljivo ulje, oni koji uopšte nisu gledali kako da dođu do cilja su se koristili nedopustivim sredstvima da ostvare zaradu od smilja kako su i zamislili.
Džubur nam priča kako se događalo čak i to da su neki proizvođači sadnice smilja, kad im dođu bolesti i štetočine, ili kada im listovi tih zeljastih stabljika požute, s ciljem da ih prodaju prskali farbom zelene boje, što je kroz proces asimilacije dovodilo do toga da je ulje katastrofalnog sastava.
“Čak je bilo primjera i da se takvo ulje, koje je prodavano na inostranom tržištu, nerijetko miješalo s jestivim uljem, tako da je došlo do situacije da su međunarodni farmaceutski i kozmetički stručnjaci zaključili da kupovina ulja iz BiH nije pouzdana i da je treba izbjegavati. To je glavni razlog kraha”, ustvrdio je Džubur.
Naglašava da i danas kvalitetno eterično ulje ima cijenu koju je imalo i prije euforije, ali da su kod nas, zbog ljudi koji su se neodgovorno bavili produkcijom, čak i oni koji su sve radili kako treba došli u situaciju da nisu mogli prodati ulje i onda su ga davali po najnižim cijenama.
“Danas, prema informacijama s terena, imamo oko 20 posto onih koji su krenuli u taj proces da su se ipak zadržali u biznisu sa smiljem, a to su ljudi koji nikada nisu imali problema s hemijskim analizama i koji su sačuvali povjerenje svojih partnera iz inostranstva”, zaključio je Džubur.
Hoće li prokockana šansa Hercegovine u ovoj priči biti jedna od lekcija iz kojih ništa nije naučeno ili putokaz da se pravila poštuju, možda će jednom analize pokazati, kao i nesagledive štete koje su na putu od poslovne euforije do kraha mnoge zavile u crno.
