U toku septembra, prema trenutno dostupnim podacima, inspekcijski organi u Federaciji BiH izvršili su ukupno 1.902 kontrole, u okviru kojih je kod 57 subjekata uočeno grubo kršenje higijensko-epidemioloških mjera, što podrazumijeva izdavanje 57 prekršajnih naloga u iznosu od 91.400 KM.
Inspektori su subjektima nadzora, kod kojih su ustanovljena manja odstupanja od propisanih mjera, izrekli 411 rješenja o otklanjanju nedostataka.
Također su izdata i četiri rješenja o zabrani rada te 55 upozorenja.
Najveći broj nadzora izvršile su kantonalne uprave za inspekcijske poslove u Zeničko-dobojskom kantonu (547) i Kantonu Sarajevo (372).
Od ukupnog broja, inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove u septembru su izvršili 124 inspekcijska nadzora u okviru kojih su utvrdili šest prekršaja, što podrazumijeva izdavanje šest prekršajnih naloga u iznosu od 11.000 KM, te izdali 17 rješenja o otklanjanju nedostataka, četiri rješenja o zabrani rada i 55 upozorenja.
Mjere su najčešće kršene u ugostiteljskim objektima, trgovinama, tržnim centrima, ali i privrednim društvima s većim brojem zaposlenih, odnosno na mjestima okupljanja većeg broja ljudi.
Danas se obilježava 26. godišnjica pogibije legendarnog komandanta Zaima Imamovića koji je poginuo 9. oktobra 1995. godine na treskavičkom visu Čelina iznad prevoja Rogoj, svega nekoliko dana prije uspostave mira u BiH.
Tokom rata šest puta je ranjavan. Sahranjen je u haremu Ali-pašine džamije u Sarajevu, a kasarna Oružanih snaga BiH u Pazariću nosi ime legendarnog komandanta. Posthumno je odlikovan najvišim ratnim priznanjem, značkom “Zlatni ljiljan”.
Ministartsvo za boračka pitanja i Udruženje dobitnika najvećih ratnih priznanja “Zlatni ljiljan” BPK Goražde pozvali su predstavnike boračkih udruženja, bivše saborce i građane da prisustvuju polaganju cvijeća na mezaru Zaima Imamovića ispred Ali-pašine džamije danas u 11 sati, te novootvorenom spomen obilježju Dujmovska brda, i na taj način odaju počast legendarnom komandantu.
Predstavnik Saveza dobitnika najvećih ratnih priznanja Zlatni ljiljan BPK Goražde Derviš Hadžić Dedo podsjeća da ovo udruženje svake godine aktivno učestvuje u svim aktivnostima obilježavanja godišnjice smrti rahmetli komandanta Zaima Imamovića.
Naglašava da je imao privilegiju da upozna Zaima Imamovića i da ga je on lično imenovao za komandanta bataljona u svojoj brigadi i stoga smatra da mu je veća obaveza, odgovornost kao i čitavog Udruženja da s posebnim pijetetom obilježe ovaj datum
“Zaim Imamović je jedan od najvećih sinova BIH i kroz historiju Bosna nije imala većeg sina. Imamo obavezu da na dostojanstven način obilježimo i odamo mu počast”, kaže Hadžić.
Zaim Imamović je jedan od najzaslužnijih za odbranu Goražda u presudnoj bici koja se odigrala u rejonu Preljuće i dijela fočanskog sela Zebine Šume 1992. godine. Nedugo poslije toga, u maju je osnovao Prvu drinsku udarnu brigadu na čijem je čelu bio do 1. aprila 1993. godine.
Njegovo herojstvo, hrabrost i poštenje su odlike po kojima ga pamte u Goraždu u kojem je bio jedan od organizatora operacije kodnog naziva “Krug”, izvedene od 15. augusta do 18. septembra 1992. godine, u kojoj je oslobođeno šire područje grada Goražda te značajni dijelovi općina Foča i Rogatica.
Rođen je 22. aprila 1961. godine u selu Poratak kod Ilovače u općini Goražde. Bio je visoki oficir JNA koju je napustio početkom agresije na BiH u činu kapetana prve klase.
Odbornik u Skupštini Općine Bosanski Novi Mirko Zgonjanin kaže da je “bijeli hljeb” nepotreban jer funkcioneri svakako imaju visoka primanja i dovoljno vremena da uštede. Ipak, i sam je podnio zahtjev za šestomjesečnu naknadu nakon što mu je 2020. godine istekao mandat predsjednika Skupštine. Tako je za šest mjeseci primio 21 hiljadu maraka “bijelog hljeba”.
– Ako su drugi primali to i dobijali te naknade, zašto bih ja bio onaj koji bi se odrekao toga – kaže Zgonjanin, član Demokratskog narodnog saveza (DNS).
On je vlasnik i direktor firme “Astorija company” koja je u 2020. godini imala dobit od 18 hiljada maraka. Za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) tvrdi da je prije dolaska na funkciju predsjednika Skupštine odjavio zaposlenje u svojoj firmi, da bi se opet prijavio nakon što je završio sa primanjem “bijelog hljeba”.
Gradonačelnici, načelnici, predsjednici i potpredsjednici lokalnih skupština te njihovi zamjenici u Republici Srpskoj (RS) imaju pravo da primaju “bijeli hljeb” šest mjeseci, baš kao i savjetnici u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Ostali političari u ovom entitetu u nezarađenoj plaći mogu uživati godinu dana. Ovaj novac bi trebao da im pomogne dok ne nađu novi posao ili ne odu u penziju.
Prema podacima koje su prikupili novinari CIN-a, 51 općina u Bosni i Hercegovini bi od novembra 2020. do januara 2022. godine trebala isplatiti skoro 1,5 miliona maraka za “bijeli hljeb” 81 funkcionera.
Među njima su 34 političara koji primaju ovu naknadu iako imaju svoje firme ili su u međuvremenu osvojili nove mandate u skupštinama. Ovakva praksa je moguća zahvaljujući nepreciznim pravilima koja u većini općina ide naruku političarima.
“Bijeli hljeb” – spas za loše poslovanje
Zahtjeve za “bijeli hljeb” odobravaju općinske komisije za izbor i imenovanje i njihova uloga se, uglavnom, svodi na formalno potvrđivanje jer pravilima nisu definisane okolnosti za odbijanje zahtjeva, a kriteriji se značajno razlikuju među općinama. Tako je propisano da političari ne mogu primati “bijeli hljeb” ako su zaposleni, ali nije određeno da li isto važi i kada imaju privatne biznise. Zato i privatnici uzimaju plaću iz javnih budžeta dok rukovode sopstvenim poslovima, uz privremenu odjavu sa tog radnog mjesta.
Halil Jašić iz Stranke demokratske akcije (SDA) je bivši potpredsjednik Skupštine Općine Milići i vlasnik prodavnice mještovite robe “Mirza”. Nakon što je 2018. godine izabran za potpredsjednika Skupštine, Jašić se odjavio iz svoje prodavnice. Istog dana kada mu je istekla naknada “bijelog hljeba”, ponovo se zaposlio. On je za pola godine primio 7.200 maraka “bijelog hljeba”.
– Oni kažu imaš pravo na naknadu tu koristiti ako ti je loš status firme, ako nije u nekom razvoju velikom trgovinska radnja – kaže Jašić, dodavši da je sve bilo u skladu sa zakonom.
Njegov stranački kolega Ajdin Mešić, bivši predsjednik Skupštine Grada Prijedora, suvlasnik je firme za obradu metala “CNC power” i vlasnik firme za poslovno savjetovanje “2A connections”. One su u 2020. ostvarile dobit od 38 hiljada maraka, a zahvaljujući “bijelom hljebu” Mešić je za pola godine dobio 21 hiljadu KM.
Bivši zamjenik načelnika Općine Šekovići Slaviša Mrkajić iz Srpske demokratske stranke (SDS) vlasnik je firme za proizvodnju odjeće “Konfekcija Maja”. On je za CIN rekao da se više neće baviti politikom i da ima firmu, ali je nekoliko trenutaka poslije promijenio priču.
– Ja, ja… prod’o Italijanima firmu. Sve zatvorio, ja. Ne bavim se više ovdje ničim – rekao je.
Prema podacima iz sudskog registra, Mrkajić je i dalje vlasnik firme za koju kaže da ju je prodao prije tri godine.
I bivši zamjenik načelnika Općine Rudo Mitar Vidaković ima firmu “MMR-Braća Vidaković” koja se bavi preradom drveta. On je za pola godine dobio oko 12.800 maraka “bijelog hljeba”.
– Burazer jedino to on radi sad trenutno i to održava samo firmu da ne umre – kaže Vidaković.
U privilegijama rada u državnoj upravi uživao je i bivši predsjednik Skupštine Općine Osmaci Milan Popović iz Narodnog demokratskog pokreta (NDP). On je bio vlasnik kafića koji je 2018. prebacio na suprugino ime.
– I kad sam vidio, stvarno, da je ovaj državni aparat jedna muzara lijepa, i tu se treba stvarno posvetiti pažnja da se tu upadne nekako. (….) Ja nikada u životu nisam znao šta je topli obrok, regres, zimnica, ogrev. Ne znam šta je to dok nisam upao u državnu instituciju. E, kad se upadne tu, onda stvarno treba povesti računa da se tu što dalje ostane. Stvarno ima privilegija – naveo je.
Popović kaže da bi volio radni vijek nastaviti u “državnom aparatu”:
– Jedino u ministarstvo, kad bi moglo kako, volio bih.
Dok je tražio posao, dobio je 13.620 maraka “bijelog hljeba”.
Advokat Miloš Stevanović kaže da je problem što je zakonom propisano da pravo na “bijeli hljeb” prestaje samo u slučaju zaposlenja ili odlaska u penziju jer nisu uzeti u obzir drugi načini zarade.
– Napominjem i to da se nerijetko dešava da ova lica, iako imaju zamrznut radnopravni status koji je nastao izborom na određenu funkciju, taj status u skladu sa zakonom ne aktiviraju nakon isteka mandata, odnosno proteka funkcije nego se koriste “bijelim hljebom”. Posljednje navedeno je stvar prave zloupotrebe prava i ne spada u domen ranije navedenih legalnih, odnosno postupaka koji su stvar morala – kaže Stevanović.
“Bijeli hljeb” omiljena naknada
“Bijeli hljeb” su osim Zgonjanina i Popovića primala još dvojica političara koji imaju vlasništvo ili suvlasništvo u firmama, a angažman su nastavili kao odbornici nakon što su im istekli mandati na rukovodećim pozicijama. Iako su imali mogućnost da odmah počnu primati odborničke naknade, oni su se prvo odlučili za “bijeli hljeb” jer su iznosi ovih naknada višestruko viši.
To su učinili i bivši funkcioneri u općinama Derventa i Bosanska Kostajnica – Marijan Kljajić iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) i Goran Rabat iz SDS-a.
Rabat je 2020. pokrenuo posao sa prevozom bitumena za asfaltiranje. Kaže da je u posljednje vrijeme malo zarađivao pa mu je “bijeli hljeb” dobro došao. Za pola godine je dobio 11.800 KM.
– Mislim da je teško jednom funkcioneru koji je radio u opštini ili na nekom višem nivou vlasti da nađe sebi posao u nekom kratkom vremenu i neki posao koji je tog ranga, recimo zamjenik načelnika, gdje je funkcioner – kaže Rabat.
Njegov kolega iz Dervente Marijan Kljajić je za pola godine dobio 24.600 maraka “bijelog hljeba”. On je vlasnik dvije firme u Hrvatskoj – “IL-MA promet” i “Autoprijevoznik Kljajić”, koju je prijavio u imovinskom kartonu 2016. godine i njenu vrijednost procijenio na pet miliona maraka. Nije odgovarao na pozive novinara CIN-a.
Za razliku od njih dvojice, bivši načelnik Općine Čelinac, član SNSD-a Momčilo Zeljković, istovremeno je primao obje naknade. On ima akcije u kompaniji “Premium osiguranje” a. d. Banja Luka, vrijedne 126.500 KM, ali o tome nije htio govoriti sa novinarima.
Bivši načelnik sarajevske Općine Centar i funkcioner SDA Nedžad Ajnadžić vlasnik je firme za trgovinu i ugostiteljstvo “Ajnex” koja je osnivač dječijeg vrtića “Osmijeh”. Ove firme su prošle godine zajedno imale dobit od 24.670 maraka.
– Ja mogu da uzmem dividendu, mogu da uzmem šta hoću, ali ne uzimam ništa. Sve ulažem u razvoj firme i planiram još napraviti 2-3 firme da zaposlim ljude – rekao je.
Umjesto da podigne dividendu iz svojih firmi, Ajnadžić će iz općinskog budžeta za godinu dana dobiti nešto više od 51 hiljade maraka “bijelog hljeba”. Iako je riječ o zvaničnim podacima koje je CIN dobio od Općine Centar, Ajnadžić tvrdi da iznos nije tačan, ali odbija reći šta je, po njegovom mišljenu, istina. On se za radno mjesto nakon isplate “bijelog hljeba” ne brine.
– A čim to budem završio, bit ću zaposlen, naravno – dodao je.
Različita tumačenja istog zakona
Ukupno 22 funkcionera koji su po isteku prošlog mandata tražili “bijeli hljeb” osvojili su na Lokalnim izborima 2020. nove mandate. To im nije smetalo da uživaju u privilegiji “bijelog hljeba” jer odbornici/vijećnici nisu zaposleni u općinskim vijećima i skupštinama, ali primaju mjesečne naknade do 500 KM. Za razliku od njih, predsjednici i potpredsjednici imaju status zaposlenih lica pa moraju birati između naknade na novoj poziciji i “bijelog hljeba” sa stare funkcije.
No, zbog propusta i neujednačenih pravila isplata odborničkih naknada i vijećničkih paušala uz “bijeli hljeb” nije regulisana za bivše gradonačelnike, načelnike i njihove zamjenike pa općine različito koriste ovu pravnu prazninu.
Tako su bivši rukovodioci iz: Bosanskog Grahova, Jablanice, Gacka, Dervente, Čelinca i Mrkonjić Grada na novim odborničkim/vijećničkim pozicijama mjesecima primali i “bijeli hljeb” i odborničku/vijećničku naknadu. Istovremeno, u: Pelagićevu, Prijedoru, Rudom, Sokocu, Istočnom Sarajevu se zahtjevi za dupla primanja odbijaju.
Zeljkoviću, bivšem načelniku Općine Čelinac, “bijeli hljeb” je više nego dobrodošao. On kaže da tokom tri i po mandata – skoro četrnaest godina – na čelu Općine nije koristio godišnji odmor pa mu je “bijeli hljeb” bio prilika da “konačno malo i odmori”.
– Dobijate platu, a ne idete na posao – to je za mene godišnji odmor – kaže Zeljković koji je za pola godine dobio oko 18.600 maraka.
Nakon prošlogodišnjih izbora imenovan je za potpredsjednika Skupštine Općine – volontersku funkciju za koju je ipak predviđena naknada od 400 maraka. Tako je Zeljkoviću uz “godišnji odmor” istovremeno iz budžeta plaćen i “volonterski rad”.
Njegova stranačka kolegica, bivša načelnica Mrkonjić Grada Divna Aničić, uz “bijeli hljeb” u mjesečnom iznosu od “oko 3.000 maraka i nešto” primala je i odborničku naknadu od 440 maraka. Iako se po prestanku načelničkog mandata mogla vratiti na staro radno mjesto u elektroprivredi – “Hidroelektranu na Vrbasu” – odlučila se za “bijeli hljeb”.
– Ja mislim da sam ja od moje općine i mojih stanovnika nakon 16 godina rada, a to pitajte šta sam ostavila iza sebe i šta sam radila, da sam negdje, pogotovo od tog mog zdravstvenog stanja, zaslužila da dobijem da primam tih šest plaća – rekla je Aničić, objašnjavajući da je “bijeli hljeb” uzela jer se teško povrijedila i nekoliko mjeseci bila nepokretna.
– Na neki način je i to negdje presudilo da se odlučim na to jer bih u drugom slučaju bila na teret Fonda zdravstvenog osiguranja – dodala je.
Milorad Gligić je postao načelnik Bosanskog Grahova na prijevremenim izborima 2018. godine kao nezavisni kandidat, iako je član Srpske napredne stranke FBiH (SNSFBiH). On će za godinu dana primiti više od 21 hiljade KM “bijelog hljeba”, uz mjesečni vijećnički paušal od 250 KM. Za svaku održanu sjednicu dobije još 50 KM.
– Da sam imao bilo kakvu priliku za zaposlenje, ne bih koristio “bijeli hljeb”, ali u Bosanskom Grahovu je teško doći do zaposlenja i onda sa – rekao je.
I bivši načelnik Jablanice Salem Dedić iz SDA te zamjenici načelnika u Gackom i Derventi Radoica Antunović iz iz Partije demokratskog progresa (PDP) i Siniša Jeftić iz SNSD-a svaki mjesec primaju dvije vrste naknada. Dedić oko 3.800 maraka, Antunović skoro 2.800, a Jeftić nešto više od 3.600 maraka. Dedić i Antunović kažu da su “bijeli hljeb” uzeli jer se nisu mogli vratiti na stare poslove. Jeftić nije odgovarao na pozive novinara CIN-a za razgovor. Općine svaki mjeseca za ovih šest odbornika/vijećnika imaju dupla izdvajanja iz budžeta pa osim za “bijeli hljeb” daju još oko 2.300 KM za naknade.
– Možda ima smisla ako funkcioner prima tu platu koja se naziva “bijeli hljeb” da u tom periodu nema pravo na druge naknade iz javnih budžeta, ali opet to treba definisati propisom i da to ne bude od slučaja do slučaja i da ne bude proizvoljno kako ko želi – kaže predsjednik Odbora za lokalnu samoupravu pri Narodnoj skupštini RS-a Srđan Todorović.
Iako ovaj odbor može da pokrene inicijativu za izmjenu zakona, Todorović tvrdi da je to u nadležnosti Ministarstva lokalne samouprave RS-a, dok Ministarstvo odgovornost za visinu i pravila dobijanja odborničke naknade prebacuje na lokalne zajednice.
Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže da bivši funkcioneri mogu, kao i ostali radnici, da dobijaju naknadu sa biroa koja u FBiH trenutno iznosi oko 350 maraka, dok za iznose “bijelog hljeba” smatra da su neopravdano visoki.
– To se na neki način pravdalo da oni ne mogu zasnovati u određenom vremenskom periodu radni odnos, što, ustvari, nije do kraja tačno. Ne mogu zasnovati radni odnos na nekim rukovodećim mjestima u pojedinim državnim preduzećima, ali to ih ne sprečava da budu direktori, vlasnici, obični zaposlenici u nekim drugim preduzećima – kaže Hadžić.
Cijene hrane i drugih osnovnih namirnica značajno su porasle u posljednjih pola godine, a što značajno ugrožava preživljavanje građana BiH koji su i bez poskupljenja snažno pogođeni pandemijom koronavirusa.
Statistički podaci
Statistički podaci jasno pokazuju kako je u BiH zabilježen kontinuiran rast cijena prehrambenih artikala između 12 i 15 posto. Podaci dokazuju da su poskupljenja nastavljena, tako su cijene u avgustu u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 2,3 posto, dok je budžet građana ostao isti ili je manji. U proteklom periodu najviše je porasla cijena jestivih ulja, i to za 36,6 posto u odnosu na prošlu godinu. Osim ulja, značajno je poskupjelo i pileće meso, i to za 24,7 posto.
Također, došlo je i do poskupljenja higijenskih potrepština te svega onoga što je ljudima potrebno za svakodnevni život, a pogotovo za vrijeme pandemije.
Nažalost, građani i u predstojećem razdoblju mogu očekivati dodatni porast cijena životnih namirnica, a već je najavljen rast cijene brašna. Ako do toga dođe, automatski će poskupjeti svi pekarski proizvodi i svi proizvodi koji se baziraju na brašnu.
Predsjednik Udruženja potrošača „Fortuna“ Marin Bago za „Avaz“ je kazao da su se najave novih poskupljenja počele ostvarivati.
Bago: Ovo se više ne može izdržati
FOTO: AVAZ
– Od danas (jučer, op. a.) hljeb je u Mostaru skuplji za 30 posto. Ovo su veliki skokovi, a tzv. puzajuća poskupljenja mi trpimo već deset godina. Prije 10 ili 15 godina bilo je lakše podnijeti neka poskupljenja pa i za 30 posto, jer su cijene bile dosta niže. Trenutno stanje ne mogu izdržati ni imućniji građani jer potrošačka korpa prelazi 2.000 KM, a kako je krenulo, uskoro će biti iznad 3.000 maraka – istakao je Bago.
Ekonomska politika
Dodao je da se s ovim rastom cijena vidi da je u BiH i zvanično propala ekonomska politika.
– Ali nije velika šteta jer ona nije ni postojala, nikad se mi nismo bavili privrednicima, poljoprivredom i trgovinom. Pa mi uvozimo 80 posto hrane koju konzumiramo. Sve što nam se dešava je uzrokovano nebrigom vlasti – naglasio je Bago.
Prema njegovim riječima, građani preživljavaju na raznorazne načine.
– Ranije se štedjelo i zaduživalo, sad se više ne možemo ni zaduživati. Preživljavanje mnogih se sad svodi na hljeb i vodu. Ovo ne vodi ničemu, osim većim odricanjima. Ovako mi više ne možemo funkcionirati – kategoričan je Bago.
Benzin i dizel-gorivo
Federalno ministarstvo trgovine od 1. oktobra zaprimilo je minimalno 450 obavijesti o promjeni cijena i marži na benzin i dizel. Prosječna maloprodajna cijena za premium bezolovni benzin 95 iznosi oko 2,29 KM po litru, a za dizel 2,22 KM po litru. Trenutni raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata u FBiH kreće se za bezolovni benzin od 2,11 do 2,36 KM po litru, a za dizel od 2,06 do 2,36 KM po litru.
O (ne)mogućnosti primjene lijeka medicinski kiseonik u domovima zdravlja kao ustanovama primarnog nivoa zdravstvene zaštite, a uzrokovane odobrenim režimom izdavanja ZU/Rp, Agencija za lijekove BiH uputila je saopćenje.
Kako ističu za lijek medicinski kiseonik (pakovanje boce) u postupku davanja dozvole za stavljanje lijeka u promet (registracija lijeka) odobren je režim izdavanja ZU/Rp.
Navedeni režim izdavanja je u skladu sa Pravilnikom.
U Pravilniku je za navedeni režim izdavanja ZU/Rp iskazano sljedeće:
„ZU/Rp (lijek se upotrebljava u zdravstvenoj ustanovi sekundarnog ili tercijarnog nivoa; izuzetno se izdaje na recept za potrebe nastavka bolničkog liječenja): lijek se koristi za liječenje bolesti koja mora da se dijagnostikuje u bolnici ili u instituciji koja ima adekvatne dijagnostičke objekte; primjena lijeka u nastavku liječenja, kao i samo praćenje liječenja može se provesti van zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa.“
Komisija za lijekove je na jučerašnjoh hitnoj vanrednoj sjednici razmotrila još jednom odobreni režim izdavanja lijeka medicinski kiseonik u bocama, proizvođača Messer BH.
Nakon rasprave jednoglasno je zaključeno da je odobreni režima izdavanja ZU/Rp za predmetni lijek u skladu sa Pravilnikom, te da je istim obuhvaćena primjena lijeka i van zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa.
Shodno svemu navedenom zaključuje se da lijek sa odobrenim režimom izdavanja ZU/Rp može biti primjenjen i u zdravstvenoj ustanovi koja ne pripada sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite.
Podsjećamo, kako su prethodno iz Agencije za lijekove BiH poručili, svaki lijek, uključujući i medicinski kisik koji je prošao postupak registracije u Bosni i Hercegovini treba imati dozvolu za stavljanje lijeka u promet, treba biti proizveden i kontrolisan od ovlaštenog proizvođača u skladu sa tom dozvolom, kontrolisan od Agencije ili druge laboratorije koju ovlasti Agencija, i distribuiran u Bosni i Hercegovini od ovlaštenog veleprometnika.
Dvadeset godina Sjedinjene Američke Države (SAD) koriste mehanizam sankcija prema pojedincima, organizacijama ili državama koje zbog kriminala, korupcije i razne vrste blokada predstavljaju prijetnju. Upravo se novi set sankcija i prema pojedincima ili drugim subjektima u Bosni i Hercegovini očekuje u skorijem periodu.
Jučer je Bijela kuća saopćila da je Joe Biden nominovao Jamesa O’Briena za koordinatora za politiku sankcija američkog State Departmenta. Pojedini su optimistični i vjeruju da će nova lista sankcija s imenima iz BiH biti poznata već danas ili u narednim danima. Bez obzira kada će State Department objaviti novu listu, jedno je sigurno. Nova imena po dsankcijama mogla bi se značajno odraziti i na političke prilike u BiH.
Biden nominovao bivšeg izaslanika za Balkan Jamesa O’Briena da odlučuje o sankcijama
Lobiranja za imena koja će ići na tzv. crnu listu već traju mjesecima, a jedan od onih koji je iz BiH bio glas za dojavu je kako saznajemo i Eric Larson, savjetnik u Uredu za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo. Prema određenim tvrdnjama lista imen apod sanskcijama iz BiH bit će nešto duža, mogu je očekivati i pojedinci i kompanije. A američki prioritet su oni koji su umiješani u visoku korupciju, ali i saradnju sa kineskim kompanijama kod izdavanja dozvola za 5G i sve ostalo što nije u skladu s američkim poimanjem vanjske politike, a prije svega sigurnosti.
Na listi bi se mogli naći pojedinci/privrednici i iz Hercegovine i RS-a, ali i Sarajeva. Ipak, treba imati na umu koliko će pojedinačne sankcije utjecati na političke procese, s obzirom da je već izvjestan broj pojedinaca i političara iz BiH na crnoj listi.
Ipak, najava američkog izaslanika za Zapadni Balkan Gabriela Escobara tokom razgovora s Miloradom Dodikom da bi blokade i prijetnje otcjepljenjem, što Dodik konstantno radi, mogle voditi izolaciji i ekonomskom očaju.
Trenutna lista osoba i organizacija iz BiH pod američkim sankcijama
“Moram reći da su nove sankcije prema Balkanu predviđene za one koji opstruišu politički, ali i prema onima koji imaju korist od toga”, rekao je tom prilikom Escobar.
S tim u vezi ne treba zanemariti ni mogućnost da sankcije budu usmjerene u tom pravcu, što bi nesumnjivo utjecalo i na ionako burne političke procese u našoj zemlji.
Prema podacima BHAS-a, 24,2 posto domaćinstava u BiH u posljednja tri mjeseca nisu imala pristup internetu, dok 0,3 posto domaćinstava nema saznanja o tome.
Iz Agencije navode da je 75,7 posto pojedinaca u posljednja tri mjeseca zadnji put koristilo internet, 20,3 posto nikada nije koristilo internet, a 3 posto pojedinaca koristilo je internet prije više od godinu dana.
Prema radnom statusu 93,6 posto zaposlenih lica koristilo je internet u zadnja tri mjeseca, 80,2 posto nezaposlenih osoba, studenti 100 posto te 57,7 posto penzionera.
Kada je riječ o razlozima korištenja interneta u BiH u privatne svrhe ove godine, 92,6 posto je navelo da je to zbog telefoniranja i videopoziva, 82,3 posto zbog slanja online poruka preko aplikacija, 72,8 posto zbog čitanja internet portala, časopisa i online novina i 67 posto zbog traženja informacija o robi i uslugama i 65,6 posto zbog učešća na društvenim mrežama.
Istraživanje je vršeno na uzorku od 8.110 domaćinstava, a podaci su prikupljeni putem telefonskog anketiranja.
Terenska vježba „EU CZ BiH – Banja Luka 2021“ za pripadnike i jedinice Ministarstva sigurnosti BiH, Federalne uprave civilne zaštite Federacije BiH, Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske i Odjela za javnu sigurnost-bezbjednost Brčko Distrikta BiH bit će održana na području Banja Luke od 11.10. do 15.10.2021.godine.
USAR-traganje i spašavanje u ruševinama održava se na lokaciji Incel-a, WR-spašavanje na vodi održava se na rijeci Vrbas-Trapist i jezero Zalužani, a obuka za kamp menadžment je u Zalužanima.
Scenarij terenske vježbe civilne zaštite „EU CZ BiH – BANJA LUKA 2021“ su poplave i klizišta, a temelji se na realnim ranjivostima u Bosni i Hercegovini i regiji koji su se dogodili ili bi se mogli dogoditi te u tom segmentu terenska vježba će pokazati stanje operativne pripravnosti za efikasan odgovor.
Predviđeno je da će na vježbi učestvovati oko 200 pripadnika službi zaštite i spašavanja.
Vježba se provodi u sklopu projekta „EU za bolju civilnu zaštitu – Izgradnja kapaciteta i priprema Bosne i Hercegovine za Mehanizam civilne zaštite Europske Unije“ koji provodi Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Hrvatske – Ravnateljstvo civilne zaštite i Asocijacija za upravljanje rizicima AZUR.
NAPOMENA: Sve mjere zaštite od virusa SARS CoV-2 su za sve vrijeme trajanja Vježbe obavezujeće za sve učesnike vježbi.
Tokom vikenda očekuje se pretežno oblačno vrijeme, prognozirani su i udari vjetra, a evo gdje bi moglo biti i snijega
Prvog dana vikenda u Bosni pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini umjereno oblačno. Tokom dana, povremeno i sa slabom kišom. Jutarnja temperatura zraka većinom između pet i 10, na jugu zemlje do 13, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 10 i 16, na jugu zemlje do 18 stepeni.
Iskreno se nadajmo da većih problema neće biti / Sladić objavio detaljnu prognozu i otkrio kada u BiH stiže snijeg: Ima poruku za zimogriznije
U nedjelju se takođe očekuje pretežno oblačno vrijeme. Ponegdje u centralnim i istočnim područjima i sa slabom kišom. U planinskim područjima moguće je i provijavanje slabog snijega. Jutarnja temperatura zraka većinom između četiri i 10, na jugu zemlje do 13, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između osam i 14, na jugu zemlje do 18 stepeni.
Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH, u ponedjeljak se očekuje pretežno oblačno vrijeme uz djelimično smanjenje naoblake poslijepodne. U većem dijelu Hercegovine sunčano uz umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od tri do devet, na jugu do 14, a dnevna od sedam do 13, na jugu do 18 stepeni.
O vremenskim (ne)prilikama koje su pred nama oglasio se i bh. meteorolog Nedim Sladić.
– Hladnije vrijeme od prosjeka izgledno je najmanje i u narednih petnaestak dana, naveo je Sladić na svojoj Fecabook stranici.
