Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Za osam mjeseci više od 1,4 miliona noćenja turista u BiH, najviše iz Srbije i UAE

     

    U periodu januar – august ove godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 610.616 posjeta, što je više za 83,3 posto i 1.471.869 noćenja, što je više za 72,7 posto u odnosu na isti period 2020. godine.

    Broj noćenja domaćih turista veći je za 48 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio viši za 105 posto u odnosu na isti period 2020. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 48,5 posto dok je 51,5 posto učešće stranih turista.

    “U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije (17,4 posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (15,6 posto), Hrvatske (9,0 posto), Saudijske Arabije (8,0 posto), Njemačke (5,1 posto) i Kuvajta (4,0 posto), što je ukupno 59,1 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 40,9 posto noćenja”, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su turisti iz Finske sa prosječnim zadržavanjem od 5,6 noći, Irana sa 5,4 noći, sa Malte sa 4,2 noći, te iz Kuvajta sa 4,1 noći.

    Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 92,7 posto.

  • Na Univerzitet u Sarajevu upisano oko 3.600 studenata

    Na Univerzitet u Sarajevu upisano oko 3.600 studenata

    Akademska 2021/2022. godina na Univerzitetu u Sarajevu (UNSA) je počela 1. oktobra. Nakon Konkursa koji je objavljen u junu ove godine, te dva upisna roka, trenutno je na UNSA upisano oko 3.600 studenata na prvi ciklus, integrirani i stručni studij, međutim upisni rok još uvijek traje.

    “Za ostala upražnjena mjesta studenti mogu predati dokumente uz molbu, osim na fakultetima i akademijama na kojima je predviđen prijemni ispit”, kazala je prorektorica za nastavu i studentska pitanja UNSA, prof. dr Dženana Husremović.

    Uvažavajući činjenicu da je Skupština Kantona Sarajevo donijela izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, Husremović je pojasnila da je Senat UNSA donio odluku o izmjenama i dopunama Akademskog kalendara, te je u skladu s tim nastava zimskog semestra za prvu godinu prvog ciklusa, integrisanog i stručnog studija na UNSA počela 4. oktobra.

    Na istoj sjednici, Senat je donio Odluku kojom studenti u postupku upisa u narednu školsku godinu imaju pravo da prenesu najviše 15 ECTS studijskih bodova ili najviše tri nepoložena nastavna predmeta bez obzira na vrednovanje iz prethodne godine studija.

    Također, produžen je rok za odbranu završnih radova za studente prvog ciklusa studija i stručnog studija zaključno sa 18. oktobrom, a rok za odbranu završnih radova za studente specijalističkog studija produžen je do 31. oktobra.

    Odobren je dodatni ispitni rok studentima prvog, drugog, integrisanog, stručnog i specijalističkog studija, a u skladu sa tim odobreno je produženje roka za upis u narednu studijsku godinu prvog, drugog ciklusa, integrisanog, stručnog i specijalističkog studija do 20. oktobra  2021. godine, pri čemu je konkurs za upis studenata u drugi ciklus studija završen, a studenti koji ostvare pravo upisa će predavati molbe i dokumente na studentske službe.

    “Početak nastave u studijskoj 2021/2022. godini za više godine prvog i drugog ciklusa, integrisanog i stručnog studija, te za prvu godinu drugog ciklusa studija pomjera se na 18. oktobar, uz obavezu nadoknade nastave do punog fonda sati”, kazala je Husremović.

    Također, dodala je, u skladu s preporukama i naredbama kriznih štabova FBiH i KS, a u cilju zaštite zdravlja i prevencije zaraze COVID-19 studenata i zaposlenih osoba na UNSA, Senat UNSA je donio Smjernice za organizaciju nastave u zimskom semestru studijske 2021/2022. godine.

    Nastava će biti organizirana u prostorijama organizacionih jedinica (za nastavu u učionici) ili iz prostorija organizacionih jedinica (ukoliko će nastava biti organizirana online), ukoliko postoje tehničke i prostorne pretpostavke za nastavnike.

    “Prioritet će biti dat organizaciji nastave u učionici, ukoliko postoje prostorni kapaciteti u skladu s preporukama i naredbama kriznih štabova”, navela je  Husremović.

    Studijske godine na kojima ima manje studenata (ispod dozvoljenog broja prema preporukama Kriznog štaba) i za koje postoje prostorni kapaciteti na organizacionoj jedinici, treba da imaju organizirana predavanja u učionicama.

    Vježbe i seminari će biti organizirani u maksimalnom kapacitetu u prostorijama organizacionih jedinica ili na mjestu njihove realizacije, odnosno u nastavnoj bazi.

    “Više od 76 posto naših nastavnika i nenastavnog osoblja je vakcinisano. Pozivamo i zaposlenike Univerziteta u Sarajevu koji se još nisu vakcinisali, kao i naše studente, da se vakcinišu i na taj način omoguće što kvalitetniju organizaciju i realizaciju nastave”, poručila je prorektorica za nastavu i studentska pitanja UNSA, prof. dr Dženana Husremović.

     

    izvor: Fena

  • Kišovito i hladno, snijeg u višim predjelima

    Kišovito i hladno, snijeg u višim predjelima

    Danas se u našoj zemlji očekuje oblačno vrijeme sa kišom, a na planinama sa snijegom. Intenzivnije padavine na istoku i jugoistoku Hercegovine. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 2 do 8, na jugu do 11, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 stepeni.

    U Sarajevu oblačno vrijeme sa kišom. Temperatura zraka između 2 i 4 stepena.

    U ponedjeljak, 11. oktobra, oblačno vrijeme sa kišom u većem dijelu zemlje. Na planinama sa snijegom. Jutarnja temperatura od 1 do 7, na jugu do 10, a dnevna od 3 do 8, na jugu od 9 do 13 stepeni.

    U utorak, 12. oktobra, pretežno oblačno vrijeme. U Bosni povremeno slaba kiša ili rosulja. Jutarnja temperatura od 2 do 7, na jugu do 10, a dnevna od 8 do 14, na jugu do 17 stepen.

  • BH Pošta obilježila 9. oktobar – Svjetski dan pošte

    BH Pošta obilježila 9. oktobar – Svjetski dan pošte

    BH Pošta je danas obilježila Svjetski dan pošte, a u prizemlju Sarajevo City Centra održana je promocija usluga najvećeg poštanskog operatora u BiH, te su podijeljeni pokloni i promotivni materijali svim zainteresiranim građanima.

    Posjetioci su imali priliku vidjeti i neka od dostavnih hibridnih vozila BH Pošte. Organizirana je i tradicionalna manifestacija “Dani otvorenih vrata”, te je BH Pošta na jedan dan ugostila učenike osnovnih škola, upoznavši ih sa radom pošte i značajem poštanskog sistema u društvu.

    “Svjetski dan pošte nam je posebno važan, jer tad slavimo našu profesiju i prezentiramo ono što mi već godinama radimo. Trudimo se naglasiti važnost poštanskog sektora u svakodnevnom životu ljudi i njihovom poslovanju i njegov doprinos društvenom i ekonomskom razvoju zemlje”, saopćeno je iz ove kompanije.

    BH Pošta je članica Svjetskog poštanskog saveza, a od ove godine Bosna i Hercegovina je izabrana na četiri godine u Upravno vijeće ove specijalizirane institucije UN- a, što je stepenica više u pozicioniranju BiH u sistemu odlučivanja unutar svjetske organizacije poštanskih operatera. Kroz obilježavanje 9. oktobra – Svjetskog dana pošte, sve članice Saveza afirmiraju širenje svijesti o ulozi i aktivnostima poštanskih operatera u društvu.

    “Izborili smo se sa udarom pandemije koja je potresla sve privredne grane, pa i poštanski sistem. Posebno smo bili pogođeni potpunom obustavom međunarodnog poštanskog prometa koja je trajala određeni vremenski period i na koju nismo mogli uticati. Međutim, dobrom organizacijom obezbijedili smo da unutrašnji promet pošiljaka, brza pošta i šalteri neprekidno rade. Prateći sve propisane epidemiološke mjere, vodili smo računa, prije svega, o zdravlju zaposlenika i naših korisnika, nastojeći pojednostaviti korištenja usluga, kako bi korisnicima olakšali i smanjili vrijeme boravka u poštama. Uprkos pandemiji, uložili smo maksimalne napore da na vrijeme, svaki mjesec, isplatimo penzije na kućne adrese, te uslugama BHPostExpress, PostPak i PostCash pružimo kvalitetnu uslugu za brzu dostavu pošiljaka, paketske usluge i transfer novca. Također, nismo zaboravljali na društvenu odgovornost te smo i ove godine putem donacija dodijelili 300.000 KM za 152 sportska, kulturna i humanitarna udruženja i njihove aktivnosti”, poručili su iz BH Pošte.

    Globalna komunikacijska revolucija je počela osnivanjem Svjetskog poštanskog saveza, 9. oktobra 1874. godine i traje do danas, a pošte širom planete ovaj datum obilježavaju različitim svečanostima nastojeći apostrofirati ulogu i aktivnosti poštanskih operatera u društvu.

    S tim ciljem, niz manifestacija pripremila je i BH Pošta iz koje su svim kolegicama i kolegama uputili čestitku za 9. oktobar – Svjetski dan pošte.

    Klix.ba

  • Trasa autoputa Banja Luka-Prijedor ide preko vakufskog zemljišta, Direkcija želi zaštiti imovinu

    Trasa autoputa Banja Luka-Prijedor ide preko vakufskog zemljišta, Direkcija želi zaštiti imovinu

    Postojeća trasa autoputa Banja Luka – Prijedor koja ide kroz Kozarac proći će preko vakufske parcele gdje se nekada nalazilo mezarje za malodobnu djecu, navode iz Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

    Navode da ovaj dio trase, kako je već obilježeno, se nalazi uz sami mesdžid džemata Kamičani, koji pripada Medžlisu Islamske zajednice Kozarac. Džematlije ovakav scenarij, tvrde, neće dozvoliti, jer je za njih kao vjernike neprihvatljivo da autoput ide kroz vakufsko zemljište. Posebno je to smatraju nedopustvim zbog toga što je na tom dijelu staro mezarje.

    Džemat Kamičani na društvenim mrežama objavio je slike postojeće trase na kojima se vidi da će saobraćajnica autoputa proći kroz sporno zemljište i uz sami mesdžid.

    – Kao što se moglo vidjeti na objavama putem društvenih mreža, uveliko se radi na pripremnim radnjama za postupke eksproprijacije u cilju izgradnje autoceste kroz Kozarac. Radi se o izgradnji autoceste Banja Luka-Prijedor. Medžlis IZ Kozarac je ranije, početkom godine, nakon saznanja o potencijalnoj liniji autoputa, istakao prigovor zato što bi došlo do uklanjanja objekta mekteba u Kamičanima i uništavanja vakufske imovine – izjavio je za Preporod.info dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH.

    Mekteb i vakufska nekretnina pored, zemljište, su vakufi iz osmanlijskog perioda i sve ove godine su služile svojoj svrsi i svojoj namjeni, upozorio je dr. Zajimović.

    – Nakon što je Medžlis IZ Kozarac istakao prigovor, nadležni su dali odgovor u kojem su istakli da prihvataju primjedbu da trasa autoceste bude van objekta mesdžida, ali ne mogu prihvatiti primjedbu da bude i van vakufske nekretnine. Ovih dana se obilježava na licu mjesta granični pojas autoceste i kao što se može vidjeti, u pojasu autoceste nije objekat mekteba, ali jeste vakufska nekretnina pored mekteba. Za ovu vakufsku nekretninu (zemljište) prema predanjima i svjedočenjima karakteristično je da se radi o mezarju. Na licu mjesta nema vidljivih nišana, ali se pretpostavlja da se radi o dječijem mezarju koji datira još od uspostave ovog vakufa. Mi još uvijek ne znamo tačnu liniju ili pojas autoceste i Uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove RS je najavila da će 29.10.2021. godine vršiti geodetsko snimanje na licu mjesta i tada će se otprilike znati tačan putni pojas buduće autoceste – navodi direktor Zajimović.

    Medžlis Kozarac je zajedno sa Vakufskom direkcijom pratio tok događaja zbog čega je, kako navodi direktor Zajimović, istaknuo određene primjedbe na putni pojas.

    – Ostaje nam da vidimo koji je tačno predviđen putni pojas i mi ćemo zajedno sa Medžlisom poduzeti sve pravne radnje s ciljem zaštite vakufske imovine. U ranijim prigovorima koji je dostavljen nadležnim, istaknuto je da trasa autoputa treba da bude van naselja, kako bi se tako izbjeglo rušenje objekata, jer se radi o povratničkom mjestu i ta se činjenica mora uzeti u obzir. Stavljanje trase autoceste preko određenih objekata, bilo da su vakufski ili u vlasništvu povratnika, može imati dalekosežne posljedice na opstanak ljudi na ovom području – upozorio je on.

    Hfz. Amir ef. Mahić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Kozarac navodi da će poduzeti sve mjere u cilju zaštite i očuvanja vakufske imovine.

    – Nakon što su obilježene rubne kote budućeg autoputa u prilici smo vidjeti neželjeni scenarij kojeg su se naše džematlije i pribojavale. Žalbe Medžlisa Islamske zajednice Kozarac i većeg broja mještana nisu uvažene, jer bi prema obilježenoj trasi autoput trebao da pređe preko vakufske parcele na kojoj je u ranija vremena bilo mezarje za malodobnu djecu i da autoput bude uz sami mesdžid našeg džemata. Od kako su se u javnosti pojavile prve informacije o trasi autoputa, pratili smo sve dalje korake koje su poduzimale sve strane uključene u realizaciju ovog projekta i reagovali shodno uputstvima i stavovima Vakufske direkcije. Naše intencije i zahtjevi su bili i ostali usmjereni ka zaštiti cjelokupne vakufske imovine, ali i interesa i težnji naših džematlija. Svakako, mi ćemo i dalje nastaviti pratiti aktivnosti i poduzimati sve neophodne pravne radnje u cilju zaštite i očuvanja vakufske imovine – kazao je hafiz Mahić.

    Iz entitetskog Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS o navedenoj problematici oko trase autoputa te mogućem rješenju kojim će džematlije biti zadovoljne, a time i zaštićena vakufska zemlja, kazali su da je plan trase napravljen, te da se o navedenoj problematici više neće raspravljati.

    Podsjećamo, mještani Kozarca protestima su se usprotivili Planu parcelizacije, te zatražili izmještanje trase autoputa, koja je zamišljena da ide kroz njihovo naselje.

    Iznijeli su podatak da je ugroženo oko 80 stambenih objekata, te da je problem što autoput presijeca na dva dijela zemljište ukupne površine oko 7.000 hektara koje koriste mještani, jer je plodno. Istovremeno im se, tvrde, oduzima više od 300 hektara zemljišta.

    Faktor

  • Može li država zaštititi građane od sve češćih poskupljenja

    Može li država zaštititi građane od sve češćih poskupljenja

    Val poskupljenja u Bosni i Hercegovini dostiže vrhunac. Cijene osnovnih životnih namirnica u stalnom su porastu, a građani se pitaju kako da prežive nova poskupljenja u kojima je brašno skuplje za 12 posto. Meso, ulje, šećer, kafa, gorivo također su poskupjeli u odnosu na protekle godine.

    Kao glavni razlog ovih talasa poskupljenja stručnjaci navode činjenicu da je Bosna i Hercegovina mala i otvorena ekonomija koja u velikoj mjeri zavisi od uvoza iz inostranstva, te da su mjere koje su strane vlade poduzimale tokom pandemije COVID-a 19, poput štampanja većih količina novca kako bi se pomoglo lokalnim privredama, dovele do inflacije i generalno rasta cijena hrane i namirnica.

    “Kao država ne možemo uticati na cijene i, nažalost, možemo ih samo prihvatiti. Razlog zbog čega se povećanje cijena znatno osjeti na budžetu građana jeste to što imamo nizak životni standard”, pojašnjava Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.

    U kratkom roku, nastavlja, država ima nekoliko mehanizama kojima može uticati indirektno na ublažavanje ovih poskupljenja. To se može učiniti, prema njegovim riječima, “kroz smanjenje poreza na rad ili čak potrošnju, jer putem rasta cijena povećava se i osnovica za oporezivanje, što se vidi i ove godine u naplati javnih prihoda koji rastu kao posljedica jednim dijelom i rasta cijena”.

    Dodaje da bi država, ukoliko želi pomoći građanima, trebala smanjiti poreze i doprinose na plate.

    “Smanjenje bi se usmjerilo na povećanje neto plate radnika, dok za penzionere treba uskladiti rast penzija sa rastom troškova života, umjesto sa rastom opšteg indeksa cijena, jer u njega ulazi dosta proizvoda koji ‘obaraju’ vrijednost indeksa, a time i mogućnost za povećanje penzija zbog stalnog rasta cijena životnih namirnica”, napominje Hadžić.

    Velik disbalans uvoza i izvoza

    U Udruženju za zaštitu potrošača “Futura” Mostar imaju isto mišljenje kada su uzroci novih poskupljenja u pitanju. Glavni je, kažu, to što slabo proizvodimo hranu zbog čega smo prinuđeni da većinu prehrambenih namirnica uvozimo. Zbog toga, ističu, dolazi do čestih poskupljenja.

    “Najdrastičnije su cijene hrane i taj fenomen puzajućih poskupljenja dešava se tijekom posljednjih 10 godina. Glavni razlog je to što mi ne proizvodimo svoju hranu, već 80 posto hrane uvozimo, a to niti jedna druga zemlja ne radi. Upravo je to uzrok koji dovodi do toga da uvozimo hranu i plaćamo je ovoliko skupo”, smatra Marin Bago, predsjednik Udruženja.

    Postoje brojni mehanizmi koji se mogu upotrijebiti kako bi se zaštitili domaći potrošači, napominje, a prvi od njih je smanjenje cijena, posebno prehrambenih artikala. Zatim je tu i strategija koja se mora ticati smanjenja iznosa potrošačke korpe putem raznih subvencija.

    Pravo čudo kako građani preživljavaju

    Iz Kluba potrošača Odžak ističu da su cijene u Posavskom kantonu za 10-ak posto veće u odnosu na ostatak države, te da je pravo čudo kako građani uspijevaju preživjeti.

    “Ta poskupljenja idu postepeno u manjim postocima od energenata i ogrjeva do životnih namirnica, pa i usluga. Narod se odriče mnogih stvari jer moraju kupiti lijekove, a ono što ostane troše na hranu samo da bi preživjeli”, kaže Redžo Omerbašić, predsjednik Kluba.

    U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine pažljivo prate kretanja rasta cijena i daju konkretne prijedloge državnim institucijama kako bi se ublažilo stanje. Podsjećaju da Bosna i Hercegovina ima malu ekonomiju, uvozno zavisnu i da je ranjiva.

    “Veliki problem je što u Bosni i Hercegovini nema adekvatnih robnih rezervi – u Republici Srpskoj ne postoje, a u Federaciji BiH ne služe svojoj svrsi. Osnovna njihova uloga bila bi da spriječi ublaži rast cijena osnovnih životnih namirnica”, pojašnjava Momčilo Komljenović, direktor makroekonomskog sektora u Komori.

    Jedna od bitnih mjera, dodaje, jeste pomoć domaćoj privredi preko podsticaja jer će “ovo vjerovatno dugo trajati”.

    “Evidentno je prisutan rast cijena osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini i drugih potrebnih proizvoda široke potrošnje. Neki od razloga poskupljenja su rast cijene nafte što je dovelo do lančanog rasta cijena namirnica i inflacije koja je prisutna u cijelom svijetu kao posljedica krize, pa je zbog toga neminovno da se to dogodi i nama”, konstatuje Komljenović.

    Povećanje plaća i penzija kao mjera

    Prema njegovim riječima, vlade entiteta trebaju prepoznati da je siromašnih sve više i iznaći način da im se pomogne i to kroz rasterećenje i povećanje plaća i povećanje penzija, kako bi se ublažile posljedice krize.

    “„Vlade trebaju da subvencionišu domaću proizvodnju sa ciljem povećanja njene konkurentnosti, a ne nadoknađivanje gubitka. Nevladin sektor i mediji treba da podižu svijest domaćih potrošača o potrebi i značaju kupovine domaćih proizvoda”, predlaže Komljenović.

    Podsjeća da su entitetske vlade donijele određene mjere kako bi koliko toliko ublažile posljedice poskupljenja. Vlada Federacije BiH je, na prijedlog federalnog Ministarstva trgovine, donijela Odluku o izmjeni odluke o propisivanju mjera kontrole cijena utvrđivanja maksimalne visine marže za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode. Zatim je donijela odluku o propisivanju mjera kontrole cijena utvrđivanja maksimalne visine marže za naftne derivate. Slične odluke je donijela i Vlada Republike Srpske ali, kako primjećuje Komljenović, “ove odluke se, na žalost, ne sprovode”.

    Država ne može utjecati na formiranje cijena

    Na pitanje – da li Komora može utjecati na formiranje cijena – Komljenović odgovara kako to nije moguće, ne samo Komori, već ni državi Bosni i Hercegovini jer je potpisnica sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom – CEFTA sporazuma, EFTA sporazuma i drugih bilateralnih sporazuma i teži u članstvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

    “Vanjskotrgovinska komora predlaže da se sa trgovinskim lancima razgovara o tome da na svojim prodajnim mjestima prodaju proizvode domaćih proizvođača i formiraju cijene jer su oni uglavnom ti koji utiču na iste. Trgovinski lanci odlučuju čiju će robu da prodaju jer nisu ničim ograničeni i oni diktiraju svoje uslove”, objašnjava Komljenović.

    Ističe i kako “proizvođači spolja imaju jake podsticaje i jeftiniji su, pa trgovački centri prodajom njihovih proizvoda ostvaruju veću maržu”.

    “Potrošač gleda samo cijenu jer ima male prihode. Mali je broj građana koji gledaju brendove i da im nije bitno koliko šta košta. Potrošaču je svejedno odakle je roba, sve dok je ima, a da uz to bude što jeftinija”, kaže Komljenović.

    Mjere zaštite i jačanja domaće privrede

    Stručnjaci upozoravanju da ovakav odnos snaga uništava domaću prerađivačku industriju, te da je krajnje vrijeme za jačanje domaćih privrednih kapaciteta i poduzimanje mjera njihove zaštite. Jedna od zaštitnih mjera je zabrana uvoza proizvoda koje Bosna i Hercegovina ima, a druga je uvođenje zaštitnih taksi kojima se nadoknađuje razlika između nižih cijena uvoznog i viših cijena domaćeg proizvoda.

    Ekonomski analitičar Admir Čavalić ističe da je u ovom trenutku jedina konkretna politika koju Bosna i Hercegovina može implementirati u kratkom roku, ona koja se odnosi na zaštitu onih najugroženijih kategorija društva kao što su penzioneri sa minimalnim penzijama, radnici sa minimalnim platama, nezaposlene i socijalno ugrožene osobe i to kroz funkcionalan sistem robnih rezervi koji će im obezbjediti osnovne životne namirnice po prihvatljivim cijenama.

    “Ovo se posebno može implementirati u entitetu Federacija BiH gdje postoje entitetske i kantonalne robne rezerve. U tom slučaju, većina populacije i dalje trpi negativne posljedice recesije u vidu rasta cijena, ali je barem 20 posto najugroženijih, na određeni način, zaštićeno”, pojašnjava Čavalić.

    Važnost ekonomske diplomatije

    Pored toga, nastavlja, mora se raditi na ekonomskoj diplomatiji i daljem otvaranju granica, jer “olakšavanje procedura vanjskotrgovinskih aktivnosti – uvoza i izvoza, doprinosi dugoročnom padu cijena na jednom tržištu”.

    “Ekonomska diplomatija treba da doprinese osiguravanju lanaca snabdijevanja za domaću ekonomiju. Upravo je rast cijena određenih faktora proizvodnje najviše doprinio rastu cijena finalnih proizvoda”, smatra Čavalić.

    Dodaje i da mehanizmi zaštite domaćih potrošača postoje, ali se još uvijek ne koriste u dovoljnoj mjeri.

    “Dva su ključna faktora koja doprinose navedenom – nefunkcionalan i u određenim slučajevima problematičan pravni okvir/sistem, te neinformiranost i nedostatak edukacije kod potrošača u smislu da konzumerizam kao pokret još uvijek nije dovoljno razvijen u Bosni i Hercegovini. Međutim, potrebno je, prije svega, krenuti od unaprjeđenja pravnog okvira koji jednostavno ne funkcioniše i ne nudi praktičnu zaštitu potrošača”, ukazuje Čavalić.

    Mora se djelovati subvencijama

    Bago smatra i da se mora djelovati subvencijama, pa u tom slučaju cijena prosječne potrošačke korpe ne bi bila 2.500 konvertibilnih maraka (1.280 eura), kao što je to slučaj trenutno.

    “Možemo koristiti kvote pri uvozu i kazati da imamo 100.000 tona domaćeg krompira, te dok ga ne potrošimo nećemo ga uvoziti”, predlaže.

    “Također, kroz mehanizam robnih rezervi može se puno toga otkupiti, pa kad dođe kriza na tržištu ili disbalans u uvozu i izvozu, našim trgovcima možemo ponuditi domaće proizvode. Zbog toga robne rezerve i služe, dakle ne samo u slučaju krize već i održavanja balansa na tržištu. Zaista ima puno mehanizama, međutim mi niti jedan ne koristimo”, zaključuje Bago.

    IZVOR: AL JAZEERA

  • Smanjen broj slučajeva negiranja genocida u Srebrenici

    Prema analizi Memorijalnog centra Srebrenica, znatno se smanjio broj slučajeva negiranja genocida otkako je Valentin Inzko nametnuo zakon u julu.

    Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine radi na više od 30 predmeta koji se odnose na negiranje genocida u Srebrenici, koje je zabranjeno izmjenama Krivičnog zakona te zemlje. Odredbe Zakona, koje predviđaju sankcije, nametnuo je visoki predstavnik u julu. Od tada se, prema analizi Memorijalnog centra Srebrenica, znatno smanjio broj slučajeva negiranja genocida.

  • Stanje u tekstilnoj industriji se polako normalizuje, ali nezaposlenost i dalje raste

    Stanje u tekstilnoj industriji se polako normalizuje, ali nezaposlenost i dalje raste

    Statistički gledano, kako je za Fenu kazala Jasmina Zejnilagić, sekretarka Udruženja za tekstilnu, kožarsko – prerađivačku i gumarsku industriju pri Privrednoj komori FBiH, situacija sa narudžbama dosta je bolja nego prošle godine, ali je još aktuelan problem pada nezaposlenosti.

    “Prema procjenama, naredni period će biti dosta težak za kompanije iz ovog sektora, te će trebati nekoliko godina da se stanje u kompanijama vrati na nivo prije pandemije”, kazala je Zejnilagić.

    Podsjetila je Zejnilagić i na činjenicu da je oko 90 posto proizvodnje zasnovano na lohn poslovima, te da u uslovima pandemije određeni ugovori nisu mogli biti realizovani.

    “Možemo reći da su najmanje gubitke imale kompanije koje izrađuju radna i zaštitna odijela, dok je modna industrija imala velike gubitke. U pandemiji je uznapredovao novi način prodaje jer su se određene kompanije i trgovine bazirale na online prodaju, pri čemu je prema istraživanjima najveću potražnju imalo spavaći program (pidžame, kućna odjeća i rublje). Prema podacima UIO, u osam mjeseci ove godine od ukupnog broja tekstila i proizvoda od tekstila najviše je uvezeno odjeće i pribora za odjeću, pletenog ili heklanog i to iz Turske, Kine, potom Italije”, dodala je Zejnilagić.

    Pojedine kompanije i u krizi su, kaže, pronašle šansu i kanale za prodaju, radeći nove asortimane kao što su zaštitne maske ili odijela koja se koriste u medicinskom programu. Određen broj kompanija se preorijentisao i iskoristio ovu priliku kako ne bi imali velike gubitke i kako bi opstali na tržištu, te su svoje pogone stavili na raspolaganje za proizvodnju medicinske opreme, koja je jednim dijelom rađena i za inostrana tržišta.

    Zejnilagić je kazala da je u proizvodnji tekstila, odjeće, te kože i proizvoda od kože u 2019. godine bilo je 23.759 zaposlenih osoba, da bi taj broj sredinom 2020. bio smanjen na 21.626, a sredinom ove godine iznosi 20.463.

    “Ukupna razlika je nešto viša od tri hiljade radnika što je rezultat zatvaranja određenih kompanija i manjeg obima poslovanja. Možemo reći da težak period očekuje sve kompanije iz prerađivačkog sektora što je uzrokovano povećanjem cijena sirovina, željeza, čelika, nafte, i raznih taksi na svjetskom tržištu, te su iz tih razloga neophodni kvalitetni strateški programi i mjere za podršku kompanijama koji su nosioci ekonomskog razvoja zemlje”, zaključila je Zejnilagić.

    klix.ba

  • Kako su poslovali aerodromi u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru

    Kako su poslovali aerodromi u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru

    Međunarodni aerodrom Sarajevo imao je uspješnu turističku sezonu jer je u ljetnom redu letenja došlo do značajnog porasta broja putnika i aviooperacija u odnosu na 2020. godinu, tvrde iz uprave ovog aerodroma.

    – To je prije svega rezultat uloženih napora sadašnje uprave, koja je sve svoje snage usmjerila na održanje ekonomske stabilnosti aerodroma Sarajevo i kojoj je jedan od primarnih ciljeva bio osigurati povratak svih aviokompanija koje su obavljale svoje letove prije pandemije, ali i uspostaviti saradnju sa novim kompanijama. Povećanje broja letova, uvođenje novih destinacija i početak aviooperacija novih aviokompanija je posljedica promjene poslovne politike Sarajevskog aerodroma koja podrazumijeva omogućavanje dodatnih poticaja za avioprijevoznike u cilju prevazilaženja finansijske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa – kaže Belma Čureković, stručni saradnik za odnose s javnošću.

    U prvih devet mjeseci usluge Međunarodnog aerodroma Sarajevo koristilo je 550.483 putnika. U augustu je kroz aerodrom prošlo čak 151.309 putnika što je najveći broj putnika u jednom mjesecu od početka pandemije, a čime smo se približili broju iz rekordne 2019. godine.

    U odnosu na najave aviokompanija očekujemo da će do kraja godine doći do stagnacije trenda rasta prometa u odnosu na ljetni red letenja a što zavisi i od epidemioloških mjera i restrikcija koje budu na snazi u narednom periodu – ističe Čureković.

    Planovi na poboljšanju poslovanja Sarajevskog aerodroma bit će zahtjevni.

    – Što se tiče uspostavljanja novih aviolinija, od 3. oktobra aviokompanija Wizz Air Abu Dhabi uvela je direktnu liniju između Sarajeva i Abu Dhabija. Od decembra ove godine aviokompanija Wizz Air je planirala baziranje drugog aviona i početak letenja na sedam novih destinacija iz Sarajeva i to prema Frankfurtu, Kelnu, Hamburgu (Njemačka), Veneciji (Italija), Billundu (Danska), Malmou (Švedska) i Oslu (Norveška). Najavljeno je i pojačanje frekvencije postojećih letova ove aviokompanije prema sljedećim destinacijama: Kopenhagen, Dortmund, Gothenburg, Stockholm i Memmingen – nabraja Čureković.

    Pripremaju se za zimsku sezonu, vrše kontinuiranu komunikaciju sa svim aviokompanijama, a intenzivno pregovaraju i sa novim.

    – U pripremi je i novi program stimulativnih mjera za aviokompanije u zimskom redu letenja, koji radimo zajednički sa Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo i drugim zainteresovanim partnerima (USAID, Privredna komora FBiH, Udruženje hotelijera i dr.) te ćemo isti uskoro moći prezentirati aviokompanijama. Početkom juna ove godine uspješno je proveden TSA audit kao preduvjetza početak direktnih letova između Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine. U toku su pregovori sa aviokompanijama u vezi s uspostavljanjem ove linije. Također smo u saradnji sa menadžmentom aerodroma Apulijskog regiona (Bari, Brindisi, Grottaglie i Foggia) pokrenuli zajedničku inicijativu za uspostavljanje direktne aviolinije između BiH i Italije i u toku su pregovori sa potencijalnim aviokompanijama – ističe naša sagovornica.

    Međunarodni aerodrom Sarajevo sprema se za učešće na World-Routes događaju kojem će pristustvovati oko 300 predstavnika aviokompanija i 700 aerodroma, a u sklopu kojeg će imati dogovorene sastanke s potpuno novim kompanijama što u konačnici osigurava pregovore za nove destinacije.

    Očekuju i pomoć Vlade Federacije BiH.

    – Nadamo se da će se uskoro privesti kraju aktivnosti koje imaju za cilj trajno ukidanje federalne takse koja je uvedena 2005. godine radi razvoja civilnog zrakoplovstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, a primjenjivala se samo na kompanije koje posluju na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, a zamrznuta je do 31.12.2021. Kada govorimo o razvojnim projektima, želimo istaći da je Vlada FBIH donijela rješenje kojim nas uvodi u posjed eksproprisanih nekretnina što je bio konačan preduvjet za pribavljanje građevinske dozvole radi izgradnje četiri dodatne pozicije za parkiranje aviona, pored postojećih sedam. To će omogućiti proširenje aerodromskih kapaciteta koji će stvoriti uvjete za dolazak novih aviokompanija – zaključuje Čureković.

    Od početka 2021. godine pa zaključno sa augustom kroz Međunarodnu zračnu luku Banja Luka bilo je 1.598 letova i kroz aerodrom je prošlo 69 hiljada putnika.

    – U augustu ove godine imali smo rekordan broj putnika. To su nam omogućile aviokompanije Ryanair sa linijama za Brisel, Goteburg, Memingen. Početkom zimske sezone letenja (kraj oktobra) najavili su destinacije: Beč, Frankfurt, Milano Bergamo i Stokholm. WizzAir je najavio Eindhoven, Dortmund, Bazel Mulhaus, Malmo, Stockholm. Za zimsku sezonu letenja od decembra najavili su destinaciju Hamburg i Air Serbia: Beograd dva puta sedmično. U ljetnoj sezoni iduće godine imamo osigurane letove Air Montenegro za Tivat i Kontiki travel za Antaliju – kazala je glasnogovornica, Sanela Kasalović.

    Da bi ostvarili još bolje rezultate u poslovanju, trenutni obim saobraćaja, kao i najavljeni obim saobraćaja za predstojeću zimsku sezonu zahtjeva što hitnije proširenje putničke zgrade.

    – Treba proširiti i poletno sletnu stazu i platformu za parkiranje i opsluživanje aviona. Proširiti parking sa izgradnjom sistema za naplatu za putničke automobile. Kupiti aerodromsku opremu za opsluživanje aviona. Sve navedeno zahtijeva značajna finansijska sredstva, te će se u skladu sa osiguranim sredstvima izvoditi planirani radovi – kaže Sanela Kasalović.

    Kroz Međunarodni aerodrom Tuzla u septembru 2021. godine prošlo je 32.960 putnika, a 2020, u istom mjesecu 19.509. Ukupno do septembra 2021. godine bilo je 216.939 putnika, a u cijeloj 2020. godini 228.603.

    S Međunarodnog aerodroma u Tuzli putnici trenutno mogu letjeti na 15 destinacija u šest evropskih zemalja, a s decembrom taj broj će biti povećan, shodno uspostavljanju linija za Milano i Nuremberg.

    Wizz Air je strateški orijentisan prema Međunarodnom aerodromu u Tuzli, a osim trenutna dva bazna aviona u ovoj godini je planirano postavljanje još jednog, nakon izgradnje trećeg gatea i proširenja kapaciteta ove zračne luke.

    – Trenutno je u fazi revizija za izradu trećeg gatea, nakon čega moramo dobiti određene saglasnosti Ministarstva odbrane BiH jer je zemljište u njihovom vlasništvu. Uz tu saglasnost, nakon dobijanja urbanističke i građevinske saglasnosti plan je objavljivanja javnog tendera, a decembar ove godine optimalan je rok za postavljanje trećeg baznog aviona – najavio je ranije ministar trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona Hamza Bešić.

    Ulaganje u treći gate će iznositi okvirno pola miliona maraka, za što su osigurana namjenska sredstva. Podaci su sa zvanične web stranice tuzlanskog aerodroma jer nisu imali “vremena” da odgovore na naša pitanja, pa su nam preporučili da uzmemo navedene podatke.

    Mostarski aerodrom ove turističke sezone ostao je i bez putnika i letova, avioni su prizemljeni, red letenja prazan. Posljednji avion na ovu pistu sletio je u decembru prošle godine, u kojoj su kroz ovaj aerodrom prošla tek 1.374 putnika.

    U Zračnoj luci Mostar niko se više ne javlja ni na jedini broj telefona, a ne odgovaraju ni na email poruke. Nisu odgovorili ni na naša pitanja. Ranije je Ivan Ljubić, v. d. direktora Zračne luke Mostar, kazao da 2021. godine nije bilo avionskog prometa, ali je optimista i ima velika očekivanja u 2022. godini.

    – Ova godina će nažalost biti jako loša zbog otkazivanja, a u 2022. godini imamo velika očekivanja naravno uz prestanak svih zakonskih i drugih ograničenja za našu državu koje je donijela pandemija COVID-19 – izjavio je ranije Ljubić.

    Zračna luka Mostar finansira se od pružanja usluga aviokompanijama, pa su novac za plaće i doprinose za oko 60 radnika dale federalne i kantonalne vlasti.

    Faktor

  • Amor Mašović: Pronalazak nestalih važan za proces pomirenja u regionu

    Amor Mašović: Pronalazak nestalih važan za proces pomirenja u regionu

    U Bosni i Hercegovini, gdje je nakon rata pronađeno više od 1.000 masovnih grobnica, još uvijek se traga za više od 7.000 osoba. Amor Mašović, donedavni predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, koji je penzionisan prije nekoliko sedmica, govorio je za Anadolu Agency (AA) o 30-godišnjem procesu traženja nestalih osoba u BiH.

    Poručio je da je rješavanja problema nestalih veoma važno za proces pomirenja u regionu.

    Proces nestalih regionalni problem

    Nada se da neće mirovati, iako je penzionisan, kada je u pitanju izuzetno važan proces, ne samo za porodice koje su izgubile najmilije, nego i za sveukupne odnose i unutar BiH i cijelog regiona, jer je proces nestalih regionalni problem.

    – Pitanje rješavanja problema nestalih je veoma važno za proces pomirenja u regionu. Svjedoci smo vrlo zategnutih odnosa na relaciji danas susjednih republika Hrvatske i Srbije, upravo na pitanju nepronađenih nestalih osoba. To je top tema svih današnjih pregovora i razgovora između Beograda i Zagreba, a u novije vrijeme između Beograda i Priština. Ako se to pitanje ne bude efikasno rješavalo, bojim se da će tenzije rasti, frustracije kod porodica koje su izgubile svoje najmilije će također rasti i to će u jednom trenutku eskalirati do nekih granica koje je teško sada naslutiti – pojasnio je Mašović.

    U državama bivše Jugoslavije još uvijek se traga za oko 12.000 osoba, od toga više od polovine na prostoru BiH.

    Grupa za nestale osobe (GNO), koja je prošlog mjeseca održala sastanak u Podgorici, a u čijem radu su učestvovali i članovi Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, usvojila je niz mjera u svrhu jačanja regionalne saradnje koja za cilj ima pronalazak nestalih osoba za kojima se još uvijek traga na području zemalja bivše Jugoslavije. Prioritet je rješavanja “NN” slučajeva u mrtvačnicama širom regije, procedure za razmjenu podataka o nestalim i potencijalnim lokacijama tajnih grobnica, zajedničko učešće u ekshumacijama i kreiranje kvalitetnijeg zakonodavstva u cilju zaštite prava svih porodica.

    Mašović je također prisustvovao sastanku u Podgorici. Dotakao se i procesa ispravljanja pogrešaka koje su napravljene tokom perioda kada nisu imali DNK laboratorije.

    – U BiH je u pitanju više od 8.300 porodica, isto toliko žrtava, nestalih osoba, koje su vršile identifikaciju klasičnom metodom. Prepoznavali su odjeću, obuću, predmete, nakit, konfiguraciju, premortalne povrede… I tada smo napravili određene greške. Teško je sada govoriti u procentu koliko je to. To je važan proces koji stoji pred državama u regionu i gdje će biti iznimno potrebna pomoć udruženja porodica, jer su oni ti koji treba da objasne nekome ko je prije 25 godina prepoznao svoje dijete, da je možda napravio grešku – ispričao je Mašović.

    Više od 1.000 masovnih grobnica u BiH

    Tokom 30-godišnje potrage za nestalim, prisustvovao je velikom broju ekshumacija.

    – Stručnjaci se ne mogu dogovoriti oko pojma masovne grobnice. Za neke od njih masovna grobnica je grobnica u kojoj leži više od jednog tijela. Neki smatraju da su to tri ili više od tri, neki misle da je sedam ili više od sedam. Prevladava stav da masovnu grobnicu predstavlja pet ili više tijela. Takvih grobnica je oko 750, a ako taj broj smanjimo na tri onda brojka dostiže oko 1.000 masovnih grobnica u BiH. Prisustvovao sam ekshumacijama velikog broja takvih masovnih grobnica, posebno u početnom periodu mog direktnog angažmana, kada smo uspostavljali sistem i kada je bilo bitno vlastitim primjerom povući sve druge da imaju profesionalan pristup tome – pojasnio je Mašović koji je u tom vrijeme bio predsjednik Državne komisije za nestale osobe.

    U tom periodu je prvi ili drugi silazio u prirodne jame dubine i preko 50 metara.

    – Do 2001. godine gotovo da sam učestvovao u ekshumaciji svake masovne ili pojedinačne grobnice. Kada se već podrazumijevalo ko sve silazi u jamu prestala je potreba za mojim direktnim fizičkim prisustvom u ili iznad grobnice. Ne znam tačan broj onih kojim sam ja prisustvovao. Neke su bile zahtjevne za obradu iz jednih, drugi iz drugih razloga. Bilo je komplicirano učestvovat u ekshumaciji na jezeru Perućac, imate pritisak vremena, jer su nam dali deset dana da pretražimo 52 kilometra lijeve obale Perućac i da se vratimo desnom stranom – podsjetio je Mašović.

    Kako je kazao, imali su mnogo opasnih situacija tokom ekshumacije koja je ipak na kraju trajala više od dva mjeseca, jer su uspjeli produžiti rok.

    – Jame same po sebi su uvijek opasne. Iz vlastitog iskustva ću svjedočiti o susretu s izgladnjelim vukom u jami koja je duboka oko 70 metara. Sam sam spušten na čeličnoj sajli. Sišao sam, okliznuo se i pao, a kada sam osvijetlio prostor vidio sam vuka koji je bio kost i koža. Druge su mi isto ostale u sjećanju, recimo jama Lanište 1996. godine, prva moja jama, žrtve iz sela Biljani. U dva sloja u jami pronađeno je 188 žrtava. Na kraju ekshumacije nalazimo i cuclu, a znamo da smo u potrazi za djevojčicom Amilom koja je imala deset mjeseci kada je ubijena s majkom i petogodišnjim bratom i još šest članova iz te porodice. Grobnica u Potočarima mi je ostala u sjećanju zbog novorođene bebe – Fatime Muhić – prisjetio se Mašović.

    Svaka od tih grobnica, svaka od tih žrtava ostala je urezana u sjećanje i ostavila je neki trag. U grobnicama su nalazili pisma, poruke Međunarodnog crvenog krsta, dokumente…

    Mašović je poručio da će potraga za nestalim trajati onoliko bude onih koji su zainteresovani da se pronađu osobe iz njihove blizine, a koje su nestale.

    – Ali to nije samo jedna generacija, to će se vjerovatno prenositi i na naredne generacije. Ja sam jedan od tih iz te generacije koje je dotakla priča, jer je moj dajdža nestao tokom Drugom svjetskog rata. Do danas nema traga o njemu. Moja nena i majka su dok su bile žive pokušavale doći do nekih informacija o njemu – ispričao je Mašović.

    Svjedočenja pred Tužilaštvom BiH

    Oko tri decenije je, pored ekshumacija i procesa traženja nestalih, bio u stalnom kontaktu i s porodicama koje su tražile ili i danas traže najmilije. Kako je kazao, u “svojoj glavi ima toliko informacija i imena koje nisu nigdje na papiru”.

    Mašović, iako je u penziji, na raspolaganju je kako udruženjima i institucijama tako i porodicama kada je riječ o procesu traženja nestalih osoba.

    – Porodicama s kojim nisam stupio u direktan kontakt, koristim ovaj način da kažem da stojim na raspolaganju. Rekao sam i da stojim na raspolaganju da iskustvo od tri decenije, vještine i znanje koje sam stekao podijelim s onima koji će nastaviti ovaj proces i da nastavimo tamo gdje smo stali. Jedan od mojih daljnjih angažmana su svjedočenja pred Tužilaštvom BiH koja sam već započeo u nekim slučajevima, ali činjenica da sam penzioner neće me spriječiti da se odazovem na njihove pozive – istakao je Mašović.

    Oslobodite se košmara

    Govoreći o daljnjim koracima kada je u pitanju pretraživanje terena, ali i otkrivanje lokacija masovnih ili pojedinačnih grobnica, smatra da one koji znaju tačne lokacije u njihovom otkrivanju mogu potaknuti samo “oni s vrha”.

    – Oni mogu biti potaknuti samo s vrha, od ljudi koji obavljaju najviše političke dužnosti u državi. Ljudi u Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara, Parlamentu BiH moraju izaći na ovaj način na koji ja danas razgovaram i pozvati ljude. Neki od njih to čine. Nažalost, oni koji bi mogli utjecati na najveću broj svjedoka to ne čine, a ne da ne čine nego rade i suprotno. Dakle, odgovaraju ljude od toga da svjedoče o onome što znaju. Onima koji su odgovorni za te grobnice daju nazive ulica, promovišu ih, daju im ordenje, nagrade. To je krivi put koji odvraća one koji su na rubu da progovore. Da progovore ne zbog grižnje savjesti ili pomoći svom komšiji nego da progovori da bi sebe oslobodio od košmara – poručio je Mašović.

    U ovom trenutku u BiH se traga za još 7.604 evidentirane osobe koje su prošle kroz proces verifikacije.

    – Moguće da će u budućnosti taj proces ići na gore i da će opadati. Opadat će jer od tih 7.604 osobe, koje se još uvijek aktivno traže, jedan značajan broj njih, po mom sudu oko 1.500 ljudi, je pronađeno i nalazi se u mrtvačnicama, ali zbog pogrešnih klasičnih identifikacija oni još uvijek nisu identificirani. Moguće je da će budućnosti, provođenjem projekata ispravke klasičnih pogrešnih identifikacija, broj padati sa 7.604 – rekao je Mašović.

    oš jedna grobnica sa žrtvama Srebrenice

    Mašović je govorio i o posljednjoj ekshumaciji na području općine Kalinovik, na lokalitetu Miljevina.

    – Posljednja velika grobnica koju smo radili s još uvijek neutvrđenim brojem žrtava, ali pouzdano možemo reći da je najmanje devet, je na području općine Kalinovik, na lokalitetu Miljevina kod onih tunela i sve upućuje na to i možemo reći da imamo izuzetno jake indicije koje će se za koji dan pretvoriti u vjerodostojan podatak, da se radi o žrtvama genocida u Srebrenici. Vjerujem da se u više od polovine radi o žrtavama iz Srebrenice – istakao je Mašović.

    Smatra da to još jednom potvrđuje onu tvrdnju “da su sve jedinice koje su učestvovale u genocidu na području Srebrenice dobile zadatak s vrha da moraju učestvovati u likvidacijama zarobljenika kako bi jedni druge držali u jednoj vrsti zavjere šutnje”.

    avaz.ba