Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Iako je porastao uvoz automobila u BiH u 2021. godini, polovni skuplji čak 30 posto

    Iako je porastao uvoz automobila u BiH u 2021. godini, polovni skuplji čak 30 posto

    U prvih devet mjeseci 2021. godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 40.599 automobila u vrijednosti od 570.940.597 KM, na koje je plaćeno 104.079.291 KM dadžbina.

    Ovu informaciju za Faktor saopćili su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Od uvezenih automobila 5.709 je novih, a čak 34.890 polovnih četveročkaša. U poređenju sa istim periodom prethodne godine, zabilježen je veliki rast. Tako je od januara do oktobra 2020. godine uvezeno samo 30.022 automobila, od čega je 5.303 novih, a 24.719 polovnih.

    I pored činjenice da je uvezeno 10.000 automobila više nego u istom periodu prethodne godine, cijene i novih i polovnih automobila u našoj zemlji su u porastu.

    – To je rezultat otežane situacije u lancu snabdijevanja koji su u prekidu na globalnom nivou. To se odrazilo i na tržište rabljenih vozila. Zbog nedostatka novih vozila, osiromašena je i ponuda polovnih automobila, koja je dovela do rasta cijena. Cijene su porasle u odnosu na januar više od 30 posto. Prema pretpostavkama svjetskih proizvođača, ovaj problem trajat će najmanje do sredine iduće godine – kaže Adnan Kovačević, vlasnik autosalona Turbo Trade u Sarajevu, koji se više od dvije decenije bavi prodajom automobila.

     

    Osim nedostatka čipova, sada postoji i prijetnja nedostatkom magnezija što stvara rizik da će se cijela automobilska industrija zaustaviti. Naime, Kinezi su najveći proizvođači magnezija i trenutno proizvode samo malu količinu za izvoz.

    Više od 85 posto svjetske proizvodnje u rukama je ove velesile. Gotovo polovina kineske proizvodnje namijenjena je evropskom tržištu, koje koristi gotovo sav isporučen magnezij za proizvodnju aluminija. Magnezij se većinom koristi u automobilskoj industriji za proizvodnju aluminija, koji je idealan za dijelove koji moraju imati malu težinu, ali čvrstu konstrukciju. To znači da bez aluminija niti jedan novi automobil neće biti proizveden, što predstavlja veliki problem jer je preostalo dovoljno magnezija za najviše dva mjeseca.

    Kao i kompletna autoindustrija i Toyota je podložna utjecajima i poremećajima u lancima snabdijevanja uzrokovanim COVID-19, kao i požarom u najvećoj svjetskoj fabrici poluprovodnika.

    – Budući da se tržište BiH snabdijeva iz više Toyotinih fabrika smještenih na četiri različita kontinenta, naš je položaj dosta povoljniji i u mogućnosti smo da našim kupcima sve vrijeme nudimo vozila sa mnogo kraćim rokovima isporuka od nekih drugih proizvođača. Prvi poremećaji u dobavljivosti su se osjetili u osmom mjesecu, u proizvodnim pogonima u Češkoj, a nakon toga i u Turskoj. Određena kašnjenja su uslijedila i u zajedničkim pogonima sa Stelantis grupacijom u Evropi i ovi poremećaji su uzrokovali određene odgode u produkciji nekih modela.

    Ipak, zahvaljujući svojoj jedinstvenoj poziciji najvećeg proizvođača automobila na svijetu, bili smo u mogućnosti da unutrašnjom preraspodjelom nedostajućih dijelova i dobrom saradnjom sa dobavljačima osiguramo potpunu normalizaciju proizvodnje u svojim pogonima u Turskoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj. Potpuni oporavak proizvodnje u Češkoj očekujemo u decembru. U isto vrijeme, dobavljivost naših vozila iz Japana, Sjedinjenih Država i Južne Afrike ni u jednom trenutku nije ni bila upitna. Uspješnim planiranjem proizvodnje, te otvorenom i partnerskom saradnjom sa dobavljačima, Toyota je uspjela minimizirati utjecaj globalnih problema na svoje poslovanje, te smo našoj prodajno-servisnoj mreži omogućili stabilan i kvalitetan rad, a našim kupcima kvalitetne proizvode i usluge sa brzim rokovima isporuke – kaže Maja Đozo, marketing menadžer Toyote BiH.

    Faktor

  • Vremenska prognoza za kraj oktobra i početak novembra

     

    Do kraja oktobra stabilne vremenske prilike prognoziraju se u većem dijelu Bosne i Hercegovine, osim na zapadu i jugozapadu Bosne, te u planinskom zaleđu Hercegovine, gdje može pasti malo kiše. U prvih pet dana novembra izgledna je promjena vremena, prognozira se kiša širom zemlje, a snijeg na planinama. Prestanak padavina i stabilizacija vremenskih prilika očekuje se od 6. novembra do kraja prognoznog perioda 9. novembra.

    Do 27. oktobra minimalne temperature zraka u Bosni očekuju se od -2 do 3, u Hercegovini od 3 do 8 stepeni, maksimalne dnevne vrijednosti u Bosni od 12 do 15, u Hercegovini od 13 do 18°C.

    Sa promjenom vremena od 1. novembra, očekuje se blagi porast temperatura zraka. Prognozirane vrijednosti minimalnih temperatura su u rasponu od 5 do 10 u Bosni, u Hercegovini od 8 do 13, danju u Bosni između 12 i 17, u Hercegovini od 16 do 21°C.

    Naredno ažuriranje izgleda vremena je 01.11.2021. godine

    izvor: fhmzbih.gov.ba

  • Općinsko vijeće Velika Kladuša pokreće proceduru za opoziv Fikreta Abdića

    Općinsko vijeće Velika Kladuša pokreće proceduru za opoziv Fikreta Abdića

     

    Općinsko vijeće Velike Kladuše danas je izglasalo pokretanje procedure za opoziv načelnika Općine Fikreta Abdića.

    Nova parlamentarna većina koju čine vijećnici SDA, NES, SDP, NS, jedan vijećnik DNZ i dva nezavisna Abdiću zamjeraju samovolju, nerad, zatvaranje općine, izbjegavanje suradnje sa drugim nivoima vlasti i i blokiranje privrednog razvoja Općine.

    Emina Ćehić (LS), zamjenica predsjedavajućeg OV Velike Kladuše nije ovu tačku uvrstila u dnevni red, zbog čega dnevni red nije ni usvojen. Nakon što je Ćehić prekinula sjednicu vijećnici Laburističke stranke su napustili salu, a nova većina je nastavila sa radom. Usvojili su dnevni red u kojem  je izbor novog rukovodstva i pokretanje procedure opoziva načelniku  Općine Velika Kladuša.

    Sve tačke pa i opoziv usvojen je sa 15 glasova za.

    Nakon opoziva slijedi referendum građana, a potom imenovanje vršitelja dužnosti i raspisivanje vanrednih izbora za načelnika općine.

    Abdić je načelnik općine Velika Kladuša od 2016. godine. U junu 2020. godine je priveden po nalogu Kantonalnog tužilaštva USK-a koje ga tereti za više krivičnih djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja. Sumnjiči ga se da je od 2016. do kraja 2019. godine iskorištavao svoj položaj kao načelnik Općine Velika Kladuša. Uz to, Abdić je osumnjičen da je suprotno Zakonu o državnoj službi i Zakonu o plaćama u Unsko-sanskom kantonu od 2017. do 2019. godine uvećavao plate i isplaćivao nagrade pojedinim općinskim službenicima, kao i da je protivno propisima nekoliko službenika unaprijedio na viša radna mjesta.

    Abdić je 2002. godine pred Županijskim sudom u Karlovcu u Hrvatskoj pravosnažno osuđen za ratne zločine u BiH.

    Abdić je prvobitno osuđen na 20 godina, a potom je sud preinačio kaznu na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog na području Bosanske krajine od 1993. do 1995. godine.

    Abdić je odslužio dvije trećine kazne i iz zatvora u Puli pušten je 2012. godine.

    federalna.ba/Enesa Hrustanović

  • Obilježavanje Evropskog dana donorstva: Moramo raditi transplantacije u BiH

    Obilježavanje Evropskog dana donorstva: Moramo raditi transplantacije u BiH

     

    Donorska mreža u BiH, Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH i Udruženje ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u BiH u Sarajevu su organizovali druženje s medijima povodom Evropskog dana donorstva i zahvale donorima, u cilju obilježavanja, ali i podrške medijima u razumijevanju stanja u oblasti transplantacija i donorstva.

    Halima Resić, predsjednica Donorske mreže u BiH, izjavila je da je veliki problem činjenica da u BiH ne postoji krovna institucija za transplantaciju.

    “Donorska mreža je nevladina organizacija koja nema podršku bilo kakvih zdravstvenih institucija. Federalno ministarstvo zdravstva nas podržava posljednjih godina u ovim kampanjama, ali to je nedovoljno. Borimo se i mislimo da svaki spašeni ljudski život je vrijedan ovog našeg truda i borbe”, kazala je Resić, dodajući da imaju snažniju podršku stranaca nego od vlastite države.

    Ona je rekla da je ključna prepreka zdravstveni sistem.

    “Mi ne možemo promijeniti politiku, ali idemo dalje. U Evropi 52 posto građana želi da donira organe. Mi moramo zajedno da rušimo predrasude. Sami sa sobom moramo razgovarati. Zašto da ti organi odlaze pod zemlju? Naši mladi ljudi, odlaze im organi zato što porodice nisu dovoljno informisane”, rekla je Resić te se zapitala “zašto ti organi ne nastave da žive u drugim ljudima”.

    Istakla je na kraju da je BiH na dnu ljestvice po broju transplantacija organa.

    Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, kazao je da mediji imaju važnu ulogu u vezi s izvještavanjem o značaju transplantacije organa.

    “Imamo dosta problema. Imali smo godinu i po dana bez transplantacija. To je najviše pogodilo pacijente koji čekaju. Imali smo smrtne slučajeve pored živih donora, što nam se nije smjelo događati. Evo napokon se vratio transplantacijski program u BiH. Zadnjih nekoliko mjeseci smo imali pet-šest transplantacija, ali to je jako jako malo. Morate znati da je 2.000 pacijenata na dijalizi u Federaciji BiH i da bi 700 ljudi mogli proći transplantaciju i kad uzmete broj transplantacija, to je jako malo. Pacijenti su zaista bez nade, a nadu ćemo im vratiti ako povećamo broj transplantacija”, rekao je Žuljević.

    Istakao je da je Sarajevo radilo više transplantacija 1974.-1975. nego 2020.-2021. godine.

    “Moramo raditi transplantacije u BiH. Svaka transplantacija je ušteda u zdravstvu. Preko 30 miliona se u Federaciji izdvaja za dijalizu. Zar to nije nešto na čemu bi Vlada trebala da poradi? Jako je važno da se razgovara u obitelji o doniranju organa. Ako se nikad kod kuće ne razgovara o tome, to su vrlo često odbijanja”, kazao je Žuljević.

    Elvir Ćuzović, pacijent iz Sarajeva, koji je već 21 godinu na hemodijalizi, istakao je da je njemu lično jedini spas transplantacija.

    “Već sam jednom imao transplantaciju. Majka mi je bila donor i više nema koga iz porodice da bi mi pomogao. Jedina nada bi bila kadaverična transplantacija koja se kod nas, nažalost, ne radi. Ja neku nadu ne polažem. Nakon dvije godine, prije mjesec dana desila se prva kadaverična transplantacija. Nakon dvije godine, a toliko je mladih pacijenata. Ja sam na federalnoj listi za transplantaciju, ali nemam nade. Ja pokušavam naći živog donora, da se pokušam spasiti van države. To je jedini način, jer ako bude išlo ovim tempom ja neću dočekati transplantaciju ni za 100 godina. Osjećam se ostavljenim od države. Ja sam se poželio vode napiti. Pola života sam na dijalizi. To nema nigdje u svijetu šta se kod nas dešava”, kazao je ovaj pacijent.

    federalna.ba/AA

  • Kompanija u BiH isplatila 360 hiljada KM bonusa radnicima

    Kompanija u BiH isplatila 360 hiljada KM bonusa radnicima

    Danski maloprodajni lanac JYSK isplatio je zaposlenicima u svojim poslovnicama u Bosni i Hercegovini preko 360 hiljada KM bonusa. Svakom od zaposlenika najuspješnije prodavnice isplaćen je bonus od preko 4.500 KM.

    Kako kažu, jedna od najvažnijih pogodnosti koje JYSK kao poslodavac osigurava svojim zaposlenicima su isplate bonusa koji mogu premašiti iznose od više hiljada KM.

    Budući da je danski maloprodajni lanac i tokom finansijske godine 2020/2021. poslovao veoma uspješno, pojedinačni su bonusi zaposlenika, koji rade u trgovinama prema ostvarenom rastu prometa, isplaćeni u iznosima preko 4.500 KM, a ukupno isplaćen godišnji bruto bonus zaposlenicima u prodavnicama u BiH iznosi 362.987 KM.

    – JYSK  je ponosan na svoj sistem bonusa, jer ga smatramo izuzetno motivirajućim za naše zaposlenike, a pravila su jako jednostavna i svima poznata. Naime, zaposlenici svake naše trgovine imaju mogućnost ostvariti bonus u skladu sa rastom prometa pojedine trgovine u odnosu na prethodnu godinu. To znači da postoje i razlike u isplaćenom bonusu između samih trgovina, a visina bonusa zavisi samo o rastu prometa, dakle gornja granica iznosa ne postoji – izjavila je country managerica JYSK-a,  Vesna Kukić Lončarić.

    Ovakav sistem se pokazao veoma uspješnim, jer su zaposlenici motivirani za rad, a budući da se bonus na promet isplaćuje na temelju zajedničkog rada, bez obzira na radno mjesto u trgovini, ovaj model iznimno potiče timsku atmosferu.

    – U konačnici imamo zadovoljne zaposlenike i kupce koji imaju najkvalitetniju uslugu – kazala je.

    Najuspješnije trgovine

    Tokom finansijske godine 2020/2021. najuspješniji tim sa najvećim isplaćenim bonusom bio je tim prodavnice iz Cazina, koji prate timovi iz Viteza i Bugojna.

  • Penzioneri u FBiH traže povećanje penzija za 10 posto

    Upravni odbor Saveza udruženja penzionera u FBiH upozorili su danas na težak materijalni i socijalni položaj penzionera i zatražili povećanje od deset posto svih penzija, izuzev onih najviših, pišu Nezavisne novine.

    Haso Halilović, zamjenik predsjednika UO Saveza penzionera, kazao je da to traže iz više razloga, a ključno je da bi se primakli 50 posto prosječno isplaćenoj penziji u odnosu na prosječnu platu.

    Naglašava da penzioneri u 2022. godinu žele, po svaku cijenu, da dočekaju s uvećanim penzijama.

    Halilović podsjeća da su članice Saveza, ranije ove godine, upozorile na mogućnost mirnih protesta ako se ne udovolji izmjenama i dopunama Zakona o PIO, u oba doma federalnog parlamenta, koje su im ponudili.

    “Protesti će biti ako se to ne riješi. Kad će to biti, imamo vremena.”, naglasio je Halilović, ali nije pomenuo termin.

    Redžo Mehić, predsjednik ovog udruženja, upozorio je da imaju plan, ali da još nije za javnost, a nadležnim organima je poručio: “Vjerujte imamo sredstva”.

  • Skandal / Bh. ambasador u SAD-u ne želi zamijenit pocijepanu zastavu države BiH?!

    Skandal / Bh. ambasador u SAD-u ne želi zamijenit pocijepanu zastavu države BiH?!

    Adnan Hadrović, bivši bh. diplomata i otpravnik poslova Ambasade Bosne i Hercegovine u Wasingtonu, te aktuelni savjetnik za globalnu sigurnost na Institutu za razvojni impakt u Washingtonu i predsjedavajući Borda direktora Savjetodavnog vijeća BiH, upozorio je na sraman odnos Ambasade Bosne i Hercegovine u Washingtonu prema državnoj zastavi.

    Hadrović je posebne kritike uputio na račun ambasadora BiH u Sjedinjenim Američkim Državama, Bojana Vujića.

    “Na veliku žalost mnogobrojnih Amerikanaca bh. porijekla ambasador Vujić se oglušio na njihove apele, molbe i zahtjeve da se konačno zamijeni poderana zastava države BiH, te je ista takva, nažalost, i dalje izvješena na jarbolu Ambasade BIH u Washingonu. Oglušio se na apele i molbe upravo onih zbog kojih je pored ostalih diplomatskih obligacija tu.

    Onih koji bh. državnoj administraciji, pa i njemu samom kroz plaćanje poreza, konzularnih taksi i dr. objezbjeđuju platu. Sramotno nepoštovanje njih samih, kao i države koju predstavlja ambasador Vujić u USA”, naveo je Hadrović.

    Inače, na ovaj problem je ukazano još u julu ove godine, ali, kako nam je potvrđeno, još uvijek nije riješen.

    Portal Radiosarajevo.ba je zatražio i komentar Ministarstva vanjskih poslova BiH na ovaj skandal. Od izvora u MVP BiH smo dobili najave da će se o svemu izjasniti početkom naredne sedmice.

    Radiosarajevo.ba

  • Preporuka koju niko ne primjenjuje; Zašto tržni centri posjetiocima na ulazu ne nude maske: Šta kažu u inspekciji

    Jedna od preporuka na početku pandemije tržnim centrima i ostalim privrednim i pravnim isubjektima gdje se okuplja veći broj ljudi, bila je da se svima koji nemaju svoju, na ulazu ponudi maska. Danas malo ko se toga pridržava.

    Tržni centri u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, ali i u ostatku države, puni su onih koji ne nose maske. Samo rijetki poštuju epidemiološku mjeru obaveznog nošenja maski u zatvorenim prostorima koja je još na snazi u cijeloj zemlji.

    – Na početku pandemije preporučeno je svim privrednim subjektima da na ulazu u svoje objekte ponude masku onome ko je nema. No, ako samo uđete u bilo koji tržni centar u Sarajevu, vidjet ćete da se to ne poštuje, odnosno niko vam na ulazu neće ponuditi masku ako je nemate. Teško da se sada za to može izdati neka naredba – kaže Arman Šarkić, glasnogovornik JU Dom zdravlja KS.

    Osim toga, zaštitari i redari, kojima je, između ostalog, u opisu posla i to da na ulazu u tržni centar kontrolišu – da li svi imaju masku – veći dio dana nisu na tom mjestu, “pa je posjetiocima ostavljeno da sami odluče”.

    Dakle, oni odgovorni, a njih je, moramo priznati, mali broj, stavit će masku pri ulasku u objekat. Ostali bez problema šetaju bez maske i za to što osim svog ugrožavaju i tuđe zdravlje ne snose nikakvu odgovornost.

    – Uvjerio sam se i sam u to, kao sigurno i većina sugrađana, da pri ulasku u tržni centar redar upozori osobu da stavi masku, a ona odgovori da je nema, ali da će je kupiti u tržnom centru. Možda neko i ode pa kupi i stavi je, ali mnogi to i ne urade. Puno je takvih i sličnih slučajeva. Uglavnom se tako mlađi ponašaju, ali ima i starijih – navodi Šarkić.

    Dodaje da tržnim centrima ne bi bio neki veliki izdatak da posjetiocima na ulazu osiguraju maske.

    – Osim toga, mislim da bi se i inspekcijski organi trebali više uključiti i kontrolu provođenja obavezne mjere nošenja maski u zatvorenim prostorima – kazao je Šarkić.

    Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS kažu kako su tokom septembra i oktobra sanitarni inspektori izvršili 630 inspekcijskih nadzora na okolnosti poštivanja higijensko-epidemioloških mjera u osnovnim i srednjim školama, kao i predškolskim ustanovama.

    Istovremeno, intenzivirani su, kako dodaju, i inspekcijski nadzori se provode i u vozilima javnog gradskog saobraćaja oba prijevoznika, tržnim centrima, ugostiteljskim objektima i svim drugim pravnim subjektima u KS, a posebno mjestima većeg okupljanja građana.

    – U odnosu na dosadašnja iskustva inspekcija se u postupcima inspekcijskih nadzora fokusira na kontrolu poštivanja propisane fizičke distance, nošenja maski, kao i osiguranje tzv. Covid-redara, posebno u tržnim centrima i javnom gradskom prijevozu. Najčešći nedostatak u tržnim centrima je nepotpuno i nepravilno postupanje po važećim preporukama za trgovine i tržne centre u kontekstu COVID-19, tj.nenošenje ili nepravilno nošenje maski i nedostatak Covid-redara – navode iz inspekcije.

    Za utvrđene nedostake u pomenutom periodu izadata su 484 rješenja sa korektivnim mjerama i 33 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 57.600 KM, od čega je, radi grubog kršenja mjera, tržnim centrima izdato šest prekršajnih naloga u novčanom iznosu od 10.500 maraka.

    Iz inspekcije navode kako preporuka vezana za podjelu maski nije bila obavezujućeg karaktera ni u prethodnom periodu, pa ni sada, te se po tom onovu novčane, kao ni upravne mjere, nisu ni izricale.

    Faktor

  • Kanton iz kojeg masovno odlaze ljekari: “Plate i uslovi su loši, mladi nemaju motiva”

    Tačne podatke koliko je ljekara napustilo Unsko-sanski kanton niko nema, no jedno je sigurno – ne radi se o malim brojkama kažu poznavaoci prilika

    Svakim danom je sve veći broj ljudi koji iz Bosne i Hercegovine odlaze u potragu za boljim životom. Državu napuštaju stručnjaci iz raznih oblasti, a naročito ljekari i medicinski kadar. Zastrašujuća i poražavajuća činjenica je to da domaće vlasti ne rade ništa kako bi ponudile alternativu.

    Tačne podatke koliko je ljekara napustilo Unsko-sanski kanton niko nema, no jedno je sigurno – ne radi se o malim brojkama kažu poznavaoci prilika, javlja BHRT. Zbog čega odlaze doktori?

    – 130 ljekara na 100.000 stanovnika što je veliki obim posla za ljekare ovdje. Uslovi rada su loši, plate su loše, sve druge stvari koje se odnose na edukaciju, tako da mlade kolege koje završe nemaju nikakav motiv da dođu ovdje i zaposle se, a oni koji rade, razmišljaju ili već odlaze, kaže Amir Rekić, v. d. predsjednika Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije USK.

    Država za školovanje jednog doktora uloži više od 100.000 maraka, ali su znanje i sposobnost jednog stručnjaka zapravo neprocjenjivi.

    – U narednih pet godina, to je već podatak star godinu dana, znači u naredne četiri godine očekujemo da još pedesetak ljekara specijalista ode u penziju, što će onda stvarno urušiti naš zdravstveni sistem i nismo svjesni da smo ušli u urušavanje zdravstvenog sistema u USK. Podaci iz manjih domova zdravlja koje smo dobili su takvi da kažu da je već nekoliko konkursa neuspješno bilo raspisano za, na primjer ljekara opšte prakse. Od mlađih ljekara niko se nije javio i nema interesa, naglašava Rekić.

    U Kantonalnoj bolnici u Bihaću kažu kako trenutno ljekari ne odlaze, iako je to ranije bila praksa.

    – Mlađi specijalisti da i, dakle, sekundarci, ljekari koji su tu i koji odrađuju svoj staž i čekaju uslove za specijalizaciju. Kada su u pitanju medicinari, to je već druga priča. Najveći problem nam je taj odlazak srednjeg medicinskog kadra, kaže Hajrudin Havić, direktor Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću.

    Na masovne odlaske upozoravaju i iz kantonalne Službe za zapošljavanje. Ipak, iz Službe upozoravaju da ni oni nemaju tačne brojke o odlasku doktora, s obzirom na to da se većina onih koji odlaze uopće i ne odjavljuje.

    – Najveći broj doktora odlazi iz ustanova, to jest sa gotovih radnih mjesta i ne budu na evidenciji nezaposlenih. Puno je njih, ali uvijek je veći broj onih što odlaze direkt iz radnog odnosa jer svakako ostaju zbog svoje egzistencije na evidenciji u radnom odnosu do krajnjeg roka dok ne dobiju papire i odu vani, navodi Nedžad Veladžić iz Odjeljenja za posredovanje pri zapošljavanju SZZ USK.

    Odlazak medicinskog kadra najviše brine građane, naročito one starije. Ako se u obzir uzme neprekidni trend odlaska ljekara, postavlja se pitanje – ko će ljude liječiti?

    Pored doktora i medicinara, odlaze svi oni koji za svoj rad i trud rad žele biti cijenjeni i poštovani. A takvih je samo u tekućoj godini više od 80.000. Odlazi mladost, odlazi pamet. Ne samo iz USK nego iz cijele Bosne i Hercegovine. U budućnosti, ovaj period ćemo proučavati pod nazivom velika seoba naroda.

    fokus

  • U BiH najavljen zastoj u registraciji vozila u BiH, trajat će duže vrijeme

    Kako su jučer upozorili iz Ministarstva unutarnjih poslova Zapadnohercegovačkog kantone, zbog problema u isporuci potvrde o vlasništvu vozila i obrasca potvrde o registraciji (prometne dozvole), u sljedećih nekoliko dana neće biti moguće registrirati dio vozila na području ovog kantona, odnosno na području cijele Bosne i Hercegovine

    Dio vozača u svim dijelovima Bosne i Hercegovine u idućih petnaestak dana bit će primoran parkirati automobil u garažu ili ga voziti bez prometne dozvole, a onima koji su trenutno u potrazi za novim vozilom bilo bi dobro da s tim pričekaju bar iduća dva tjedna jer ga do tada neće moći registrirati.

    Naime, kako su jučer upozorili iz Ministarstva unutarnjih poslova Zapadnohercegovačkog kantone, zbog problema u isporuci potvrde o vlasništvu vozila i obrasca potvrde o registraciji (prometne dozvole), u sljedećih nekoliko dana neće biti moguće registrirati dio vozila na području ovog kantona, odnosno na području cijele Bosne i Hercegovine.

    Do navedene situacije došlo je zbog činjenice da Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine u očekivanom roku nije izvršeno dostavljanje obrasca potvrde o vlasništvu vozila i obrasca potvrde o registraciji od odabranoga ponuđača u provedenom postupku javne nabave s kojim Agencija ima potpisan okvirni sporazum o kupoprodaji navedenih obrazaca te ih nije mogla proslijediti MUP-ovima.

    Kako navode iz IDDEEA-e, zbog pandemije je došlo do pomicanja rokova isporuke na tržištu repromaterijala, što je posljedično imalo i pomicanje planirane isporuke navedenih obrazaca za oko petnaest dana. Budući da se trenutačno u Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine i u organizacijskim jedinicama nadležnih tijela nalazi određena, manja, količina obrazaca potvrde o vlasništvu vozila i obrasca potvrde o registraciji, iz Agencije su predložili da organizacijske jedinice odnosno kantonalna ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a i Vlada Distrikta Brčko BiH, Odjel za javni registar, izvrše procjenu zaprimljenih zahtjeva.

    fokus