Category: BiH

• 

  Dodik i Milanović: Iznenadni susret

  FOTO: AVAZ

  ---

• 

  Vučić i Čović: Razgovori u Beogradu

  FOTO: AGENCIJE

  ---

• 

  Plenković i Palmer u Zagrebu

  FOTO: AGENCIJE

  ---

• 

  Izetbegović: Teška pozicija

  FOTO: AVAZ

  ---

izvor: avaz.ba

Učesnik lakše saobraćajne nezgode koji zahtijeva izlazak policije na lice mjesta neće morati da plaća 100 maraka za troškove uviđaja, kako je to prvobitno bilo predviđeno zakonom.

U odnosu na Nacrt zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima RS, u prijedlogu zakona koji je Vlada RS nedavno usvojila, obrisana je odredba koja je inače izazvala veliku diskusiju u javnosti.

Bilo je propisano da u situaciji kada učesnici udesa s manjom materijalnom štetom ne pristaju da popune i potpišu obrazac evropskog izveštaja o nezgodi, vozač koji zahtijeva izlazak policije na teren za taj uviđaj mora da plati 100 KM.

Ako znamo da policiju najčešće zove vozač koji nije skrivio udes, za mnoge je bilo diskutabilno zašto se na njega svaljuje ovaj trošak.

U Ministarstvu saobraćaja i veza RS za Srpskainfo su potvrdili da je u tekstu prijedloga zakona obrisana ova odredba, a pojasnili su i zašto.

“Radi se o javnoj usluzi koju pruža javni organ u skladu sa zakonom propisanim javnim ovlašćenjima, a ne o usluzi koju javni organ pruža po tržišnim uslovima, te činjenici da se ista finansira iz opštih prihoda budžeta”, kažu iz ministarstva.

Podsjetimo, prije nekoliko mjeseci iz ovog ministarstva su objašnjavali kako pozivi policiji da obave uviđaj, prilikom udesa sa manjom materijalnom štetom, uzrokuju “bespotrebne zastoje i gužve u saobraćaju, materijalne troškove policiji i angažovanje kapaciteta policijskih službenika, koji bi te kapacitete mogli preusmjeriti na druge aktivnosti”.

Obrazac europskog izvještaja o saobraćajnoj nezgodi vozači dobiju prilikom registracije, a koristi se za udese s manjom materijalnom štetom.

---

Radiosarajevo.ba

Poljoprivredni proizvođač Dževad Bilajbegović iz Sanskog Mosta odlučio se ove godine za masovnu proizvodnju golice, sorte bundeve koja nije u tolikoj mjeri prisutna na području ove općine i Unsko-sanskog kantona.

Bilajbegović dodaje kako je jedno vrijeme živio i radio u Sloveniji, gdje se pomenuta kultura proizvodi u velikim količinama te je odlučio da se okuša u ovoj vrsti poljoprivredne proizvodnje.

“U svemu mi je pomogla Nada Rajlić, koja je inženjer agronomije, zemljište sam pripremio u skladu sa mišljenjem struke i moram reći kako sam veoma zadovoljan oglednim prinosima. Ove godine zasadio sam ogledne parcele, zemljišnu površinu od pet dunuma, i ubrao sam šest traktorskih prikolica. Zadovoljan sam urodom s obzirom na to da je godina bila sušna, pa je zemljište trebalo navodnjavati”, kazao je Bilajbegović.

Prema njegovim riječima, idealni prinosi ove vrste bundeve treba da iznose više od 100 kilograma po jednom dunumu zemljišta. Ističe kako je iskoristivost ove sorte maksimalna, da je nutricionisti preporučuju za jelo, ali da su posebno na glasu njene sjemenke.

“Sjeme golice nema ljusku, pa je zato odlična za košpe jer je ne morate ljuštiti. Sjemenke imaju izuzetno visok sadržaj kalorija i proteina te su veoma hranljive i zdrave. Posebno je efikasna kod osoba koje imaju problema s prostatom ili povišen šećer”, kaže Bilajbegović.

Dodaje kako se sjemenke mogu jesti prijesne ili pržene, te da su na lokalnom tržištu već postale pravi hit.

“Brojni kupci dolaze kod mene i žele da kupe sjemenke ili bundeve, tako da ću ostvariti pristojnu zaradu. Naravno da ću određenu količinu sjemena zadržati za predstojeću sjetvu”, zadovoljan je Bilajbegović.

Bez obzira kako ih nazivamo, bundeve, misirače, buče ili tikve su kraljice jeseni i prave riznice vitamina i minerala koje jačaju ljudski organizam.

izvor: nezavisne.com

Kazneno popravni zavodu zatvorenog tipa Zenica (KPZZT), uz financijsku podršku Turske agencije za koordinaciju i suradnju (TIKA), svečano je danas pustio u rad pogon Šivaone.

TIKA je, kako je istakao direktor KPZZT Zenica Redžo Kahrić, na osnovu međusobnog ugovora potpisanog 28. travnja ove godine, za pokretanje ovog pogona uložio 168.000 KM, odnosno nabavio 60 novih šivaćih mašina i opremu za pripremu proizvodnje zaštitnih odjela za osuđenike i zaštitare te ustanove, ali i posteljine, zaštitne maske i slično.

-Pogon doprinosi procesu resocijalizacije osuđenih osoba, u izvršenju kazne zatvora u ovom zavodu. Ovim projektom, Uprava je u mogućnosti da zaposli veći broj osuđenih osoba, koje žele biti radno angažirane, a prednost ovog projekta je što se nalazi u krugu Zavoda. Tako su u mogućnosti da se zaposle osuđene osobe, koje služe dugogodišnju kaznu zatvora. Značaj ovog projekta, koji smo realizirali s TIKA-om, ima učinak povećanja broja angažiranih osuđenih osoba, koje radno-okupacijskim tretmanom imaju mogućnost stjecanja novčanih sredstava koji im mogu poboljšati uvjete života za vrijeme izdržavanja kazne zatvora – istakao je Kahrić.

Zarađenim novčanim sredstvima, napomenuo je, zatvorenici mogu pomoći i svojim obiteljima, ali i steći znanje i iskustvo u struci koje će im omogućiti socijalno uređen život nakon “odležane” kazne zatvora. Kahrić navodi da će Šivaona moći zaposliti 100-njak zatvorenika, ali da ih je trenutno angažirano 20-ak. Zatvorenici će za početak na mjesečnom nivou zarađivati po 300 KM.

-Ovim projektom Zavod ima mogućnost šivenja i za druge institucije u Bosni i Hercegovini – kazao je Kahrić, dodajući da će, ako budu konkurentni na tržištu, biti u prilici za šiju odjeću i opremu i za druge slične zavode te policijske agencije u BiH, čime će steći uvjete i za zapošljavanje novih zatvorenika.

Potpredsjednik TIKA-e Mahmut Cevik istakao je da je ta agencija već od 1995. godine u BiH te pruža podršku njenom razvoju. Zadnjih 20 godina, kako je rekao, godišnje realiziraju po 2.000 projekata.

-Ovdje smo zbog jednog zanimljivog projekta, da prisustvujemo otvorenju jednog proizvodnog pogona, koji je iz jednog aspekta ekonomski, a iz drugog edukativni. Mislim da nam je ovo prvi projekat u jednom zatvoru, među 5.000 realiziranih projekata na Balkanu – istakao je Cevik.

Ističe da je oko 200.000 učenika u balkanskim zemljama, kroz brojne projekte TIKA-e, dobilo bolje uvjete za rad, a kroz projekte u medicinskom sektoru 1.500.000 ljudi ima priliku dobiti bolje medicinske usluge. Dosta su, kazao je, realizirali i projekata na polju ekonomskog osnaživanja stanovništva.

-Ali, mislim da je ovo jedan od najzanimljivijih projekata, realiziran u instituciji staroj više od 130 godina. Nadam se da će korisnici ovog projekta, osuđena lica, zahvaljujući projektu, doprinijeti prije svega svojim obiteljima, ustanovi i ekonomiji ove regije. Želim iskazati i svoje poštovanje prema njima i njihovoj borbi – poručio je Cevik.

Ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta u Vladi Zeničko-dobojske županije Spahija Kozlić zahvalio je TIKA-i i narodu Turske koji solidarno pomažu BiH. On je kazao i da je u toku sanacija tri zeničke škole te izgradnja jedne osnovne škole u Varešu.

-Republika Turska, zaista, ostavlja duboke tragove u narodu BiH. Ostavlja duboke tragove tako što solidarno pomaže BiH, a tamo gdje se na taj način solidarnost širi, tu ostaje i prijateljstvo – poručio je Kozlić.

Navodi kako je TIKA također donacijom mašina za šivenje, financirala otvaranje Kabineta praktične nastave u Srednjoj mješovitoj školi u Zenici, a u Osnovnoj specijalnoj školi u Zenici ugradili i lift za učenike te škole. Suradnja je dobra i s Turskom vojnom misijom u BiH te Institutom Yunus Emre.

Svečanosti je prisustvovao i Hidajet Trako, pomoćnik federalnog ministra za izvršenje krivičnih sankcija, prenosi Fena.

 

izvor: Fena

Na osnovu člana 56. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 35/05), člana 27. Zakona o raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 15/05), Uputstva o načinu i procedurama odabira korisnika projekata povratka i rekonstrukcije stambenih jedinica („Službeni glasnik BiH“,broj: 48/06),  Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica objavljuje 

J A V N I   P O Z I V 

Izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine, raseljenim osobama u Bosni i Hercegovini i povratnicima u Federaciju Bosne i Hercegovine

za podnošenje prijava za obnovu  i rekonstrukciju stambenih jedinica u cilju povratka na područje općina Federacije Bosne i Hercegovine 

Pomoć u obnovi i rekonstrukciji stambenih jedinica u cilju povratka dodjeljuje se u okviru implementacije Programa obnove stambenih jedinica dodjelom građevinskog materijala i sredstava za ugradnju i Programa obnove stambenih jedinica po sistemu „ključ u ruke“ raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta Federacije BiH „Transfer za raseljena lica i povratnike“, sredstava Kantona, općina, kreditnih sredstava i drugih donatora.

Implementator projekta je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, ili implementator definisan posebnim sporazumom

KRITERIJI ZA ODABIR KORISNIKA ZA REKONSTRUKCIJU OBJEKATA

OPĆI KRITERIJI

Opći kriteriji su eliminatorni i obavezujući za sve korisnike pomoći

Opći kriteriji za utvrđivanje potencijalnih korisnika projekata povratka i rekonstrukcije stambenih jedinica:

1. da je izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, raseljena osoba u Bosni i Hercegovini ili povratnik sa prebivalištem u Federaciji Bosne i Hercegovine.
2. da je iskazao namjeru za povratkom,
3. da je utvrđen status vlasništva ili stanarskog prava nad stambenom jedinicom koja je predmet rekonstrukcije,
4. da je na dan 30.04.1991. godine imao prebivalište u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije,
5. da se stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije smatra neuvjetnom za stanovanje, u skladu sa odgovarajućim standardima o minimumu stambenih uvjeta,
6. da on i članovi njegovog domaćinstva od 1991. godine nemaju na teritoriji BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uvjetnom za stanovanje, a u skladu sa odgovarajućim standardima o minimumu stambenih uvjeta,
7. da nije primio pomoć u rekonstrukciji, dovoljnu da zadovolji odgovarajuće standarde o minimumu stambenih uvjeta.

I.1.) Dokaz o statusu izbjeglice iz BiH, raseljene osobe u BiH i povratnika

– Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje općih kriterija da je potencijalni korisnik

pomoći izbjeglica iz BiH, raseljena osoba u BiH i povratnik je potvrda nadležnog organa

o statusu (za sve članove porodice prijavljene za pomoć u rekonstrukciji):

1. a) izbjeglica iz BiH svoj status dokazuje odgovarajućom potvrdom (izbjeglička

legitimacija/karton), uvjerenje o statusu izbjeglice iz BiH,

1. b) raseljena osoba u BiH svoj status dokazuje potvrdom/pravosnažnim rješenjem

nadležnog organa općine privremenog boravka o statusu raseljene osobe,

1. c) povratnik svoj status dokazuje potvrdom nadležnog organa općine povratka o

statusu povratka uz kopiju CIPS-ove potvrde o prijavi prebivališta izdate u mjestu

prebivališta iz 1991.godine.

I.2.) Dokaz o namjeri za povratkom

– Izjavom podnositelja, koja se ovjerava od strane nadležnog organa općine povratka,

dokazuje se:

1. da je iskazana namjera za povratkom,
2. da je stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije neuvjetna za stanovanje u skladu sa odgovarajućim standardima o minimumu stambenih uvjeta,
3. da korisnik /nositelj domaćinstva i članovi njegovog domaćinstva koji su prijavljeni za dobivanje pomoći u rekonstrukciji, od 1991. godine nemaju na teritoriju BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uvjetnom za stanovanje, u skladu sa odgovarajućim standardima o minimumu stambenih uvjeta,
4. da korisnik nije primio pomoć u rekonstrukciji, dovoljnu da zadovolji odgovarajući standard o minimumu stambenih uvjeta.

I.3.) Dokaz o vlasništvu/ stanarskom pravu

– Dokumenti kojim se dokazuje vlasništvo/stanarsko pravo nad stambenom jedinicom

koja je predmet rekonstrukcije su:

1. a) ZK (zemljišno-knjižni) izvadak-izvod iz katastarske evidencije, posjedovni list ne stariji od 6 (šest) mjeseci, i / ili
2. b) CRPC odluka-odluka Komisije za imovinske zahtjeve izbjeglice i raseljene osobe, i / ili
3. c) Pravosnažno rješenje o povratku/stanarskog prava-rješenje nadležnog općinskog

organa o povratku i / ili uvođenju u posjed.

I.4.) Dokaz o kretanju

– Uvjerenjem o kretanju podnositelja zahtjeva za rekonstrukciju, koje izdaje nadležni

organ unutarnjih poslova dokazuje se da je korisnik pomoći na dan 30.04.1991. godine

imao prebivalište u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije.

Potrebno je priložiti original uvjerenja o kretanju ili ovjerenu kopiju.

U izuzetnim slučajevima, kada se uvjerenjem o kretanju ne može pouzdano utvrditi

prebivalište na dan 30.04.1991. godine, kao dokaz prebivališta pribavlja se izjava dva

svjedoka, ovjerena od strane nadležnog organa općine povratka.

POSEBNI KRITERIJI

Ispunjavanje posebnih kriterija služi Komisiji za odabir korisnika kao osnova za formiranje rang liste korisnika, poštujući načela transparentnosti i jednakopravnosti  pristupu pomoći za rekonstrukciju.

 Posebni kriteriji su:

1. Korisnik pomoći se vratio na svoje prijeratno prebivalište i živi u uvjetima koji su ispod utvrđenog stambenog minimuma, uključujući i korisnike koji privremeno borave u improviziranim naseljima, kampovima, kontejnerima i slično.
2. Korisnik pomoći pripada određenim kategorijama kao što su:

1. socijalna kategorija,
2. osobe s onesposobljenjem/invaliditetom,
3. samohrani roditelji, staratelji ili hranitelji porodice,
4. šehidske porodice/porodice poginulih boraca,
5. porodice nestalih osoba i
6. bivši logoraši.

1. Korisnici koji se nalaze u kolektivnim oblicima zbrinjavanja, alternativnom smještaju ili zadovoljavaju uvjete i ima/ostvaruje pravo na alternativni smještaj.
2. Broj i starosna dob članova domaćinstva koji su se prijavili za povratak na svoje

prijeratno prebivalište.

II.1.) Dokaz o povratku u prijeratno prebivalište

Povratak u prijeratno prebivalište dokazuje se CIPS-ovom potvrdom izdatom u mjestu prebivališta iz 1991.godine, kojom se dokazuje da korisnik ima prijavljeno prebivalište na adresi na kojoj se nalazi objekat/stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije i potvrda nadležnog općinskog organa ili drugog nadležnog organa da je povratnik.

II.2.) Dokaz o pripadnosti određenim skupinama

II.2.a) socijalna kategorija svoj status dokazuje relevantnim dokazima i to: posljednji

          ček od penzije, dokaz da se radi o korisniku socijalnih davanja od nadležnog

centra za socijalni rad ili nadležne općinske službe za socijalnu i dječiju

zaštitu, dokaz da se radi o civilnoj žrtvi rata i da ostvaruje/ne ostvaruje prihode

po tom osnovu,

II.2.b.) status lica sa invaliditetom dokazuje se rješenjem koje se pribavlja od strane

           nadležnog organa (ratni vojni invalid, lica sa urođenim ili stečenim

invaliditetom i sl.),

II.2.c.) status samohranog roditelja, staratelja ili hranitelja dokazuje se relevantnim

           dokazom koji se pribavlja od strane nadležnog centra za socijalni rad ili

općinskog organa uprave, nadležnog za poslove socijalne i dječije zaštite kod

kojeg se vodi službena evidencija,

II.2.d.) status šehidske porodice / porodice poginulih boraca dokazuje se potvrdom

            koja se pribavlja od strane nadležnog organa kod kojeg se vodi službena

evidencija,

      II.2.e.) status porodice nestale/ih osoba dokazuje se potvrdom koja se pribavlja od

strane nadležnog organa kod kojeg se vodi službena evidencija,

II.2.f.) status bivšeg logoraša dokazuje se potvrdom koja se pribavlja od strane

nadležnog organa kod kojeg se vodi službena evidencija.

II.3.) Dokaz o boravku u kolektivnim oblicima zbrinjavanja i alternativnom

     smještaju

1. činjenica da se korisnik nalazi u kolektivnim oblicima zbrinjavanja, alternativnom smještaju dokazuje se potvrdom nadležnog organa na čijoj teritoriji se nalazi kolektivni centar ili alternativni smještaj.
2. činjenica da korisnik zadovoljava uvjete i ima/ostvaruje pravo na alternativni smještaj dokazuje se potvrdom nadležnog organa općine, kantona, entiteta u kojem korisnik privremeno boravi.

II.4.) Dokaz o brojnosti porodice

Bojnost porodice koje imaju više članova domaćinstva i njihova starosna dob, koji su se prijavili za povratak, dokazuje se kućnom listom, ovjerenom od strane nadležnog općinskog organa.

Uz ovjerenu kućnu listu korisnik je dužan priložiti rodne listove za maloljetne članove, odnosno ovjerenu kopiju CIPS-ove potvrde o mjestu boravišta/prebivališta za punoljetne članove porodice.

 

Podnošenje prijava i dokumenata

 

Prijave za obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica u cilju povratka u okviru

implementacije „Programa obnove stambenih jedinica dodjelom građevinskog

materijala i sredstava za ugradnju“ i „Programa obnove stambenih jedinica po

sistemu „ključ u ruke“ raseljenim osobama i povratnicima u Federaciju Bosne i

Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine sa potrebnom dokumentacijom

kojom se dokazuje ispunjavanje svih općih i posebnih kriterija, mogu se dostaviti

     lično na  Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, ulica Hamdije

     Čemerlića 2, Sarajevo, svakim radnim danom od 08,00 do 16,00 sati,

     ili poštom  na adresu:

Federalno  ministarstvo raseljenih osoba i  izbjeglica, ulica Hamdije Čemerlića  

     2 , 71000 Sarajevo, sa naznakom:: „ZA JAVNI POZIV ZA DODJELU POMOĆI ZA

     OBNOVU I  REKONSTRUKCIJU STAMBENIH JEDINICA U CILJU POVRATKA“.

Prijave za rekonstrukciju stambenih jedinica podnose se uz posebno popunjen obrazac koji će biti dostupan na šalterima općina boravka i općina povratka, u prostorijama Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Hamdije Čemerlića 2, na internet stranici Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica

www.fmroi.gov.ba, gdje će biti objavljen i tekst Javnog poziva.

Javni poziv traje od 25.10.2021. godine do 25.11.2021. godine, i bit će objavljen u dnevnim novinama.

Prijave koje budu kompletne i dostavljene u roku iz prethodnog stava bit će uzete u razmatranje od strane Komisije za odabir korisnika.

Žalba: Žalbe se podnose Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica,

na adresu Hamdije Čemerlića 2, 71000 Sarajevo,  u  roku od 15 dana od dana javnog oglašavanja rang liste potencijalnih korisnika, koja će biti objavljena na oglasnoj ploči Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Kantona, Općina povratka i na internet stranici Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica www.fmroi.gov.ba.

Napomena: Za potencijalne korisnike koji se nalaze na rang listama po Javnom pozivu iz 2019. godine, a koji do sada nisu dobili pomoć u obnovi/rekonstrukciji stambene jedinice, potrebno je da podnesu novu ovjerenu Prijavu/Obrazac za  dobivanje pomoći za rekonstrukciju stambene jedinice dodjelom građevinskog materijala ili obnova stambene jedinice po sistemu „ključ u ruke“ po Javnom pozivu iz 2021. godine, Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.

Dokumentacija o ispunjavanju općih i posebnih kriterija za gore navedene potencijalne korisnike, će biti preuzeta sa Javnog poziva iz 2019. godine, te potencijalni korisnici sa rang liste neće biti u obavezi da ponovo dostavljaju istu osim ako su u međuvremenu imali neke promjene.

Također, prilikom obrade svakog pojedinačnog zahtjeva, Komisije za odabir korisnika će tražiti dopunu dokumentacije, ukoliko to bude bilo potrebno za navedene potencijalne korisnike sa rang liste.

Prijave/molbe/zahtjevi potencijalnih korisnika, koji se nalaze na utvrđenim rang listama iz 2019. godine, smatrati će se nevažećim, objavljivanjem rang listi po ovom Javnom pozivu.  

Konačne rang liste potencijalnih korisnika objavljene po Javnom pozivu iz 2021. godine, koristit će se za period od 2022. do 2023. godine.                             

U BiH je u septembru, na godišnjem nivou, zabilježen rast nivoa potrošačkih cijena cijena od 3,0 posto.

Rast cijena u septembru, na godišnjem nivou, zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 5,1 posto, alkoholna pića i duhan za 1,7 posto, stanovanje i režijski izdaci za 1,2 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,9 posto, zatim zdravstvo za 0,9 posto.

Rast cijena u odjeljku prijevoz zabilježen je od 9,2 posto, rekreacija i kultura za 1,4 posto, restorani i hoteli za 0,4 posto te odjeljku ostala dobra i usluge za 0,7 posto.

Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima odjeća i obuća za 7,2 posto, komunikacije za 0,3 posto te obrazovanje za 0,1 posto.

Potrošačke cijene u septembru 2021. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su zabilježile rast za 0,8 posto.