Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Životni standard u BiH sve lošiji: Dug bankama 20 milijardi KM

    Životni standard u BiH sve lošiji: Dug bankama 20 milijardi KM

    Rast cijena osnovnih životnih namirnica, odjeće, obuće, goriva, očito je natjerao građane BiH da se još više zadužuju, a kako bi mogli osigurati egzistenciju.

    Građani, kako bi podmirili osnovne potrebe, pribjegavaju podizanju kredita, a čemu svjedoči statistika koju vodi Centralna banka BiH.

    Ukupna dugovanja

    Naime, kad je riječ o ukupnim kreditima u BiH, oni su na kraju avgusta iznosili 20,83 milijarde KM i u odnosu na prethodni mjesec povećani su za 14,2 miliona KM. Kreditni rast registriran je u sektoru stanovništva, i to za 40,5 miliona KM, te javnih preduzeća – 3,9 miliona KM, dok je pad registriran u sektoru privatnih preduzeća, vladinih institucija.

    Inače, godišnja stopa rasta kredita u avgustu je iznosila 2,4 posto ili 491,9 miliona KM. Prema podacima Centralne banke BiH, godišnji rast kredita registriran je u sektoru stanovništva za 403,5 miliona KM, privatnih preduzeća za 105,9 miliona te vladinih institucija za 36,8 miliona KM.

    Budući da nisu svi građani kreditno sposobni i često ne ispunjavaju stroge bankovne kriterije, građani se svi više zadužuju i u mikrokreditnim organizacijama, i to po vrtoglavo visokim kamatama.

    • Čavalić: Promjena obrazaca potrošnje

      Čavalić: Promjena obrazaca potrošnje

      FOTO: ARHIV

    Zvuči nevjerovatno, ali je istinito da ljudi pozajmljuju 400 KM, koje moraju vratiti s kamatom od nevjerovatnih 220,5 posto, i to je legalno. Naime, jedna mikrokreditna organizacija registrirana u RS, prema podacima Agencije za bankarstvo RS, nudi kredit do 400 KM s rokom otplate od 31 dan do tri mjeseca. Tako onaj ko uzme 400 KM na tri mjeseca mora vratiti ukupno 555 KM.

    Navike potrošača

    Ekonomista Admir Čavalić za „Avaz“ je kazao da tržišni trendovi i novi ekonomski uvjeti vode ka promjeni obrazaca potrošnje, navika potrošača, odnosno ponašanja stanovništva.

    – U tom kontekstu treba posmatrati ove podatke. Rast mikrokreditiranja u svrhu nenamjenske potrošnje pokazuje da građani na ovaj način moraju kompenzirati nizak životni standard. Ono što je bitno navesti jeste da je bankarski sektor, prirodno, konzervativniji u ovom periodu, tako da ne iznenađuje rast mikrokreditnih usluga – iste su nastale i organski su vezane za periode kriza – istakao je Čavalić.

    Rast mikrokredita

    U prvoj polovini ove godine zabilježen je rast mikrokredita građanima za 13,7 miliona KM i iznose više od 409,1 milion KM. Najviše su zastupljeni krediti za ostale namjene – za penzionere, finansiranje opće potrošnje građana, gotovinski nenamjenski krediti, robni krediti i sl. Njihov udio u ukupnim kreditima je 53 posto, s rastom po stopi od 10 posto.

    izvor: avaz.ba

  • Srebreničke maline na tržištu Kanade

    Srebreničke maline na tržištu Kanade

    Senad Jusić i Radenko Simić iz Donjih Potočara već šest godina bave se malinarstvom, a kažu da je ovogodišnja berba prošla veoma dobro i da su zadovoljni urodom i otkupnom cijenom maline.

    Naglašavaju da su prve godine bavljenja malinarstvom bile najteže zbog ulaganja i niske otkupne cijene malina.

    “Na početku smo razmišljali da li uopće da se bavimo malinarstvom. Radenko i ja smo napravili zajednički dogovor jer smo željeli da uzgoj maline vilamet i miker bude osnova našeg zajedničkog ulaganja. Do sada smo postigli izuzetno dobra rezultat u proizvodnji. Počeli smo s plantažom od dva dunuma, a sad smo skoro došli do dva hektara pod zasadima maline”, kazao je Jusić u razgovoru za Fenu.

    Naglašava da malinarstvo zahtijeva intezivni rad i mnogo vremena.

    “Zbog terenskih uvjeta otežana je upotreba poljoprivrednih mašina, a također je problem i radna snaga u toku berbe zrelog ploda. Ova godina je bila neočekivana za sve nas kada je u pitanju rod maline i otkupna cijena. Imali smo oko jedanaest i po tona maline i izuzetno smo zadovoljni postignutim rezultatom rada”, rekao je Jusić.

    Prema njegovim riječima, malinari nemaju nikakav podsticaj za ostvarene rezultate, ali ipak preporučuje i drugima da se bave malinarstvom.

    “Naš trud i rad nema selektivnu podršku lokalne zajednice niti od nekog drugog. Jednostavno smo prepušteni sebi i trenutnom dešavanju na tržištu. Moja preporuka onima koji su u mogućnosti da se bave malinarstvom, jer malina je veoma zdrava, a bavljenje malinarstvom poboljšava se i finansijska situacija”, ističe Jusić.

    On se pohvalio da se maline koje uzgajaju izvoze izvan granica Bosne i Hercegovine.

    “Prema infomacija otkupljivača, naša malina se izvozi čak i u Kanadu. Mi smo zadovoljni i ponosni na sebe da smo ostvarili takav kvalitet koji može da se nalazi na tržištu u Evropi, a i dalje. To dokazuje da su naši proizvodi kvalitetni. Naša plantaža maline je izuzetan motiv neovisno jesmo li Bošnjaci, Srbi, Hrvati illi drugi, nego je pokazatelj da zajedničkim trudom i radom možemo da stvaramo nove vrijedosti koje su za sve nas od velike važnosti“, potcrtao je Jusić.

    izvor: Fena
  • Proizvodi braće Falak iz Čapljine idu u Dubai

    Proizvodi braće Falak iz Čapljine idu u Dubai

    Onaj tko prati različite sajmove u BiH, godišnje manifestacije vinara i maslinara Zadružnog saveza Dalmacije i druge, nakon uvida mora se zapitati: Zašto je Hercegovina zastupljena sa skromnom paletom proizvoda? Na jednoj strani naglašavaju se kvaliteta i mogućnosti, a na drugoj sve se svodi na nekoliko osnovnih proizvoda, piše Večernji list BiH.

    Dobar odziv kupaca

    Među još uvijek rijetkim lastama ističe se tvrtka Regius iz Čapljine u vlasništvu braće Falak, Tonija i Ilije.

    “Naša tvrtka u Čapljini – Klepcima u obiteljskom je vlasništvu, radimo po tradicionalnim recepturama. Imamo raznovrstan asortiman, 7-8 različitih vrsta džemova, 7-8 vrsta sirupa, sušeno voće i povrće… Trenutačno nam je na tržištu najpoznatiji proizvod čips od japanske jabuke. To je novina na ovome području”, kaže Toni Falak, inače agronom. Čips su prezentirali zahvaljujući jednom trgovačkom lancu u BiH na čijim policama se i nalazi.

    “Sljedeći proizvod bit će sok od mandarine. Plodovi se melju i cijede, sok se pasterizira bez dodataka aditiva i šećera. Na taj proizvod ponukala nas je činjenica da je Dalmacija puna soka od mandarina pa smo došli na misao – zašto ga i mi ne bismo proizvodili. To će biti novitet pa očekujemo dobar odziv kupaca”,  dodaje Toni.

    “U Austriju izvozimo drugu godinu 6500 staklenki, a za Dubai pripremamo džem od smokve. Taj posao realizirat ćemo u suradnji s jednom izvoznom tvrtkom”, kaže stariji brat Falak.

    “Suhe rajčice u maslinovu ulju, tu smo išli naslijepo. Zašto? Imali smo svoje nasade rajčice, sorta tzv. šljivar, koja ima dosta suhe tvari. Bio je višak proizvodnje i, da ne bi propala, predložio sam sušenje plodova. Postotak koji se dobije jako je nizak, 10 do 12% od kilograma. Osušenu rajčicu spakirali smo i počeli prodavati. Tržište je pozitivno reagiralo, a onda smo došli na ideju da je pakiramo u staklenke s maslinovim uljem. Tako upakirane brzo smo rasprodali pa smo se za ovu godinu ozbiljnije pripremili. Javili su nam se stari kupci pa ne bi trebalo biti problema s plasmanom. Dok radiš i učiš sam, posao te navodi na otkrivanje novog. Bilo je i promašaja. Iskustva su skupa, ali rado ću ih podijeliti sa zainteresiranima”, kaže Toni.

    Brat Ilija bivši je odbojkaš. “I dok sam bio sportaš, bavili smo se poljoprivredom, imali nasade, sada smo to malo proširili, a uz vlastitu proizvodnju vršimo otkup i od kooperanata, uglavnom s čapljinskog područja i Hercegovine”.

    Govoreći o tzv. sporednim šumskim proizvodima i otkupu, Ilija kaže: “Drenjine su kod nas zaboravljena kultura, doskora se od njih nije ništa radilo. Mi smo obnovili tradiciju. Proizvodimo džem i sirup od drenjine. Tržište je to prihvatilo, a onda smo počeli s proizvodima od kadulje”.

    Najtraženiji sirup od šipka

    Divlja je i menta, divlji je i šipak. Trenutačno se najviše traži sirup od divljeg šipka. “Zbog suše ove je godine slabiji urod pa smo dogovorili i određeni otkup, nadamo se da će biti dovoljno. Trenutačno imamo 37 proizvoda. Kao konzervans koristimo jedino šećer, ali maksimalno do 20 posto. Radimo i proizvode bez šećera, to su prepoznali u inozemstvu, kod nas za to još nema zanimanja”, kaže Ilija.

    “Smokva je isplativa, suha se može čuvati i zimi, a pokrenuli smo i proizvodnju smokvenjaka. To je jedinstven proizvod u koji su, uz smokve, smiješani orasi, lješnjaci, grožđice, melju se i miješaju s medom, prava energetska bomba. Preporučljiv je ljudima koji rade teže poslove, dok stariji trebaju paziti s konzumacijom. S plasmanom smokvenjaka nema problema”, kaže rođak Falaka Goran Ekmečić.

    izvor: akta.ba

  • Lana Pudar izborila plasman u treće finale na Svjetskom kupu u Kazanu

    Lana Pudar izborila plasman u treće finale na Svjetskom kupu u Kazanu

    Bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar plasirala u svoje treće finale Svjetskog kupa koje se održava u Kazanu.

    Na utrci 100 metara delfin Lana je postavila novi državni rekord za djevojčice do 16 godina u vremenu 55.72. Finale je na programu poslijepodne u 17:00 sati, a bit će emitovano u direktnom prijenosu na Areni 4.

    Lana Pudar jučer je osvojila šesto mjesto u finalnoj utrci na 50 metara delfin, postavivši novi seniorski državni rekord.

    Također, prije dva dana, Lana je otplivala svoje prvo finale na Svjetskom kupu, gdje je u disciplini 200 metara delfin osvojila četvrto mjesto.

    To je bio ujedno najbolji rezultat bh. plivanja postignut na ovom takmičenju do sada, a ujedno je i postavila novi državni rekord.

    Izvor: klix.ba

  • Tragovi drevnih civilizacija na seoskim njivama

    Tragovi drevnih civilizacija na seoskim njivama

    U srbačkim i gradiškim selima na obalama Vrbasa, posebno ušću u Savu, otkriveni su mnogi tragovi drevnih civilizacija od prije nekoliko hiljada godina. Zbog toga je ovo područje postalo veoma privlačno arheolozima.

    Đuro Stijaković iz Kočićeva jesenas je na svojoj njivi, pored starog panja, pronašao bakarni prsten kroz kojeg je proraslo mlado stablo oraha. To je nevjerovatno, kazao je Stijaković, na koji način je tanki orah, prorastao kroz prsten i tako pronašao put od korena do Sunca.

    – Na istom mjestu pronašao sam ostatke ljudske ruke i šake. Vjerovatno je prsten bio na ruci pokojnika i sticajem nevjerovatnih okolnosti izbio na površinu uz pomoć mladog oraha. Izgledalo mi je kao da je stablo prstenovano – objasnio je za Srpskainfo Đuro Stijaković, arheolog amater iz lijevčanskog sela Kočićevo.

    On godinama samostalno traga i sakuplja predmete koji svjedoče o davnim civilizacijama. Njegova kolekcije se svake godine uvećava.

    – Nalazim ljudske i životinjske kosture u svojim njivama. Izoravam nakit, ostatke alatki, metalnog, keramičkog i glinenog posuđa, oružje, mačeve, stari novac… To me veoma mnogo zanima, naročito od kada su ovdje arheolozi iz Gradiške, Banjaluke, pa čak i Engleske počeli istraživati – kazao je Đuro Stijaković. 

    Njegov otac Čedo i djed Đuro, kaže, nisu imali arheoloških iskustava kao on.

    – Oni su zemlju obrađivali konjskim plugom, plitko orali, pa je sasvim razumljivo zbog čega nisu nalazili tragove davnih naselja, ljudi, burnog života u ovom kraju. Sada se za obradu zemlje koriste snažne mašine, koje na površinu izbacuju mnogo za nas nepoznatih ali dragocjenih predmeta – zaključio je Đuro Stijaković na čijem imanju su arheolozi otkrili dragocjeno arheološko nalazište.

    U koritu Vrbasa, u blizini srbačkog naselja Bajinci, ribolovac Vojo Romić iz susjednog sela Povelič pronašao je drveni čamac izrađen od jednog dijela hrastovog stabla. Sličan čamac, dužine pet metara, iz Vrbasa su izvukli Zlatko i Dragana Svoboda iz Poveliča, za koji je arheolog Milan Đurđević iz Gradiške utvrdio da je star oko 1.000 godina i da su ga koristili Sloveni.

    Dragan Pecija iz Bajinaca pronašao je u plićaku Save mač koji potiče iz 15. vijeka. Mač je dugačak 130, a drška 35 centimetara, i izrađen je od kovanog gvožđa, a korišten za borbe prsa u prsa, što je bio običaj u vrijeme feudalnih vitezova. Draganova supruga Brana iste godine, kopajući baštu, našla je novčić iz vremena Marije Terezije i medalju porijeklom iz Tirola, a njihov komšija Dragan Dumonić na obali Save našao je sjekiru neobičnog izgleda, koja je korišćena u davna vremena.

    U Kladarima je, kopajući temelj za farmu, Đuro Cvijić pronašao rimsku nekropolu, a nedaleko od nje arheolozi Muzeja RS su pronašli dvije bronzane posude iz rimskog doba i pozlaćene kopče iz 4. vijeka.

    Zanimljivo je da su u koritu Vrbasa za vrijeme velikih suša pronalazili ogromna hrastova stabla čija se starost procjenjuje na više od 1.000 godina. Stablo hrasta lužnjaka pronađeno je 2011. sa prečnikom od dva metra. Njegova vrijednost je velika, jer je korišten za izradu masivnih vrata na tvrđavama, zamkovima i manastirima.

    SKELET STAR 8.000 GODINA

    U selu Kočićevo pronađeno je naselje poluukopanih zemunica i nadzemnih kuća, koje se razvilo na meandrima Vrbasa, objasnio je arheolog Bojan Vujinović. Naselje pripada periodu mlađeg neolita i staro je više od 8.000 godina.

    – Prilikom istraživanja na ovom lokalitetu pronađen je skelet ženske osobe, čija je starost od oko 8.000 godina utvrđena na osnovu C14 analize koštanog uzorka. To predstavlja najstariji ljudski skelet u Bosni i Hercegovini. Na lokalitetu su pronađene alatke od kremena, noževi, strelice, strugači, sjekire, fragmenti posuda od keramike kao dio kuhinjskog posuđa i posuđa za skladištenje i kuhanje, te nekoliko žrvnjeva na kojima su mljeli žito. Lokalitet je istraživan kroz projekat Eurofarm, a u njemu su učestvovali stručnjaci sa USL-a, Kembridža, Muzeja RS, Republičkog zavoda za kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe Republike Srpske, muzeja u Gradiški, Doboju i Prijedoru – izjavio je Vujinović za Srpskainfo.

    izvor: srpska.info

  • I svjetske agencije pišu o genijalnom izumu harmonikaša iz Banja Luke

    I svjetske agencije pišu o genijalnom izumu harmonikaša iz Banja Luke

    Banjalučki harmonikaš Željko Đakić došao je u centar pažnje javnosti nakon “izuma” koji je postavio na svom glazbenom instrumentu.

    On je na harmoniku namontirao čitač kreditnih kartica.

    Ako je na zabavi gdje ljudi žele pjesmu, a nemaju gotovinu – čovjek ima rješenje.

    Osim što je postao hit u BiH i regiji o ovom Banjalučaninu pišu i svjetske agencije.

    – Odlučio sam da ih nadmudrim i ponudim im da mogu dati napojnicu muzičarima, ako to zaista žele – rekao je Đakić za agenciju Reuters.

    Dodao je da vjeruje da je prvi  u Bosni koji je došao na tu ideju.

    – Ali i dalje prevladavaju uobičajene gotovinske napojnice – rekao je Đakić.

    Đakić je naveo i da mu je ideja da ugradi čitač kartica na svoj instrument pala nakon što su neki šaljivdžije provukli svoje bankovne kartice kroz mijeh harmonike, prenosi Avaz.

    izvor: Centralna.ba
  • Elektroprivreda BiH: Novi termini jeftinije i skuplje struje

    Elektroprivreda BiH: Novi termini jeftinije i skuplje struje

     

    Prelaskom na zimsko računanje vremena, u nedjelju, 31. oktobra, bit će promijenjeni i termini za tzv. jeftiniju i skuplju električnu energiju potrošačima koje strujom snabdijeva Javno preduzeće Elektroprivreda BiH d.d.

    Za domaćinstva s dvotarifnim brojilima, manji tarifni stavovi primjenjivat će se radnim danima i subotom u intervalima od 13 do 16 i od 22 do 7 sati narednog dana, a nedjeljom cijelog dana.

    Za ostale kategorije kupaca, Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo (kupce koji električnu energiju preuzimaju na 110 kV naponu, kupce koji električnu energiju preuzimaju na 35 i 10 (20) kV naponu te javnu rasvjetu i ostalu potrošnju na 0,4 kV naponu), manji tarifni stavovi primjenjivat će se radnim danima u intervalu od 22 do 7 sati narednog dana, a subotom i nedjeljom cijeli dan, saopćeno je iz tog preduzeća.

    izvor: bhrt.ba

  • Ostavio pola tone jabuka na gradskom trgu uz poruku

    Ostavio pola tone jabuka na gradskom trgu uz poruku

     

    Poljoprivrednik iz Foče Milan Gagović, poznat po svojoj širokogrudosti, još jednom je oduševio sugrađane. Ovaj put počastivši ih jabukama sa svog imanja. Na gradski trg je iznio pola tone jabuka i ostavio ih uz poruku “poslužite se”. A, bilo je i dosta poziva telefonom, pa je gajbice jabuka dostavaljao od vrata do vrata.

    “Ne znam baš tačno kilažu, oko 500 kilograma jabuka je podijeljeno, ali ostalo je još jabuka koje će ići na dijeljenje. Uglavnom mi se javljaju stari ljudi koji ne mogu sami da beru jabuke i oni koji nemaju selo. Oni se jave, a meni je zadovljstvo da mogu da ih posjetim i odnesem im jabuke. Kad god podijelimo jabuke ili krompir sve nam se sljedeće godine vrati duplo. Imam pomoć i podršku porodice, nadopunjavamo se i razumijemo jedni druge i pomažemo jedni drugima. Zahvaljujući mom predjedju, djedu i ocu koji su sadili voće iz ljubavi došli smo do roda koji se mjeri vagonima. Uvijek se u mojoj porodici cijenila pomoć drugima.”, rekao je za ATV Milan Gagović iz Foče.

    Osmijesi na licima onih koje je obradovao jabukama Milanu su najveća nagrada. Od jednog od njih dobio je i lijep poklon.

    “Odnio sam jabuke do jednog momka koji ima zdravstvenih problema i on mi je donio poklon u kesi, a u pitanju je bio bijeli anđeo. Poklon me je jako obradovao”, priča Milan za ATV.

    Kiša berićet jedan, sunce sto i jedan, kaže naš narod. Baš takva je bila ova godina, nikad sušnija. Jabuka na pretek, ambari su napunjeni, ali i rakijske kace. Biće je i za jelo i za piće. “Vesela mašina” već uveliko radi.

    “Ova godina je bila berićetna. I kako kažu, kad je dobra godina i sve rodi seljak nije gladan. Ove godine, iako je bilo dosta sunčanih dana, rod je obilat po pitanju vrtlarstva i voćarstva. S tim da je jabuka ove godine rodila u rekordnoj obilatosti”, kaže Gagović za ATV.

    Osim rakije, Gagovići svake godine prave i velike količine pekmeza koji se dobija cjelodnevnim ukuhavanjem jabukovog soka.

    “Mi jabuku prerađujemo. Pravimo sirće, sokove, pekmeze i džemove, te pravimo i rakiju. Svi naši proizvodi se sa lakoćom prodaju, naročito pekmez. Ljudi ga sa svih strana naručuju. Za litar pekmeza koji je težak dvije kile potrebno je deset do dvanaest litara soka. Ukuhavanjem sto litara soka dobija se osam do devet litara pekmeza. Proces je težak i potrebno je i dosta vremena, drva i živaca, ali u pitanju je poslastica koja je posljednjih sto godina specijalitet”, priča Milan.

    Kad se vrijedno i složno radi sve se stiže. Na gazdinstvu Gagovića je i izuzetan rod povrća iz plastenika. Gazdinstvo se sve više okreće i turizmu. Na samoj obali Drine polako niče mali turistički kompleks.

     

    izvor: bhrt.ba

  • BiH čeka milione iz Berna i Njujorka

    BiH čeka milione iz Berna i Njujorka

    BiH je pripremila potrebne akte na osnovu kojih zvanično daje saglasnost na dogovor o prodaji rezidencija bivše SFRJ u Bernu i Njujorku, a na osnovu kojih bi trebalo, ako sve bude teklo po planu, da inkasira milione maraka.

    Komitet za sukcesiju diplomatsko-konzularne imovine bivše Jugoslavije, sastavljen od predstavnika BiH, Srbije, Hrvatske, Makedonije i Slovenije, u proteklom periodu stavio je pečat na sudbinu nekadašnje diplomatske imovine širom svijeta, ali taj posao još nije završen. BiH, prema ranijem sporazumu, pripada 15 odsto ukupne dobiti od prodaje, a na red su došle odluke o odobrenju zajedničke prodaje imovine u Švajcarskoj i SAD.

    To je vidljivo iz dokumenata koje je pripremilo Ministarstvo inostranih poslova BiH i koji su upućeni u fazu konsultacija. U odluci koja se odnosi na prostorije u Bernu piše da su se pojavila tri potencijalna kupca, odnosno države koje bi ih koristile za diplomatska predstavništva – Rusija, Indija, Kina. Riječ je o objektu pod zaštitom od 2017, a nijedna od tih država nije uputila zvanično pismo namjere sa ponudom za kupovinu.

    – Srbija je, početkom juna 2021, uputila sukcesorima zvaničnu ponudu za kupovinu objekta u Bernu, u kojem je detaljno obrazložila stvari. Sjeverna Makedonija i Slovenija su brzo prihvatile ponudu, BiH i Hrvatska nešto kasnije. BiH treba da pripadne oko 2,13 miliona maraka – piše u odluci, gdje stoji i da bi isplata bila u roku od 30 dana od potpisivanja ugovora, a jedini uslov jeste da kompletne procedure i potpisivanje ugovora zemlje završe prije kraja 2021. godine.

    Sličan osvrt je prezentovan i u odluci koja se odnosi na davanje zelenog svjetla za zajedničku prodaju prostora Stalne misije bivše SFRJ pri UN u Njujorku. Zajednički komitet je, putem međunarodne agencije, prikupio ponude i stavove svih država nasljednica. Jednoglasno je sredinom jula prihvaćena ponuda od 50 miliona dolara, zbog procjena da će sve naredne ponude vjerovatno biti niže od postojeće, koja je, s druge strane, za oko 20 miliona veća o procijenjene vrijednosti objekta u 2016.

    – Nakon prihvatanja kupoprodajne cijene, zajednički komitet je u saradnji sa ovlaštenim advokatom usaglasio nacrt kupoprodajnog ugovora i druge potrebne dokumente za promet nekretnine, čime su započete procedure o odobravanju prodaje unutar svake države sukcesora – istaknuto je u odluci.

    Sredstava od zajedničke prodaje će, kako je pojašnjeno, biti raspodijeljena po odredbama Sporazuma o pitanjima sukcesije.

    – Udio BiH je 15 odsto od iznosa, što na kraju iznosi 7,5 miliona. Na isti način će biti raspodijeljeni eventualni troškovi koji će nastati prilikom prometa nekretnine u postupku zajedničke prodaje – zaključeno je u odluci koju je u proceduru uputilo Ministarstvo inostranih poslova, a koju, kao i prethodnu u vezi sa prodajom imovine u Bernu, treba da odobri Savjet ministara BiH.

    U proteklom periodu nasljednice su u okviru zajedničke prodaje uspješno, kako je istaknuto, realizovale prodaju imovine bivše SFRJ, odnosno stana u Njujorku, ambasade i rezidencije u Tokiju, te ambasade u Bonu. Zajednički komitet ponovo bi trebalo da zasjeda u prvoj polovini naredne godine, a  najznačajnije pitanje biće raspodjela kompleksa bivše SFRJ u Moskvi.

    Investicije

    Nadležni već znaju gdje će usmjeriti dobijeni novac. Kada je riječ o BiH, u odlukama je navedeno da će prihod od prodaje imovine biti usmjeren za kupovinu objekata za potrebe diplomatsko-konzularne mreže, te obnovu i rekonstrukciju onih koji su u domaćem vlasništvu.

    izvor: glassrpske.com

  • Šta su donijele dosadašnje diplomatske ofanzive?

    Šta su donijele dosadašnje diplomatske ofanzive?

    Može li nova inicijativa Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije potaknuti dogovor unutar Bosne i Hercegovine o njenom budućem funkcionisanju i napretku? Angažovano prisustvo visokopozicioniranih diplomata u novoj misiji je intenzivirano, ali i već viđeno. 

    Međutim, dvije i po decenije dug put iz dejtonske u briselsku fazu zemlje ostao je zakrčen hrpom neuspjeha.

    Diplomatske ofanzive do sada su po pravilu iznjedrile početne pomake da bi se srušile kao kula od karata. Najdalje je dogurao tzv. aprilski paket ustavnih promjena pregovaranih pod američkom i palicom OHR-a. 2006. godine oboren je na posljednjoj stepenici, državnom parlamentu.

    Naredne inicijative nisu ni približno usaglašene. Fijasko je tri godine kasnije na početnoj stepenici doživio butmirski proces. Briselski razgovori o provođenju presude Sejdić-Finci neuspjeh je iz 2013. godine. Godine prepuštene domaćim inicijativama prekinute su 2019. godine. Na tapet je stigao Izborni zakon. Još jedan fijasko. Mogu li ovoga puta stvari biti
    drugačije?

    RANKO MAVRAK, novinar

    „Ove sadašnje inicijative kojima svjedočimo su polukorak. One su rezultat kaotične situacije koja je nastupila u BiH. Prije nego što se ne raščisti ta kaotična situacija ne može biti bitnijih pomaka. Zna se točno tko je ovdje kreator problema i kako ih treba riješiti.“

    Naši sagovornici smatraju da domaćim političarima koji godinama neuspješno pregovaraju ne treba vjerovati. Istovremeno, postoje uvjerenja da međunarodni posrednici postavljaju uske ciljeve.

    BENJAMIN BUTKOVIĆ, urednik BHRT-a

    „Naravno da ustavne reforme, reforme izbornog zakonodavstva, pravosuđa itd. jesu bitne za ovu zemlju, ali dok god se ne riješi pitanje funkcionisanja institucija i ukloni rigidna blokada svi drugi pregovori su izlišni.“

    Uz sve domaće boljke, globalni igrači ponovo se međusobno bore za ovaj komadić planete. Zapad smatra da su se Rusija i Kina zaigrale u njihovom dvorištu, pa je moguće da će rješenje za BiH tražiti među velikim silama.

    DEJAN ŠAJINOVIĆ, novinar

    „Ono što nas treba da brine mi nismo smjeli dozvoliti da postanemo bilo čija moneta za potkusurivanje i nismo sebi smjeli dozvoliti da nas bilo koja velika sila sa Istoka ili Zapada koristi kao adut u njihovim međusobnim prepucavanjima jer je istorija pokazala kad god smo bili nečiji žetoni u globalnoj igri mi smo ovdje najviše ispaštali.“

    Jesu li domaći akteri sami prizvali velike odbijajući međusobni kompromis i iz kojih interesa? Građani naslućuju, ali stranu pomoć uglavnom ne odbacuju kao opciju.

    ANKETA Banja Luka

    „Ja mislim da jedino stranci mogu nešto promijeniti ovdje ova politike ne odgovara nikome. Ovo što se radi godinama to je katastrofa. Ljudi sve siromašniji nemamo budućnost ljudi odlaze iz ovog grada.“

    ANKETA Mostar

    „Što veći pritisak prave doći će do boljeg rješenja, a rješenja mora svakako biti.“

    ANKETA Bihać

    „Čisto sumnjam da će donijeti rezultate jer ni Međunarodna zajednica nije baš dosljedna u svojima nastojanjima da uradi ono što treba da uradi u Bosni.“

    Sudeći prema interesovanju za odlazak iz zemlje i broju onih koji su to već učinili, sva manje stanovnika želi da od političara gleda predstavu “korak naprijed nazad dva”. Novi neuspjeh uz političke tenzije koje prerastaju sve dosadašnje mogao bi izazvati stampedo.

     

    izvor: bhrt.ba