Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • U BiH prošle godine diplomirao 13.291 student, manje za 6,3% nego 2019.

    U Bosni i Hercegovini je prošle godine diplomirao, odnosno studije završio, 13.291 student, što je manje za 6,3 odsto nego 2019. godine.

    Prema starom programu obrazovanja 2,1 odsto studenata je završilo studije, a prema programu prilagođenom Bolonjskoj deklaraciji njih 97,9 odsto.

    Od ukupnog broja svršenih studenta na visokim školama diplomiralo je devet odsto, a na univerzitetima 91 odsto, objavila je Agencija za statistiku BiH.

    U BiH u školskoj 2020/2021. godini na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući i integrisane studije, u zimski semestar upisana su 78.343 studenta, od kojih su 9.999 apsolventi.

    U istoj školskoj godini na visokoškolskim ustanovama zaposlen je 9.581 nastavnik i saradnik, što je manje za 2,9 odsto u odnosu na 2019/2020.

    Izraženo ekvivalentom pune zaposlenosti, ukupan broj nastavnika i saradnika je 6.900.

    Sa punim radnim vremenom zaposleno je 50,4 odsto nastavnika i saradnika, a sa nepunim 49,6 odsto.

  • Duga noć i hladni radijatori: Alternativa može biti i posuđivanje gasa od Srbije

    Duga noć i hladni radijatori: Alternativa može biti i posuđivanje gasa od Srbije

    Zbog kvara na transportnoj trasi gasa u Bugarskoj prekinuta je isporuka ovog energenta i za Bosnu i Hercegovinu. Susjedi su se odmah snašli tako što su kupili potrebni energent od Mađarske, dok će radijatori u BiH ostati hladni.

    Nezvanično, do havarije u isporuci gasa kroz Bugarsku je došlo oko četiri sata jutros zbog eksplozije na transportnoj trasi. O tome je obaviješten Energoinvest, koji je uvoznik gasa za BiH. Oni su potom obavijestili javnost kazavši da se nadaju skorom rješavanju problema i normalizaciji isporuke gasa.

    Direktor BH-Gasa Mihajlo Krmpotić, čija je funkcija distribucija gasa unutar BiH, navodi da je, prema onome što on zna, rješavanje problema u Bugarskoj moguće ili kasno večeras ili sutra ujutru, međutim zvaničnih informacija nema.

    S obzirom na to da BiH nema skladište gasa, niti rezerve, sve energenta što imamo je ono što se nalazilo u cijevima do momenta obustave isporuke. Da li će to biti dovoljno za grijanje stanova u BiH dok kvar ne bude otklonjen, ne može znati sa sigurnošću.

    Kako nam je rekao Krmpotić, Toplane Sarajevo imaju zalihe alternativnih goriva, kao što su nafta i mazut, stoga bi sva domaćinstva koja se griju na ovaj način trebalo da budu osigurana još neko vrijeme. Međutim, građani koji se griju na gas individualno će morati pronaći druge načine utopljavanja.

    Postoji li alternativni plan u BiH?

    Srbija je jutros nakon dobijanja informacije o prestanku isporuke gasa ekspresno reagovala i kupila pet miliona kubnih metara gasa. To će im biti dovoljno za normalizaciju isporuke domaćinstvima.

    Bosna i Hercegovina u teoriji također ima otvorenu ovu mogućnost, međutim zbog vanredne situacije, cijena gasa je na tržištu i pet puta viša od uobičajene.

    S obzirom na to da još uvijek nemamo nikakve informacije o tome da li ćemo od Mađara dogovoriti ovaj interventni uvoz, očigledno je da nadležni u BiH raspravljaju – vrijedi li kupovati gas po mnogo višoj cijeni kako bi se premostio period do normalizacije isporuke.

    Osim kupovine od Mađarske, postoji još jedna varijanta nabavke ovog energenta, a to je od Srbije. Oni bi nam, ukoliko imaju dovoljno, mogli posuditi određenu količinu gasa za potrebe našeg stanovništva.

    To nije neuobičajena praksa među dobavljačima i primjenjuje se u slučaju da neka od država ima manjak ili višak energenta.

    Za to za kakvo alternativno rješenje ćemo se odlučiti zadužen je dobavljač, odnosno Energoinvest. Međutim, oni ili nemaju alternativno rješenje ili ne žele da ga otkriju javnosti s obzirom na to da su posljednje i jedino saopćenje poslali jutros – ono o obustavi isporuke i nadi u brzo rješavanje problema. A građani čekaju odgovor.

    Klix.ba

  • Učestvujte u akciji prikupljanja sredstava za novogodišnje paketiće za svu djecu Srebrenice

    Učestvujte u akciji prikupljanja sredstava za novogodišnje paketiće za svu djecu Srebrenice

    Javna ustanova Kulturni centar Srebrenica pokreće akciju prikupljanja sredstava za novogodišnje paketiće za mališane ove općine. Srebreničanin Almir Salihović na svom Facebook profilu objavio je apel za prikupljanje sredstava za dječije paketiće.

    – Kada iz Srebrenice šalju slike, vole je uslikati praznu. Dovoljno tešku priču nosimo, ali eto, nekada se mora ići i korak dalje. Ove godine sam pred sebe stavio jedan zadatak, i treba mi vaša pomoć. Hoću da na jednoj fotografiji imamo okupljenu svu našu djecu. Svu djecu Srebrenice, bez obzira kako se zovu, ko su im roditelji, kakvi su ove godine bili u školi. Znam da su svi bili dobri, vrijedni i da su oni najvažnije i naljepše što ovaj grad ima”, naveo je Salihović te dodao da to neće biti neki grandiozni paketići te da će biti za sve isti.

    • Sahilović na Facebooku

      Sahilović na Facebooku

      FOTO: PRINTSCREEN

    Cilj im je da obuhvatiti svu djecu Srebrenice predškolskog uzrasta, nevezano za to da li idu u vrtiće ili ne. Granicu će pomjeriti sve do đaka završnih razreda osnovne škole ukoliko im prikupljena sredstva to budu dozvoljavala.

    – Hajmo napraviti jednu dobru priču iz Srebrenice. Toliko dugujemo djeci koja svojim smijehom ispunjavaju naše ulice, koja vide svoju budućnost ovdje i koji za nas crtaju neko ljepše sutra. Javite mi se za upute o načinu uplata za ovu akciju. Ne treba nam mnogo. Po završetku akcije, sa javnošću ćemo podijeliti sve detalje utrošenih sredstava. Sva fizička i pravna lica koja pomognu akciju biće spomenuta na samoj manifestaciji, ali i u okviru informacija za javnost koje budemo dijelili – naveo je Salihović.

    Istakao je da djeca zaslužuju lijepo sjećanje na doček Nove 2022. godine.

    Direktne uplate možete izvršiti na račun Javne ustanove “Kulturni centar Srebrenica”: 186 – 321 – 03104534 – 56, Ziraat bank sa naznakom “Za novogodišnje paketiće”.

  • Robotičari iz BiH lideri na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi

    Robotičari iz BiH lideri na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi

    Tim robotičkih reprezentativaca Bosne i Hercegovine u ukupnom scoru zadržao se na liderskoj poziciji te osvojio 1. mjesto na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi.

    Od ukupno 65 mogućih bodova, bh. tim okupljen oko Centra za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju (CERIT) osvojio je nevjerovatnih 63,7 bodova.

    Vrijedni i predani rad ovog tima, kojeg čine: Lejla Nuhić, Anis Kazazić i Merjema Pajić iz Druge gimnazije Mostar, Luka Jurković, Marko Masnić i Luka Džalto iz Srednje škole Čapljina, te Fatima Sidran iz Srednje škole Stolac, pod mentorstvom profesora Anesa Hadžiomerovića te inženjera Denija Ajanića i Armina Đidelije, urodio je plodom tako da su od samog početka Međunarodne robotičke olimpijade FGC2021 Discover&Recover, 27. juna ove godine,  zadržali lidersku poziciju do samog kraja, 30. oktobra, kada je bilo zvanično proglašenje pobjednika i kada su predstavljeni konačni rezultati, saopćili su iz CERIT-a.

  • Udruženje poslodavaca Federacije BiH protiv poskupljenja struje

    Udruženje poslodavaca Federacije BiH protiv poskupljenja struje

    Udruženje poslodavaca Federacije BiH danas je izrazilo nezadovoljstvo najavljenim poskupljenjem električne energije za poslovne subjekte.

    Predsjednik Udruženja Adnan Smailbegović izjavio je na konferenciji za medije u Sarajevu da bi se situacija u kojoj se trenutno nalaze bez pretjerivanja mogla nazvati privatni sektor u raljama vlasti.

    – Rast cijena električne energije je samo jedan udar na nas, a tu su još i nove fiskalne kase te najava enormnog povećanja minimalne plaće – istakao je Smalibegović.

    Po njegovoj procjeni, sve te stavke bi poslodavce koštale 500 miliona maraka ili dva miliona svaki radni dan.

    Smalibegović tvrdi da se time šalje poruka investitorima da nije pametno ulagati ovdje, a radnicima da bi im bolje bilo raditi negdje izvan BiH.

    Generalni direktor kompanije ArcelorMittal Zenica Nikhil Mehta istakao je da su dobili ponudu za novi ugovor za kupovinu električne energije po cijeni koja je veća za 125 posto od one koju trenutno plaćaju.

    Dodao je da to dovodi u pitanje nastavak njihovog poslovanja i da bi vlast trebala još jednom razmotriti trenutnu situaciju.

    Fena

  • Čerkez: Više od 90 posto teško oboljelih od koronavirusa su nevakcinisane osobe

    iše od 90 posto teško oboljelih od virusa korona, koji su na bolničkom liječenju, nevakcinisane su osobe.

    Taj podatak Feni je kazao pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez, koji je pozvao stanovništvo da se vakciniše, ali i ljekare porodične medicine da se angažiraju što više i promoviraju vakcinaciju.

    – Praktično bi se trebao kontaktirati svaki stanovnik i obaviti se razgovor, i približiti mu se vakcina. Trebamo da idemo u javnost, na mjesta javnog okupljanja, počevši od tržnih centara jer jedino na taj način možemo ubrzati vakcinaciju – poručio je Čerkez.

    Dolaskom hladnijeg vremena raste broj zaraženih, ali epidemiološka situacija je i dalje stabilna. Čerkez je rekao da je u odnosu na prošlu sedmicu zabilježen porast zaraženih od 26 posto.

    Imunizirano 40 posto svjetske populacije

    – Na tjednoj razini imamo 3.099 oboljelih od Covida – naveo je Čerkez, dodajući da tome doprinosi mali broj vakcinisanih.

    Situacija s brojem vakcinisanih ipak nije loša jer se konstantno popravlja.

    – Broj iz dana u dan raste i možemo reći da dostižemo planove Svjetske zdravstvene organizacije, da će do kraja ove godine biti imunizirano oko 40 posto svjetske populacije – istakao je Čerkez, podsjećajući da je u BiH vakcinisano, najmanje jednom dozom, 28 posto stanovništva.

    Procjene su da se izvan države vakcinisalo između sedam i deset posto stanovništva.

    Najavio je da stižu i nove količine vakcina te da su već stigle “Moderna” vakcina, a da bi do kraja sedmice u FBiH trebalo doći i 120.000 doza “Pfizer” vakcine.

    Izbor cjepiva

    – Nadamo se da će to ubrzati tok vakcinacije. To je trenutno jedini instrument koji nas vraća normalnom životu – naglasio je Čerkez.

    Kazao je da je Kanton Sarajevo napravio dobar progres u tom pravcu, da je procjepljenost blizu 50 procenata, za razliku od Zapadnohercegovačkog ili Kantona 10 gdje se imunizacija kreće između deset i 12 posto.

    – Pretpostavlja se da je veliki broj osoba vakcinisan u susjednim zemljama imajući u vidu da veliki broj ljudi sa tog područja imaju dvojno državljanstvo – istakao je Čerkez.

    U vezi s favoriziranjem određenih vakcina, poručio je da je svaka vakcina koju je provjerila Agencija za lijekove, sigurna i efikasna.

    – Priča o izboru vakcina, pogotovo stanovništva koje nije stručno za takvu odluku, ne stoji. Jako je bitno da primite vakcinu koja je na raspolaganju – naglasio je Čerkez.

  • Kako se bira meso visočke pečenice, zašto drvo mora biti sa osunčane strane šume…

    Kako se bira meso visočke pečenice, zašto drvo mora biti sa osunčane strane šume…

    Bosna i Hercegovina može se pohvaliti brojnim specijalitetima kuhinje jedinstvenim za našu zemlju u kojima stranci vole da uživaju.

    Uz neizostavne ćevape, različite vrste pite, dolme, zalivene kolače, naša zemlja, a posebno jedan njen grad, poznata je i po vrhunskom suhom mesu i suhomesnatim proizvodima.

    Za Visočane se često kaže da su škrti, no ovaj uvriježeni stav u našem društvu sigurno nije primjenjiv na njihove vještine proizvodnje jer mora se priznati da prave najbolje i najkvalitetnije suho meso, što je svojevrsna tradicija ovog dijela BiH.

    U to se uvjerila i naša novinarska ekipa koja je posjetila Visoko, svjedočila procesu pravljenja suhog mesa i na mjestu ga degustirala. Odličan domaćin bio nam je Edin Babić, čija porodica se više od 150 godina bavi proizvodnjom suhog mesa i suhomesnatih proizvoda.

    – U tradicionalnom obrtu Babić proizvodimo suho meso i suhomesnate proizvode. Moja porodica se bavi ovim poslom već pet generacija i mi to radimo na poseban, tradicionalan način kako se radilo prije 150 godina. Tada se suho meso na konjima nosilo u Sarajevo, a potom vozovima. Zadržali smo tradiciju, ali smo malo usavršili proizvodne procese i neke higijenske stvari. Sada koristimo inoksne stolove kojih nije bilo prije 100 godina – kaže na početku razgovora za Faktor Edin Babić.

    Tradicionalni način proizvodnje suhog mesa i danas je posebno cijenjen, a, nažalost, sve je manje i Visočana koji ga primjenjuju. Najiskusniji u proizvodnji mesa uvijek biraju kravu starosti od pet do sedam godina, zatim se ona siječe na veće komade, pa na manje koje zovu pečenice.

    – U kaci se dešava dezinfekcija, zrijenje, omekšavanje. Razlika između industrijske i tradicionalne proizvodnje mesa je što industrijska skraćuje ovaj proces različitim hemijskim supstancama, solima… Ti sastojci u tradicionalnoj poizvodnji nisu dozvoljeni. Tu se dešava greška i gubi se na kvalitetu iz razloga što meso ne odloži koliko treba u salamuri. Meso u kacama stoji oko 21 dan. Poslije toga meso se sapira i potapa u čistu vodu da bi izašao višak soli i da ne bude preslano. Mi koji se dugo bavimo proizvodnjom suhog mesa znamo po izgledu i po mekoći koliko treba da se opere, da bi meso bilo ukusno i da ne bi bilo preslano ili neslano – nastavlja Edin.

    Tako pripremljeno meso spremno je za sušenje. U ovom procesu meso se stavlja na štapove, nekada su to bili lijeskovi, sada aluminijski i tako stoji da se ocijedi 24 sata, kako bi izašao višak vode i soli.

    – Meso se potom diže na pušnicu i dimljenje traje sedam do 10 dana, zavisno od vanjske temperature i vlage. Poslije sedam dana pregledamo komade koliko su mekani, tvrdi i na taj način znamo kada je vrijeme da se ono skida. Meso poslije ide u komoru na zrijenje na temperaturi od 4 do 6 stepeni. Na taj način ono omekša poslije dimljenja i može ići u prodaju. Za sušenje mesa veoma je bitan i izbor drva. Da je drvo bez truleži i da je sa osunčane strane šume, jer će tada konačan proizvod biti još bolji – kaže poznati visočki majstor za suho meso.

    Uz suho meso, vrsni gurmani izuzetno cijene i druge mesne prerađevine, između ostalih i sudžuku. Kada je u pitanju ovaj proizvod, za njegovo pravljenje koriste isključivo svježe meso.

    – Meso mora biti friško zaklano i nikako ne smije biti zaleđeno. Uz njega stavljamo bijeli luk i to samo domaći, čehnu po čehnu. Poslije mljevenja meso ide na miješanje, odmaranje, hlađenje… Poslije 24 sata ide u trpanje u crijeva, kako to mi mesari kažemo, a potom sušenje i ostali proces. Kod nas je sudžuka 18 KM i to je minimalna cijena da bi bila kvalitetna. Ima sudžuke i po 10 KM, ali ovi koji je prave, to su mađioničari i nisu mesari – zaključuje Babić.

    Kako nam je kazao, u Visokom se godišnje proizvede oko 500 tona suhog mesa.

    – Mislim da je to ozbiljna cifra. Nažalost, od 50 proizvođača u Visokom ostalo je pet do deset koji sve rade na tradicionalan način. Želimo da se svi oni vrate na pravi put i da imamo na cijeloj općini Visoko kvalitetan proizvod. Zbog različitih priča o visočkoj pečenici, mi smo zaštitili naš proizvod. Na osnovu zahtjeva koji je podnijelo Udruženje mesoprerađivača “Proizvođači Visočke pečenice i sudžuke” (ViPS), a na prijedlog Komisije za registraciju oznaka porijekla, oznaka geografskog porijekla i dodjelu oznaka garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine donijela je rješenje o registraciji oznake geografskog porijekla prehrambenog proizvoda “Visočka pečenica”. Ima puno plagijata koji kažu da proizvode visočku pečenicu i to nije ni blizu nečeg što se zove visočka pečenica. Samo je jedna visočka pečenica, sve ostalo su kopije i na ovaj način željeli smo zaštititi naše potrošače – pojašnjava Edin.

    Zbog povećanja cijene mesa, primjetno je i poskupljenje suhomesnatih proizvoda.

    – Meso je poskupjelo za 30 posto i mi kao proizvođači podnijeli smo dio troška: cijene suhog mesa i ostalih proizvoda su porasle za 10 do 12 posto. Realna cijena bifteka bila bi 50 KM, a mesa druge klase 30 KM. Moje cijene su od 40 do 14 KM, zavisno od klase. Najjeftinija je šarena pečenica koja je dobra za kuhanje i za prženje sa jajima – kaže na kraju Visočak čije meso se jelo na svim kontinentima.

    izvor: Faktor

  • Uvezeno više od 40.000 automobila u BiH, najskuplji ferrari

    Uvezeno više od 40.000 automobila u BiH, najskuplji ferrari

     

    Za devet mjeseci ove godine uvezeno je 10.577 automobila više u odnosu na isti period lani te, kako kažu stručnjaci, dolazi do oporavka tržišta automobila u BiH uprkos pandemiji.

    Naime, prema podacima Uprave za indirektno oprezivanje (UIO) BiH vrijednost uvezenih autobomila do kraja septembra ove godine iznosila je oko 675 miliona maraka.

    Za devet mjeseci ove godine uvezen je 40.599 automobil, dok su u istom periodu prošle godine uvezena 30.022.

    Prema riječima stručnjaka, u ovom periodu je značajno porasla i prodaja vozila.

    “U prvih devet mjeseci ove godine uvezeno je 34.890 polovnih automobila i 5.709 novih, dok je u istom periodu lani uvezeno 24.719 polovnih i 5.303 nova automobila”, istakli su u UIO.

    Kako su naveli, najskuplji automobil koji je uvezen u BiH u devet mjeseci ove godine vrijedio je 489.457,50 KM, dok su dažbine za njega iznosile 83.260,48 KM, a riječ je o ferariju F142.

    U deset najskupljih automobila koji su uvezeni u ovoj godini u BiH našli su se i porše i mercedes.

    Haris Muratović, predsjednik Udruženja zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, ističe da se tržište automobila u BiH skoro oporavilo od pandemije, što, kako kaže, potvrđuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje.

    “Više je razloga zbog kojih je došlo do povećanog uvoza automobila u BiH, a jedan od njih je i taj što su se ljudi koji su prošle godine planirali da kupe auto i odgodili to zbog pandemije odlučili za kupovine ove godine”, kazao je Muratović.

    Ističe da je i u auto-industriji sektor turizma i ugostiteljstva jako bitan, a ove godine je, kako kaže Muratović, zabilježio veliki rast, te je dosta turista iznajmljivalo vozila, tako da su ove kuće imale velike zahtjeve za uvozom vozila, što novih, što polovnih.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da podaci definitivno ukazuju na određeni oporavak tražnje za automobilima, ali ne i na modernizaciju voznog parka u BiH.

    “Broj novih vozila je tek neznatno povećan, a ogroman je rast uvoza polovnih, što je ekonomski, a pogotovo ekološki nepovoljno. Ipak, tek ako je povećan uvoz privrednih vozila ili barem vozila koja koriste privredni subjekti možemo govoriti o pozitivnim znakovima ekonomskog oporavka, jer ako samo građani kupuju više polovnih vozila, onda je primarno riječ o odlivu novca iz BiH, povećanju zagađenja i dodatnom opterećenju saobraćaja”, kaže Gavran.

    Iz kompanije “Verano motors” iz Banajaluke kažu da je prodaja automobila u ovom salonu značajno porasla.

    “Kod nas je prodaja porasla sigurno za oko 30 odsto u odnosu na prošlu godinu. Čini mi se da se u BiH iz godine u godinu uvozi sve više automobila”, rekli su iz kompanije “Verano motors” i dodali da su kupci više zainteresovani za nove četvorotočkaše nego za polovne.

    Iz “Turbo Tradea” Sarajevo, koji se bavi prodajom polovnih auta, kazali su da u ovoj godini bilježe značajan rast prodaje četvorotočkaša u odnosu na prošlu godinu.

    “U svim oblastima je došlo do stabilizacije pa tako i auto-industrija bilježi rast prodaje ove godine u odnosu na prošlu, kada smo imali veoma malo prodanih vozila”, kazali su iz “Turbo Tradea”.

    Ističu da je prošle godine mjesec dana bio obustavljen rad auto-salona i servisa, tako da je to uzrokovalo neaktivnost servisa, a samim tim je bila zaustavljena i prodaja.

    izvor:nezavisne.com

  • Lijekovi u BiH najskuplji u regionu, na udaru su najviše džepovi penzionera

    Lijekovi u BiH najskuplji u regionu, na udaru su najviše džepovi penzionera

    Cijene lijekova u Bosni i Hercegovini najviše su u zemljama regije i nema najave da će lijekovi biti jeftiniji.

    Zbog visokih cijena lijekova na udaru su najviše džepovi penzionera. Često nisu u prilici ni da kupe neophodne lijekove zbog minimalnih penzija.

    Anketa

    “Sve je to poskupilo, još ja preko zdravstnog kupujem za razbijanje ugrušaka 54 marke, a imam penziju najmanju.”

    “Boga mi dosta, ali ja sam još u radnom odnosu mogu zamisliti kako je penzionerima.”

    “Poskupili su dosta, ja kupujem za srce i plaćam punu cijenu.”

    Cijenu lijeka na domaćem tržištu diktira nabavna cijena, veledrogerijska marža od 8 posto, maloprodajna marža od 25 posto i 17 posto PDV-a. U zemljama regiona PDV na lijekove je znatno manji. O promjeni stope u BiH nadležni ne razmišljaju. Zbog poremećaja na globalnom tržištu moguće su i više cijene lijekova u našoj zemlji.

    Zdravka Gvožđar, ravnateljica privatne ljekarne

    “Trenutno ne vidim neke drastične promjene u cijeni lijekova, ali je sigurno to zbog onga što je lista KS dosta široka , dosta toga ljudi uzimaju na recept.”

    A porast cijena mogao bi zavisiti i od najava iz NSRS. Uspostava entitetske agencije za lijekove može značiti udar na džep građana.Tako bi veledrogerije koje registruju i stavljaju u promet lijekove trebale saglasnost dvije agencije zbog registracije lijeka u oba entiteta. To bi usložilo
    registraciju, ali i iziskivalo dvostuko više novca.

    Dragan Stevanović,internista

    “Neće ga ukalkulisati u cijenu lijeka smo u jednom entitetu, nego u oba, jer kad bi ga ukalkulisali u cijenu lijeka u jednom entitetu onda bi po principu otvorenih ponuda tendera i td. Ovi iz drugog entiteta bili bi isključivi dobavaljači jer bi tamo lijek bio jeftiniji, tako da u konačnici ispaštali bi građani iz RS-a i FBiH.”

    Hoće li tako zaista biti i u praksi, iz državne agencije za lijekove na naš upit odgovaraju,

    “Što se tiče entitetske agencije stava smo da ista neće zaživjeti, samim tim je bespredmetno diskutovati dalje na tu temu.“

    Zahida Binakaj, članica Nadzornog tijela Agencije za lijekove BiH

    “Za građane u entitetu RS vjerovatno bi došlo do porasta cijena lijekova jer svaki taj uvoznik koji je registrovan za teritoriji BiH mora se registrirati na teritoriji agencije za lijekove BiH,pa bi onda on možda morao ići na registraciju te entietske agencije.”

    Uroš Vukić, Udruga građana “Misli dobro” iz Banje Luke

    “Tržište lijekova svugdje u svijetu pa i u BiH podliježe nekoj određenoj regulaciji. Ne formiraju se cijene slobodno kao sa ostalim robama, suština je svega država, ono kako država hoće i želi da reaguje.”

    A da li će štititii svoje političke interese ili interese građana vidjet ćemo na narednim potezima. Do sada su pokazali da malo tržište, komplikovane
    procedure i njihovo nesnalaženje znači udar samo na džep građana.

     

    izvor: bhrt.ba

  • Protesti ispred Američke ambasade u Sarajevu

    Protesti ispred Američke ambasade u Sarajevu

    Grupa građana koja je 25. oktobra organizirala proteste ispred zgrade OHR-a, najavila je novo okupljanje za danas ispred Američke ambasade u BiH u Sarajevu. 

    Na protestima, koji će početi u 10 sati, građani će iznijeti sljedeće zahtjeve:

    – Mi građani Bosne i Hercegovine, vjerujemo u prijateljstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama i očekujemo pomoć predsjednika Bajdena u očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, na koje se ovih dana vrši otvoreni institucionalni napad uključujući i prijetnju silom.

    Tražimo da pošaljete stručne ljude koji će od institucija tražiti da se zaštite ljudska i svaka druga prava građana, a ne da trguju s političkim liderima koji ne priznaju presude međunarodnih sudova (Međunarodni sud pravde, Evropski sud za ljudska prava, Međunarodni krivični sud za bivšu SFRJ…)

    Zahtijevamo da međunarodni Okvirni sporazum za mir u Bosni i Heregovini ne mijenjamo parcijalno već suštinski na bazi jasnih principa koji će uključivati vrijednosti koje stoljećima imamo kao multikulturalno društvo.

    Pozdravljamo Principe za izmjenu Ustava BiH koje su izradile nevladine organizacije VKBI, HNV, SGV i Forum parlamentaraca BiH. Tražimo ista prava i istu odgovornost za svakog građanina BiH.

    Građani Bosne i Hercegovine neće dozvoliti mijenjanje ustavnog poretka silom – navode u svojim zahtjevima.

    izvor: avaz.ba