Category: BiH

  • Cijene divljaju, a političari se nadmudruju; Građanima sve više opada kupovna moć

    Cijene divljaju, a političari se nadmudruju; Građanima sve više opada kupovna moć

    Izvor: BHRT/Azira Hrustemović (S. T.)

    Dok se političari nadmudruju o tome kad, kako i koliko smanjiti PDV i ukinuti akcize i da li to uopće učiniti, prosječnom stanovniku Bosne i Hercegovine ostaje samo da se nada i gleda u cijene goriva na benzinskim pumpama, cijene životnih namirnica koje idu do beskraja. Sa prosječnom plaćom koja je niža od one zvanične statističke, pitanje je kako preživljavaju?

    Oni koji imaju novca kupuju, oni koji nemaju gledaju: prazne rafe, ekstremne cijene i goriva i namirnica. Dok čekaju da vlast sa obećanja i glume da im je stalo, pređe na konkretna djela, anketirani građani nam kažu da jedva sastavljaju kraj s krajem.

    Političko nadmudrivanje o akcizama i PDV-u i 1000 bizarnih i ciničnih opravdanja da bi to utjecalo na budžete koji pune upravo građani, sociolog Esad Bajtal vidi kao klasični marketing.

    “Imamo najmanju kupovnu moć u Evropi. Spadamo u tri najjadnije zemlje svijeta, na prvom mjestu mito i korupcija, za to je odgovorna politika, i imamo situaciju da oni koji su to sve napravili u ovakvim trenucima guraju sve dublje i dalje u živo egzistencijalno blato time što se igraju pričom o akcizama i PDV-u”, kaže Bajtal.

    Kada bi akcizе bile ukinute, a i PDV na osnovne životne namirnice, trebalo bi vremena da se takvi efekti u budžetima stanovništva osjete, kažu ekonomisti.

    “Imali smo kontinuirano isticanje vlasti, eto kako imamo dobru naplatu poreza generalno, pa u tome PDV, pošto je on najveći udio u porezima, hvalili smo se, može se iz toga zaključiti da postoji prostor da se PDV umanji, a da to ne ostavi posljedice po funkcionisanje vlasti”, navodi Željko Rička sa Ekonomskog fakulteta u Tuzli.

    Dok se političke vođe usaglase o ekonomskim mjerama, za građane bi moglo biti kasno. Кrajnji cilj većine је zadržavanje pozicija moći na način da identificiraju neprijatelja, da ga članovima svoje političke grupe predstave kao opasnost, a sebe ponude kao zaštitnike od te opasnosti, kažu psiholozi.

    “Ljudi u takvim okolnostima ostaju na nivou zadovoljavanja najbitnijih životnih potreba, kad uzmemo da to, sa niskom političkom kulturom i građanskom svijesti, rezultira apatijom i zadržavanjem postojećeg stanja, uz ponovno zadržavanje legitimiteta političarima koji su u ovom trenutku na vlasti”, ističe psiholog Gabrijel Pinkas.

    U ovom trenutku еkonomske mjere i politički dogovori za bolji život mnoge građane više ne zanimaju. Oni pred njemačkom ambasadom čekaju vize da idu iz zemlje, a takvih je sve više, pa kad svi odu, pitanje je za koga će biti i mjere i dogovori?

  • Bosanac se vratio iz Švicarske i u BiH živi svoj san

    Bosanac se vratio iz Švicarske i u BiH živi svoj san

    Osamnaest godina ili više od polovine života Dario Čeko u viteškom naselju Jardol sa svojim ocem koji se vratio iz Švicarske živi svoj san, da u svojoj kući i državi živi od vlastitog rada.

    Počeli su sa proizvodnjom kreveta od punog drveta za veleprodaje, a danas devet zaposlenih u ovoj firmi radi i ostali namještaj kako za evropsko, tako i domaće tržište. I dok većinom svjedočimo želji za odlaskom iz Bosne i Hercegovine, ovaj tridesetdvogodišnjak unatoč općoj nesigurnosti, planira proširenje proizvodnje.

    U malom proizvodnom pogonu smještenom ispred porodične kuće, koji bezmalo pa dva desetljeća preživljava sve probleme sa kojima se proizvođači u ovoj zemlji svakodnevno suočavaju, porodica Čeko, primjenjujući iskustva malih evropskih preduzeća proizvodi namještaj, opredjeljujući se sve više domaćem tržištu. Takva poslovna odluka im je u pandemijskom vremenu osigurala znatan rast proizvodnje i potvrdila da se i u vrijeme krize od rada u ovoj zemlji može živjeti.

    Od kvalitetnog i poštenog rada može uvijek i moglo je i u vrijeme mog djeda i u vrijeme mog oca – kaže suvlasnik Anto Čeko za FTV.

    Sve više dolazi do izražaja da se u Bosni može raditi, može zaraditi, jer je BiH jako veliko tržište – ističe Dario Čeko, direktor firme.

    No, da bi se osigurao kvalitetan proizvod neophodna je kvalitetna sirovina, do koje je sve teže doći.

    Stanje što se tiče sirovine je jako teško. Sva roba prve klase, koja bi se trebala plasirati našim kupcima, nažalost se izvozi tako da mi kupimo te mrvice što ostanu ovdje i sve je teže i teže – dodaje Dario.

    Ništa bolja situacija nije ni sa radnom snagom, koje nema, no ono što je najbitnije kaže je želja da se nauči. Potvrđuje to i Dubravko, najstariji radnik u firmi, inače nekadašnji pekar koji razloge zbog kojih je miris peciva zamjenio mirisom drveta, objašnjava ovako:

    Rat bio, prošao, firma se zatvorila, mora se nešto raditi. Tako da sam došao ovdje.

    I naučio o drvetu od kojeg živi ono što ni sanjao nije da će ga zanimati. A siguran je da će dočekati i izgradnju novog pogona u kojem će on mlađima prenositi znanje stečeno u proizvodnji.

    Radimo na kupovini zemljišta da možemo širit proizvodni pogon gdje će biti posebno odvojeni serijski proizvod, narudžba, pločasti i masiva, sve će biti odvojeno jer tržište nam to traži – pojašnjava Dario.

    I pored stanja koje je zabrinulo cijeli svijet, Dario ne odustaje od novih ulaganja jer čovjek, kaže, mora imati nadu koja se ovdje iz niza razloga sve češće zatire. Zbog čega svakodnevno ispraća prijatelje koji od vlastite kuće idu za plaćom o kojoj ovdje mogu samo sanjati. No, on koji je iz Švicarske došao kući nema dileme.

    Oni kažu to je 3.000 maraka, ali uz to ide stan tisuću eura, pa porez, pa penziono, pa kranke kasa i onda se životari isto ko i ovdje. Ako ću već životariti, onda životarim u svom na svom.

    izvor: FTV

  • Više cijene i teži uvoz novih i polovnih vozila

    Više cijene i teži uvoz novih i polovnih vozila

     

    Kriza u Ukrajini i posljedice pandemije negativno će se odraziti na auto-industriju u Bosni i Hercegovini, te će dovesti do težeg i manjeg uvoza polovnih i novih vozila i rasta cijena, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

    Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, istakao je da postoje neki brendovi automobila koji svoju montažu vrše u Ukrajini, tako da će to imati negativne efekte na auto-industriju u BiH.

    “U kom obimu će to uticati mi još ne znamo, ali postoje naznake da će sigurno biti, i to prije svega zbog sporije isporuke automobila. Druga stvar je psihološke prirode, jer se rat vodi u okruženju od 500 kilometara od BiH, tako da sve to ulijeva manjak potrebe i želje da se kupuju automobili u ovom momentu”, naveo je Muratović.

    Dodao je da očekuje da će u narednom periodu ovo negativno uticati kako na auto-industriju u Bosni i Hercegovini, tako i na sve ostale auto-industrije u svijetu.

    “Generalno se sve sporije dešava, kao što su transport robe i usluga, cijene su u porastu, a inflacija je na svakom koraku vidljiva. Trenutno nemamo poteškoća, ali imamo nagovještaje da bi trebalo doći do smanjenja proizvodnje nekih modela, tako da će biti i slabija isporuka”, naglasio je Muratović.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, istakao je da je kriza u auto-industriji iz prošle godine nastavljena i u ovoj.

    “Narudžbe za repromaterijal su se pogoršale otkako je počeo rusko-ukrajinski sukob, te će to vjerovatno uticati i na proizvodnju automobila u zemljama koje su najveći proizvođači i to će usloviti i poskupljenja, prije svega polovnih automobila, jer se oni najviše uvoze u BiH i RS”, naglasio je Ćorić.

    Prema njegovim riječima, postoje informacije da ima dovoljno polovnih automobila na lageru u Njemačkoj, odakle se najviše uvoze, ali da su cijene drastično veće.

    “Takođe, firme u Njemačkoj koje su najveći proizvođači automobila su redukovale svoju proizvodnju zbog poznatog nedostatka elektronskih sklopova, a velike fabrike provodnika za vozila se nalaze u Ukrajini, i ovo će doprinijeti da se proizvodnja automobila smanji, te će biti produženi rokovi isporuka i povećane cijene”, pojasnio je Ćorić.

    Inače, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u toku prošle godine uvezena su 54.822 automobila ukupne vrijednosti 895.806.943 miliona KM, računajući i plaćene dažbine.

    Kako su istakli iz UIO BiH, od ukupnog broja uvezenih automobila, 7.424 čine nova vozila, dok su 47.398 polovna.

    “U istom periodu 2020. godine uvezena su 40.963 automobila vrijednosti 727.204.388 miliona KM računajući i plaćene dažbine. Od ovog broja, 6.910 čine novi automobili, dok su 34.053 polovna vozila”, navodi se u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

     

    izvor: nezavisne.com

  • Sarajevska Drina, nekada zaštitni znak fabrike u BiH, sada se proizvodi u Poljskoj

    Sarajevska Drina, nekada zaštitni znak fabrike u BiH, sada se proizvodi u Poljskoj

    Sarajevska Drina simbol je jednog vremena i jedne kompanije koja više skoro da ne postoji.

    Bile su to nekada cigarete koje je pušio najveći broj ljudi u BiH, a Drina je bila poznata i van naših granica.Proizvodila se u našoj zemlji, ali to već neko vrijeme nije slučaj.

    Naime, kako su to pojedini korisnici i primijetili, legendarna Drina sada se proizvodi u Poljskoj. Proizvodi je British American Tobacco, koji je 2016. godine preuzeo Fabriku duhana Sarajevo, a na bh. tržište ovaj, nekada domaći, proizvod uvozi TDR d.o.o. Sarajevo.

    Razlog je to zbog kojeg su neki od vjernih korisnika odlučili da prestanu da koriste ove cigarete.

    Podsjetimo da je početkom februara ove godine najavljeno da će Fabrika duhana Sarajevo 31. marta staviti ključ u bravu i da će bez posla ostati 150 radnika. Time Bosna i Hercegovina ostaje bez posljednje fabrike duhana, čime se gasi i ova industrija u našoj zemlji.

    Izvor: Klix.ba

  • Policija opkolila bh. grad: Prve fotografije s mjesta ubistva načelnika krim-policije

    Policija opkolila bh. grad: Prve fotografije s mjesta ubistva načelnika krim-policije

    Nakon ubistva načelnika sektora krim-policije PU Prijedor Radenka Bašića, policija je opkolila Prijedor i legitimišu skoro sva vozila.

    “Naoružana policija je na svakom koraku a u gradu su gužve od jutros, jer ljudi idu na posao, a ubistvo se desilo prije sedam sati”, navode građani iz Prijedora.

    I na ulicama Banja Luke jutros je naoružana policija, koja provjerava vozila.

    “Na skoro svim ulazima u grad su patrole ali i policija u civilu, skoro svi automobili su konrolisani”, javljaju građani.

    Mediji nezvanično prenose da je najmanje jedna osoba privedena.

    Kako je saopćeno iz PU Prijedor policiji je jutros u 6.53 sati prijavljeno je da je u naselju Pećani u Prijedoru nepoznato lice pucalo iz vatrenog oružja na drugo lice koje je tom prilikom smrtno stradalo.

    “Pod nadzorom tužioca Okružnog javnog tužilaštva Prijedor preduzimaju se mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti prijave”, navodi se u saopćenju.

    Izvor: Radio Sarajevo

  • Raste cijena sindikalne potrošačke korpe: Vlast mora pomoći građanima

    Dok prosječna plaća u FBiH iznosi 1.046 KM, a oko 70 posto radnika pokušava preživjeti s manjim primanjima od prosječnih, cijena sindikalne potrošačke korpe porasla je na 2.389 KM.

    Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, taj iznos bio je potreban četveročlanoj porodici u februaru da zadovolji osnovne potrebe za hranom (44,52 posto), troškovima stanovanja i komunalnih usluga (14,52 posto), odjećom i obućom (13,40 posto), održavanjem domaćinstva (5,65 posto)…

     

    Nemaju novca

    Iz Saveza ističu da se radi o podacima prije posljednjih, drastičnih poskupljenja, te da je nemoguće procijeniti cijenu potrošačke korpe za mart.

    – S obzirom na svakodnevna poskupljenja, realno da ona bude iznad 2.500 KM, ako ne i skuplja. Građani, najveći broj njih, već žive na rubu siromaštva i nemaju novca ni za najosnovnije životne potrepštine. Vlast pod hitno mora poduzeti mjere da se negativni trendovi zaustave i pomoći građanima da prežive naredne mjesece. Sigurni smo da bi djelimično posljedice ublažio i Zakon o minimalnoj plaći od 1.000 KM – kaže Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza.

     

    Plaćanje režija

    Kao mala, otvorena ekonomija, bez vlastite monetarne politike, BiH nema mnogo izbora kako da ublaži inflatorni udar s kojim je suočena, kaže Mirza Kršo, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

    – Direktno podržati i subvencionirati privatni sektor, uz puno jasnije, transparentnije i preciznije kriterije, te direktno podržati građane, posebno socijalno ugrožene kategorije. Najjednostavniji način je plaćanjem režija. Kategorije poput penzionera imaju najmanje prostora za manevar, pa bi se u njihovom i slučaju drugih ugroženih građana, s relativno malo sredstava, moglo puno učiniti – ističe prof. Kršo.

     

    Ukinuti akcize na gorivo

    Prof. Mirza Kršo podržava prijedlog da se ukinu akcize na gorivo, ali ne i izmjene Zakona o PDV-u, onako kako su predložene.

    – Niko ne može garantirati da bi smanjenje poreznog opterećenja za određene proizvode vodilo ka smanjenju cijena. Šta sprečava trgovce da to umanjenje prebace u svoj prihod – ističe Kršo.

     

  • U čemu je postojala saglasnost i gdje su približeni stavovi o Izbornom zakonu?

    U čemu je postojala saglasnost i gdje su približeni stavovi o Izbornom zakonu?

    Nakon što su propali pregovori o izbornom zakonodavstvu, dio učesnika je u svojim izjavama medijima govorio i o detaljima prijedloga o kojima se pregovaralo, a to su potvrdili i međunarodni predstavnici tokom zvanične press konferencije.

    Lider Naroda i Pravde je u svojoj izjavi medijima istakao kako su se oni od starta zalagali za redukciju nadležnosti Doma naroda, za prohodnosti svih dokumenta.

    “Jučer smo u jednom prijedlogu zaista imali korektno rješenje u kojima su odblokirani svi procesi, u kojima se čak iz onog dijela vitalnog nacionalnog interesa, briše ona famozna rečenica koja sve komplikuje “i sve druge stvari”, u kojoj se preciznom knjigom vitalnih interesa zapravo definiše taj puk kojim neko može ići da ne može raditi sve što mu padne na pamet i to je ta funkcionalnost Federacije. Imali smo opciju da se definiše način izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH, bio je prijedlog da se to radi natpolovičnom većinom, ako nema onda jednom trećinom, a ako nemani to onda jednom petinom, i to propisanim rokovima”, naglasio je Konaković.

     

    Dalje je dodao da je bilo govora o vremenskom ograničavanju imenovanja sudija Ustavnog suda.

    “Naravno to je bio dokument za ‘brusiti? on nije bio finalni i njega su trebale dalje usaglašavati stranačke centrale Na stolu je bio model izbora člana Predsjedništva elektorskim glasovima, koji sa velikom vjerovatnoćom garantuje hrvatskom narodu da će birati svog predstavnika, ali u isto vrijeme ostavlja mogućnost da s naše strane to bude Komšić, da Predsjedništvo BiH ima tri čovjeka bez obzira na nacionalnu i etničku pripadnost”, kazao je Konaković.

    Kao vrlo važnu stvar izdvojio je brisanje etničkih odrednica na nivou Doma naroda PS BiH.

    “To je bila jedna od najkrupnijih stvari, dakle 15 ljudi u DN-u nevažno kako se zovu i kom narodu pripadaju”.

  • Ministarstvo: U FBiH postoje dovoljne zalihe pšenice i brašna, građani ne trebaju gomilati zalihe

    Ministarstvo: U FBiH postoje dovoljne zalihe pšenice i brašna, građani ne trebaju gomilati zalihe

    U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dovoljne zalihe pšenice i brašna, a opskrba kupaca je uredna, rečeno je Feni iz Ministarstva trgovine FBiH iz kojeg napominju da građani ne bi trebali gomilati zalihe jer prekomjerna kupovina određenih vrsta prehrambenih proizvoda može izazvati vještačku nestašicu na tržištu.

    – Ističemo da je kompanija Klas, koja je najveći proizvođač brašna i mlinarsko-pekarskih proizvoda u Bosni i Hercegovini, donijela odluku o smanjenju izvoza brašna za pojedine države kako bi se osigurale dovoljne količine brašna za domaće tržište i da nema razloga za zabrinutost jer u Federaciji BiH postoje dovoljne zalihe pšenice i brašna, a opskrba kupaca je uredna. U vezi s tim napominjemo da i ostali mlinovi i proizvođači mlinsko-pekarskih proizvoda u Federaciji BiH ulažu maksimalne napore kako bi osigurali stabilnu opskrbu domaćeg tržišta – poručuju iz ministarstva.

    S druge strane, upozoravaju kako BiH nema dovoljnu količinu domaćih sirovina te da svaka prekomjerna kupovina i stvaranje zaliha određenih vrsta prehrambenih proizvoda od strane građana može proizvesti vještačku nestašicu na tržištu Federacije.

     

    Cijene rastu iz sata u sat

    Svjetsko tržište hrane, a posebno žitarica, dalje naglašavaju, bilježi velike promjene te su mnoge evropske zemlje zabrinute zbog otežanog snabdijevanja žitaricama i vrtoglavog rasta njihovih vrijednosti.

    – Cijene pšenice, kukuruza i ječma rastu iz dana u dan, čak iz sata u sat, a sve je više zemalja koje donose ograničenja kada je u pitanju izvoz žitarica i hrane – kažu iz Federalnog ministarstva trgovine iz kojeg podsjećaju kako se veći broj evropskih zemalja odlučio na ograničavanje izvoza žitarica.

    Kad je u pitanju cijena ulja, iz domaće fabrike Bimal navode kako je do porasta cijene došlo uslijed nedostatka domaćih sirovina zbog čega su iste prinuđeni kupovati na inozemnim tržištima.

    Što se tiče kontrole cijena, iz Ministarstva trgovine FBiH također ističu kako je intenzitet inspekcijskih kontrola nad primjenom odluka Vlade FBiH o mjerama neposredne kontrole cijena, značajno pojačan od sredine veljače ove godine.

     

    Inspekcija kažnjava nepravilnosti

    Prema sublimiranim rezultatima federalne i kantonalnih inspekcija na području FBiH od početka 2022. godine do početka/sredine marta 2022. godine izvršeno je 437 inspekcijskih nadzora i pokrenuto 258 prekršajnih postupaka s ukupnim finansijskim teretom od 249.450 maraka.

    Upitani za koje artikle se bilježi najviše nepravilnosti, iz Ministarstva su odgovorili kako je najviše nepravilnosti utvrđeno kod proizvoda s liste osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda (Lista sadrži 17 stavki), kao i naftnih derivata, koji su obuhvaćeni predmetnim odlukama o mjerama neposredne kontrole cijena.

    – Napominjemo da je Vlada Federacije BiH u cilju ublažavanja rasta cijena i osiguranja uredne snabdjevenosti tržišta blagovremeno donijela odluke o mjerama neposredne kontrole cijena. Cilj donošenja tih odluka je bio da povećanje cijena bude u granicama socijalne odgovornosti i fer iznosa za pozitivno poslovanje i poslovnu egzistenciju trgovaca, a nikako za stjecanje ekstra profita i bogaćenje – zaključuju iz Federalnog ministarstva trgovine.

     

    fena

  • Požar na miniranom terenu kod Konjica i dalje aktivan

    Požar na miniranom terenu kod Konjica i dalje aktivan

    Požar na miniranom terenu iznad Trusine kod Konjica i dalje je aktivan, izvijestili su u nedjelju iz Operativnog centra Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK).

    Požar je aktivan od subote, a gore trava i nisko rastinje.

    Kako se još navodi u izvješću kantonalnog Operativnog centra, na području HNK u posljednja 24 sata vatrogasci su imali 30-ak intervencija, a u Čapljini su izgorjeli maslinik i voćnjak.

  • Sladić: Kakvo vrijeme nas čeka naredne sedmice?

    Sladić: Kakvo vrijeme nas čeka naredne sedmice?

     

    Nedim Sladić, meteorolog Nove BH, u svojoj novoj kolumni osvrće se na dio mjeseca marta koji je iza nas, objašnjavajući razloge sušnog, ali i hladnog perioda. Sladić je, potom, prognozirao i vrijeme za ostatak ovog mjeseca. Prema pisanjima ovog mladog meteorologa pred nama je dugotrajniji stabilniji period uz obilje sunca, temperature zraka od sredine sedmice i iznad 20 °C.

    Ovogodišnji mart mjesec pamtit ćemo po ne tako tipičnoj kombinaciji.

    Trajno normalizira krvni tlak na 120/80 u dva dana upravo zbog…

     

    Naime, veliki dio mjeseca je proticao u znaku iznimno suhog vremena, pri čemu je, primjerice, u Mostaru u prvih 18 dana mjeseca marta kišomjer ostao potpuno suh (0,0 mm), a tako će biti i u barem narednih osam dana.

    Ovo će biti dovoljno da 2022. svrsta u rang tri najsušnija marta, odmah iza 2012. i 2003. godine, u kojima je zabilježeno 1,3 odnosno 0,0 mm, respektivno.

    Kombinaciju suhog vremena obično prati toplota, no mi smo ovoga puta iznimno hladni. U Sarajevu je u prvih 15 dana marta prosječna temperatura zraka bila niža čak i od prosječne januarske (-0,1 °C), a ovako hladni martovi zabilježeni su još 2021., 2005., 1998., 1996., 1987., te 1973. godine, dok u daljoj prošlosti tu su 1907. i 1900. godina, a sa tek nakupljenih 9 mm u kišomjeru je, kao i u Mostaru, sa sušom u rangu sa 2003. i 2012. godinom.

    Zanimljivo je da su većine navedenih godina one koje su kasnije donijela iznimno vruća i suha ljeta (po većini izračuna sezonskih prognoza – naznaka za takav scenarij itekako ima), ali po jednom parametru sigurno ne možemo donositi sigurne zaključke bez da je slagalica složena iz niza drugih kockica sastavljena od niza drugih parametara, pa za takve stvari sačekajmo sredinu maja.

    Zašto je mart bio tako hladan?

    Razlog što je prva polovina marta bila hladnija od prosjeka za 4 do mjestimice i 8 °C od višegodišnjeg prosjeka za period 1981.-2010., ali i 1991.-2020. leži u prostranom polju visokog zračnog pritiska koji se pozicionirao nad Skandinavskim poluotokom i Euroazijom, pri čemu sa prednje strane ovog sistema sjeveroistočnim visinskim vjetrovima (strujanjima) nama je pritjecao izravno vrlo hladan i suh zrak iz Sibira.

    Takva zračna masa karakteristična je za zimske mjesece, naročito tokom prvog njenog dijela, pa su temperature zraka prošlog vikenda padale na vrlo niske vrijednosti za mart mjesec. Tako su u subotu, 12.03. temperature zraka u Bosni i Hercegovini ujutro posvuda bile ispod 0, čak i u Hercegovini, no ipak daleko od onih ekstremnih koje smo imali tokom 2005. godine, kada su 02.03. padale mjestimice i do -25 °C.

    Ipak, kod naših istočnih komšija na Pešteri, tačnije na Karajukića Bunarima, živa na termometru se spustila na -28, a u Kosanici u Crnoj Gori i na -30 °C. Ovi minusi razumljivi su, s obzirom na činjenicu da su pomenuta područja svojevrsna mrazišta, a vedrina, slab vjetar te snijeg na tlu potpomogli su izraženije dugovalno IR zračenje podloge, odnosno izraženo ohlađivanje tla što je doprinijelo naglom padu temperature zraka.

    Prognoza za vikend (19. – 20. mart)

    No, minuse ostavimo sada po strani, iako će ih narednih dana ponovo biti jer smo tokom ovog vikenda pod utjecajem snažne sibirske anticiklone koja se sve više gura prema jugoistoku Europe, pri čemu će zračni pritisak porasti i na vrijednosti oko 1040 hPa, a istočnim strujanjem nam pristiže ponovo hladniji i vlagom vrlo siromašan zrak.

    No, sibirska anticiklona će biti i razlog što će vremenske prilike biti stabilne nad Bosnom i Hercegovinom.

    Za vikend nas stoga čeka pretežno sunčano vrijeme, na jugu Hercegovine često i potpuno vedro, a tek jedino nakratko prolazne i umjerene grudvaste (kumuloformne) naoblake sredinom subote može biti u predjelima sjeveroistočne Bosne, naročito bliže Slavoniji, Baranji i Srijemu.

    Sunčano vrijeme pratit će nas i u nedjelju, a malog razvoja oblačnosti (uglavnom one stratokumulusne, odnosno grudvaste) jedino može biti uz planinske predjele centralne Bosne. Usljed izražene razlike u pritiscima bit će vjetrovito, naročito u nedjelju kada će puhati umjeren, na udare mjestimice i jak istočnjak i sjeveroistočnjak, a u Hercegovini bura. Ipak, nakon hladnog jutra s temperaturama između -8 i -5 na planinama, a u nizinama Bosne od -5 do 1, na jugu do 4 °C, danju će biti ugodnije uz najviših 7 do 13 u Bosni, a na jugu zemlje do 17 °C.

    Iduće sedmice kreće pravo proljeće

    Međutim, iduće sedmice možemo reći da kreće pravo proljeće koje ove godine će pratiti u stopu kalendarski start, a prema trenutnim pokazateljima, sve do 26.03. preovladavat će pretežno sunčano vrijeme.

    Sredinom sedmice dotok hladnog zraka će se prekinuti jer će se centar anticiklone sa sjeveroistoka Europe izmjestiti nad centralni dio Europe, istočni i sjeveroistočni vjetar će oslabjeti, a sa zapada postepeno će nam pritjecati sve topliji zrak koji će se dodatno sušiti prelaskom preko Alpa, što će usloviti vrlo suh zrak te kompresiju zraka, uslovljavajući porast temperatura koje će od srijede ići i iznad 20 °C, a usljed jačanja visinskog grebena i pristizanja toplijeg zraka po visini sa jugozapada, u petak temperature zraka mjestimice na sjeveru i sjeverozapadu Bosne mogu dosegnuti lokalno i 25 °C, a u ostatku zemlje kretale bi se između 17 i 23 °C.

    I jutra će od srijede postepeno biti sve toplija, a na minus ćemo zaboraviti u četvrtak, pa ćemo se i od proljetnog umora postepeno i polako početi oporavljati, kako će i nivo D vitamina zajedno sa temperaturama paralelno rasti, kao i samo lučenje hormona sreće (serotonin). Sve do pred kraj samog mjeseca naznake za padavine su minimalne, a na nuli su do 26.03.

    No, sve ovo navedeno ima i svoju negativnu stranu

    Suh zrak, sve više temperature zraka, prisutni istočni i sjeveroistočni vjetar i doslovno suha zemlja poput baruta su uslovi u kojima je rizik od požara iznimno visok, pa je vrlo važno obratiti pažnju prilikom proljetnog čišćenja, budući da postoje faktori koji uz malo nepažnje mogu dovesti do nekontrolisanog širenja.

    Sušan period već šteti poljoprivredi, a i hidroakumulacije su na izdisaju. Kako će temperature zraka u narednom periodu porasti, alergičari se mogu pripremiti na standardne probleme (alergijski rinitis), jer će se i cvjetanje sve više ubrzavati, naročito prema kraju sedmice.

    A onda ostaje nada da nas nakon ovog toplog perioda na kraju marta u aprilu neće zakačiti još jedan mraz koji je zadnjih godina postao gotovo pa tradicionalna pojava.

    izvor: N1