Category: BiH

Od početka ove godine savjetodavna linija za djecu i mlade “Plavi telefon” primila je oko 1.500 poziva, a nije rijetkost da se djeca javljaju zbog straha izazvanog sukobom u Ukrajini, jer se, kako kažu, boje na koji način će trenutna situacija uticati na njih i njihove najbliže.Kako je navela Maja Kovačević, koordinatorka “Plavog telefona” za “Nezavisne”, omladina strahuje da će se ratni sukobi proširiti.

“Zbog straha od ratnih sukoba, do sada nam se javilo ukupno 10 mladih ljudi. Djeca nam se najčešće javljaju jer se plaše da bi rat mogao da dođe i u našu zemlju, te da ćemo zbog toga svi umrijeti”, kazala je Kovačevićeva.

Kako je ona istakla, veoma je značajno da se djeci ukaže na važnost ograničenja ili smanjenja izloženosti negativnim vijestima na društvenim mrežama o ovoj temi jer one mogu da pojačaju osjećaj straha i uznemirenosti.

S tim u vezi je istakla da se bez obzira na to djeci mora dati do znanja da je strah koji osjećaju sasvim prirodan i normalan u ovakvim situacijama.“Naši savjetnici su tu da svako dijete saslušaju, razgovaraju s njim o strahu koji osjeća, pruže mu podršku i zajedno s njim pokušaju da dođu do nekog rješenja koje bi pomoglo da se barem malo umiri”, kazala je Kovačevićeva.

Prema njenim riječima, s omladinom se često razgovora o značaju koji razne aktivnosti mogu imati na njih, u tom smislu je potrebno da osmisle svoje hobije koji im mogu pomoći da se opuste.“Veoma je važno da djeca imaju podršku njima bliskih osoba, te ih kroz razgovor nastojimo ohrabriti da o svojim osjećanjima pričaju i s roditeljima”, rekla je Kovačevićeva.Kako su naglasili iz “Plavog telefona”, od početka 2022. godine zaprimljeno je i 310 upita putem elektronskog savjetovanja, kao i četiri prijave sumnji na nasilje.

Izvor: vitez.info

“Ja sam htjela da budem advokat. Htjela sam da studiram pravo i da budem advokat a onda mi je moj tata jednom prilikom rekao – to bi bilo bacanje para, ti si svakako advokat i bez tog studija… a onda je došao i rat i odnio sve u nekom drugom pravcu.”

Emicu Ćorić odnio je u Njemačku. Iako je sebe kroz život uvijek zastupala jasnim stavovima i jasno postavljenim ciljevima, nije postala advokat, već neko ko naukom brani pravo na rađanje. Postala je embriologinja, a kasnije je svom pozivu dodala i druga zanimanja. Studirala je u Njemačkoj na Uneskovom koledžu, jedinom takvom u Njemačkoj, koji prima samo 120 studenata godišnje. Tokom studiranja je i radila kako bi se mogla sama finansirati. Nakon tog koledža, sva vrata su joj bila otvorena, te je izabrala Max plank institut, isti onaj na kom je radio, između ostalih i Albert Ajnštajn.

“Radila sam na Max Plank institutu koji ima najviše nobelovaca na svijetu. Moj bivši šef je bio tada a mislim da je i sada, najmlađi nobelovac na svijetu, sa 42 godine je dobio Nobelovu nagradu, to do tada nije bilo zapamćeno. To su ljudi koji nisu škrti, to su ljudi koji su spremni svoje znanje da podijele. Dobio je Nobelovu nagradu i nema dalje od te nagrade, ali on je spreman da sve ispod sebe uči. Obično je to znanje škrto, ima ljudi koji neće recimo naučiti nečemu radnicu da im ne ukrade taj dio posla. To u takvim naučnim krugovima ne postoji. Što su ljudi viši to su pristupačniji, što su niži to su komplikovaniji.”

Učila je od najboljih a onda odlučila da stečeno znanje stavi na raspolaganje ljudima u svom rodnom gradu, u BiH. 2008. godine otvorila je Centar za vantjelesnu oplodnju u Mostaru, prvi takve vrste u Hercegovini.

“Ja sam živjela jako dugo u Njemačkoj, radila sam na raznim institutima, i tamo sam radila umjetnu oplodnju. Htjela sam da se vratim u svoj grad i svoju državu jer nisam zapravo istinski nikad bila ni otišla, htjela sam da dovedem ovdje nešto što nije postojalo i nešto što se ovdje ne može ni naučiti. To mi znači jako puno. Sve to mi je istinski važno jer tu se stvaraju životi, tu su ljudi čije sudbine, budućnosti vi mijenjate i to je jedan jako dirljiv posao, jako intiman posao. Priče su jako dirljive, one uspješne sa veseljem… jedna djevojčica je po meni dobila ime, ali opet druga strana je ona tužna koja nema sretan kraj.”

Emica Ćorić stalno kreira nove priče, uvijek društveno korisne. Pored toga što daje svoj doprinos stvaranju novih života, našla je način da da jedan novi život i novu vrijednost brojnim segmentima onog što se, mahom u seoskim domaćinstvima, ubraja u neplaćen “ženski posao”. Vlasnica je i menadžerica konceptualne radnje u Starom gradu u Mostaru u kom prodaje proizvode koje su pravile žene širom BiH. Sve ih je sama pronašla, jednu po jednu, i ponudila im saradnju. Kaže da je naučila da se uzda u sebe u svoje znanje i da ne posustaje na putu do cilja.

“Ako sam ja odlučila da otvorim radnju ja ću je sigurno otvoriti, ništa me neće spriječiti, ako sam odlučila da tu bude sto žena, tih sto žena ja ću pronaći u najsitnijim selima, jako sam ambiciozna, volim raditi, mogu raditi 20 sati dnevno bez problema, ništa mi nije problem. Nije mi problem ni mesti ulicu ni bilo šta drugo raditi ako me to vodi do uspjeha… Ovdje ima jako mnogo žena koje nigdje ništa ne izlažu ili ne prodaju osim ovdje. Htjela sam da im pružćim mogućnost da ti njihovi proizvodi idu u svijet. Za jednog Francuza jedna marmelada nema cijene koja je kući domaća napravljena. To sve rade naše žene u njihovo tzv. slobodno vrijeme… ”

I njoj samoj teško je odrediti koji dio sedmice ili dana spada u slobodno vrijeme. Pored toga što vodi Centar za vantjelesnu oplodnju i vodi radnju domaćih proizvoda nadomak Starog mosta, ona je i direktorica azila za pse u Mostaru i predsjednica Centra za zbrinjavanje životinja u HNK.

izvor: N1

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) izračunao za februar ove godine iznosi 2.389,12 KM.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za decembar 2021. iznosila je 1.046 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku). Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 43,78 posto, navode iz SSSBiH.

Jedan od najvećih problema s kojima se mljekari u BiH trenutno suočavaju su velika poskupljenja svih inputa u proizvodnji što će vjerovatno dovesti do rasta konačnih cijena proizvoda, istaknuto je danas u Vanjskotrgovinskoj komori BiH uoči Skupštine Grupacije prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH.

– Osim toga, otežat će samo poslovanje i u tom smislu nadležne institucije vlasti trebaju prepoznati ovu stratešku granu privrede, kao i neke druge i učiniti sve da putem različitih mjera olakšaju njihovo poslovanje. Mjera ima mnogo koje nadležni trebaju donijeti i osigurati da taj sektor raste i napreduje – naveo je Egrlić.

– Uvozimo 177 miliona KM prerađevina od mlijeka, od čega je samo sira oko 92 miliona KM, dok ukupan izvoz ove industrije i grane privrede iznosi oko 93 miliona KM – naveo je Egrlić.

Hrana, energija i farmaceutska industrija, kako je istakao, tri su ključne grane privrede koje trebaju svakoj zemlji i BiH u tom smislu treba raditi na njihovom jačanju.

Indira Omeragić iz Mliječne industrije 99 iz Gradačca je rekla da se mljekarska industrija suočava s velikim izazovima zbog nastale krize. U manjku su kada je riječ o stočnoj hrani, a što se tiče sjetve obezbjeđena su sjemena koja su za 20 do 30 posto skuplja nego prošle godine.

– Najviše je poskupilo đubrivo, za 300 posto i u teškoj smo situaciji mi kao proizvođači mlijeka i farmeri – rekla je Omeragić dodajući da će zbog nastalih problema doći do poskupljenja mlijeka i mliječnih proizvoda.

Skupština Grupacije prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH diskutovat će o aktuelnim problemima i nekim tehničkim pitanjima kao što su izbori u okviru ove asocijacije.

izvor: klix.ba