Ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 11. 01. 2021. godine po prebivalištu zaposlenika iznosio je 516.081 i u odnosu na 31. 12. 2020. godine kada je broj zaposlenih iznosio 520.493, taj broj je manji za 4.412.
Broj zaposlenih prema prebivalištu se bazira na prebivalištu zaposlenika (JMBG) bez obzira gdje je osoba zaposlena (u općini prebivališta ili drugoj općini ili u istom kantonu ili drugom kantonu), a broj zaposlenih prema mjestu rada, odnosno prema mjestu poslodavca (JIB-a), saopćeno je iz Porezne uprave FBiH.
Policijski službenici Policijske uprave Prijedor su u petak, 15. januara 2021. godine, na osnovu prethodno prikupljenih operativnih informacija da se na području Novog Grada vrši falsifikovanje i preprodaja mikrobioloških nalaza u vezi PCR testiranja na SARS-CoV-2, a koje izdaje Institut za javno zdravstvo RS-a, izvršili su kriminalističku obradu lica M. Ć. iz Prijedora, vlasnika fotografske radnje u Novom Gradu, zbog sumnje da je počinio krivično djelo “Falsifikovanje isprave”.
Kriminalističkom obradom utvrđeno je da je osumnjičeni M. Ć., u periodu od oktobra 2020. godine do januara 2021. godine, u fotografskoj radnji u Novom Gradu, neovlašteno izradio, odnosno falsifikovao najmanje 200 mikrobioloških nalaza u vezi testiranja na SARS-CoV-2, i prodao po cijeni od 50,00 KM po jednom nalazu.
Istog dana, uz saglasnost tužioca Okružnog javnog tužilaštva Prijedor i po naredbi sudije Osnovnog suda u Novom Gradu, izvršen je pretres prostorija fotografske radnje, kom prilikom je pronađen i oduzet računar sa pohranjenim obrascima za izradu i falsifikovanje nalaza, kao i krivotvoreni pečat JZU Instituta za javno zdravstvo RS-a.
U toku je rad na kompletiranju predmeta, nakon čega će Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor, biti dostavljen izvještaj protiv lica M. Ć., za krivično djelo “Falsifikovanje isprave”.
U toku protekle noći je u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) testirano 140 uzoraka na koronavirus.
Najviše pozitivnih uzoraka je iz Sarajeva, gdje su registrirane 34 novozaražene osobe.
Na KCUS-u je hospitalizirano 69 pacijenata oboljelih od COVID-19, a 14 ih je na intezivnoj njezi. Sedam pacijenata je preminulo, od kojih su dvoje bili u teškom kardiološkom stanju nakon infarkta, dok je pet preminulih pacijenata imalo hronične hipertenzije i dijabetes.
U izolatoriju Podhrastovi je hospitalizirano 37 bolesnika, a njih deset su na intezivnoj njezi.
Trenutno je 34 uposlenika KCUS-a pozitivno na koronavirus, a još 18 ih boravi u izolaciji.
Planinarka Azemina Prevljak, članica PD „Borašnica“ iz Konjica, postala je prva žena u ovom gradu koja je uspješno završila „Challenge 2000+“, odnosno popela 78 vrhova iznad 2.000 metara nadmorske visine na 12 bh. planina. Ponosna je, kaže, što je uspjela završiti jedan veoma težak planinarski izazov, čime je postala i peta žena, odnosno 28. planinar u BiH koji se upisao na listu ovog atraktivnog planinarskog poduhvata.
Posebno iskustvo
– Drago mi je što sam uspjela popeti ovih 78 vrhova, ali mi je i žao što sam trenutno jedina žena u Konjicu koja je završila „Challenge 2000+“. Nadam se da će nas uskoro biti više, jer je ovo, zaista, jedno posebno iskustvo – kazala je Prevljak, koja se planinarenjem bavi posljednjih deset godina.
Ona je „Challenge 2000+“ počela i završila na Prenju, planini koja s pravom, kaže Azemina, nosi epitet „bosanskohercegovački Himalaji“.
Strastvena zaljubljenica u planinarenje
FOTO: AVAZ
– Prenj je veoma raznolik, jer s koje god strane da penjete, nikad nije isti i u tome se ogleda sva njegova ljepota. Na ovoj planini bih izdvojila vrh Ovču, kao jedan od najzahtjevnijih za penjanje, a tu su još i Peštibrdo na Čvrsnici i vrh Adžovac na Volujku, koji nije toliko zahtjevan, ali zbog saznanja da na tom području obitavaju medvjedi, nije mi bilo svejedno tokom penjanja – istakla je Prevljak.
Novi pohodi
Za ovu strastvenu zaljubljenicu u planinarenje svaka planina je posebna i plijeni pažnju svojim prirodnim ljepotama.
– S planine Maglić imate prelijep pogled na Trnovačko jezero, s Vranice na Prokoško jezero, a s Cincara se pruža pogled na Livanjsko, Duvanjsko i Glamočko polje, kao i na Buško jezero. Čvrsnica je toliko lijepa, ali i divlja planina. Treskavica je puna jezera, ali, nažalost, i minskih polja. Lelija je bogata šumskim voćem, dok divlje konje možete vidjeti na Prenju i Cincaru – priča nam oduševljeno Azemina i dodaje da planira nove pohode po bh. planinama.
Član GSS-a Konjic
Osim ljubavi prema planinarenju, voli pomagati i drugima te je jedina žena u Konjicu koja ima zvanje gorskog spasioca i aktivan je član Gorske službe spašavanja (GSS) Konjic.
– Vidjela sam da mogu pomoći u radu GSS-a, tako da sam položila sve potrebne kurseve i, osim kolegice Matilde Anđelić, koja je naš član, ali živi u Mostaru, trenutno sam jedina Konjičanka koja ima zvanje gorskog spasioca. Do sada sam imala lakše, ali i teže akcije koje su, nažalost, završavale i smrtnim ishodima – rekla je Prevljak.
Dijalizirani pacijenti su najranjivija grupa pacijenata zbog oslabljenog odbrambenog sistema, a proces dijalize mukotrpan je tretman koji zahtijeva stalni ljekarski nadzor. Pandemija je promjenila tok hemodijalize pacijenata, a otvoreni su i Covid dijalizni centri.
/
Prema podacima Svjetskog udruženja nefrologa, 850 miliona ljudi širom svijeta je u nekom od stadija hronične bubrežne bolesti. Hronična bubrežna bolest uzrokuje 2,4 miliona smrti godišnje i šesti je uzrok smrti u svijetu.
Nefrologinja Halima Resić navodi da su na početku pandemije koronavirusa date preporuke Evropskog udruženja nefrologa te je i UNDTBiH izradilo svoje preporuke koje su poslate svim dijaliznim centrima.
“Dijalizirani pacijenti su imali svoje trijažne punktove kroz koje su prolazili, ali nažalost znatan broj pacijenata i medicinskog osoblja je prebolovao Covid-19. Početkom marta Evropsko udrženje nefrologa je napravilo bazu podataka za Covid-19 za dijalizirane i transplantirane pacijente tzv. ERACODE baza u kojoj učestvuje 37 zemalja. Među njima je i BiH, i prema preliminarnim rezultatima 10 posto dijalizirane populacije je imalo Covid-19 infekciju u većini evropskih zemalja”, pojašnjava doktorica.
Iz Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH poručuju kako su na samom početku pandemije upozoravali da posebnu pažnju treba obratiti na pacijente na dijalizi.
“Riječ je o jednoj od najranjivijih grupa pacijenta čiji je odbrambeni sistem organizma veoma slab te bi ovaj opaki virus mogao napraviti velike probleme pacijentima, s teškim pa i kobnim ishodom. Osoblje na dijalizi je gotovo nezamjenjivo te je veoma važno da ne dođe do širenja virusa među tehničarima i ljekarima, jer u protivnom ne bi ko imao priključiti pacijente na dijalizni aparat”, naglašavaju.
Problem prijevoza dijaliziranih pacijenata tokom pandemije
Veliki problem je i zajednički prijevoz pacijenta na dijalizu i nazad gdje nije moguće držati distancu pa je mogućnost zaraze velika. Odmah početkom pandemije su reagirali tražeći adekvatnu zaštitnu opremu za pacijente i zdravstveno osoblje.
“Apelirali smo na Federalnu upravu civilne zaštite da se osigura zaštitna oprema za pacijente i tehničare. Na našu molbu, vjerovali ili ne, dostavili su nam 200 maski i 200 rukavica, a mi na dijalizi u FBiH imamo 2.000 pacijenata”, kazali su iz udruženja.
Nažalost, bilo je nemoguće izbjeći zarazu, a posebno u drugom valu pandemije, pa su dijalizni centri napravili Covid dijalizne centre gdje su pacijenti koji su bili pozitivni na koronavirus.
Poboljšanje uslova
Iz udruženja naglašavaju da je posljednjih nekoliko godina, kada je riječ o dijaliznim aparatima, došlo do poboljšanja situacije.
“U posljednje dvije godine otvorena su i dva nova dijalizna centra u Cazinu i Bugojnu, s novim aparatima. U nekim dijaliznim centrima je još uvijek loša situacija, ali u većini centara je zamijenjena zastarjela aparatura kada su centri dobili donacije ili su osnivači dijaliznih centara nabavili aparate, a bilo je slučajeva i da su sami pacijenti humanitarnim akcijama prikupili novac da kupe aparat”, kazali su iz udruženja.
Vakcine će biti besplatne i dobrovoljne za sve građane,a provođenje cijepljenja baziraće se na principima pravičnosti i jednakosti”, rekao je Davor Pehar, direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije, predstavljajući Plan vakcinacije u FBiH.
Dodao je kako su zvaničnici u kantonima dobili planove, te uradili popise ljudi koji se trebaju cijepiti. U Planu je naveden zakonski okvir, te definirane uloge svih nivoa vlasti.
Primarni cilj Plana vakcinacije je smanjiti morbiditet i prenos Kovida 19 među građanima. Stručno savjetodavno tijelo za vakcinaciju prihvatilo prijedlog prioritetnih skupina za vakcinaciju.
” To su u prvom redu zdravstveni djelatnici i zdravstveno osblje, štićenici socijalnih ustanova za starije osobe, kao i djelatnici koji rade u tim ustanovama, zatim osobe za hroničnim bolestima, te osobe zaposlene u značajnijim javnim službama”, rekao je Pehar.
Operativni timovi će nadgledati proces cijepljena na terenu , koj su formirani u svim zavodima, te je uspostavljen sistem subordinacije.
Za utorak je zakazan sastanak sa predstavnicima i operativnim timovima kantonalnih zavoda za javno zdravstvo kada će biti formiran Odbor za koordinaciju i tadav će se dogovoriti procedure vakcinac.
“Izvršiće se edukacija operatora, o transportu cjepiva, te reakcijama na cjepivo. Operativni timovi će biti zaduženi za dalju edukaciju timova u zdravstvenim ustanovama”, rekao je Pehar.
Mia Blažević, epidemiolog u Službi za epidemiologiju Zavoda je rekla kako svaka zdravstvena ustanova treba formirati svoj tim, da omoguće sve uvjete za prihvat cjepiva.
Dodala je kako su propisane operativne procedure, koje je napravio Federalni zavod za javno zdravstvo.
Cjepivo se mora upotrijebiti u roku od pet dana. Cjepivo će se raspoređivati po uhodanom algoritmu prema broju stanovnika i ugroženim slučajevima u svim kantonima. Predložili smo da se cijepljenje odvija svakih deset minuta, kako se pacijenti ne bi susretali” rekla je Mia Blažević.
Rekla je kako je potrebno sve pacijente informisati o sastavu vakcina i potrebno ih je nakon vakcinacije zadržati još 15 minuta.
U Staračkim domovima bi se u sat vremena moglo vakcinisati i 12 osoba, te smo ih obavijestili kako da ga koriste, rekla je Blažević.
Pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez rekao je kako je epidemiološko stanje sada zadovoljavajuće, te da neće dolaziti do promjena mjera.
Prvi put nakon presude Ustavnog suda, Vlada FBiH je razmatrala mjere Kriznog štaba FBiH i odlučila da se produže postojeće mjere. Sve mjere ostaju iste – kazao je Čerkez.
Dodao je kako će mjere, počev od nedjelje, biti produžene još 14 dana.
Federalno ministarstvo zdravstva obezbijedilo sve uslove za vakcinisanje i za ovu godinu imamo spremno 12 plus 2 miliona za vakcine, rekao je Čerkez i dodao kaKo je stvorena histerija oko vakcina.
“BiH je kroz Kovax mehanizam uplatila sva potrebna sredstva” Svi mi želimo da vakcina što prije dođe. I WHO je napravila osvrt-95 posto vakcina proizvedenih u svijetu išlo je na 10 zemalja ,a samo pet posto na druge zemlje. Mi smo mala zemlja, Federacija radi svoj posao i spremna je da primi vakcine i krene u taj posao , a spremni smo i da nabavljamo još , rekao je Čerkez.
Čerkez je naglasio kako je Federacija je spremna za nabavku vakcina i za primjenu.
“800 000 vakcina uplaćeno je za COVAX, 400 tisuća je uplaćeno preko EU mehanizma. Ova sredstva koja imamo bit će dovoljna i za puno više vakcina, koje budu odobrene i do konca januara, kao što je vakcina Astra Zeneca”, rekao je Čerkez.
Prvi koningent vakcina naručen preko meha nizma KOVAX, a riječ je i Fajzer i Biontek vakcinama.
Sumirajućui mjere koje su u FBiH poduzimane od početka pandemije, Čerkez je istakao kako možemo biti zadovoljni situacijom:
Potencirali smo rizična doba i prilagođavali mjere. To su bili praznici, ljetovanja. U velikoj mjeri se to poštovalo, uvijek imate procenat ljudi koji to neće poštovati. Mi možemo biti zadovoljni i zahvalni našem stanovništvu. Naša zemlja je među vodećim u ličnoj higijeni što je u ovome jako bitno – kazao je, između ostalog, Čerkez.
Podsjetimo, Vlada Federacije BiH je jučer prihvatila Plan vakcinacije protiv COVID-19 u Federaciji BiH i za njegovo provođenje zadužila Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdravstvo FBiH, svako u okviru svojih nadležnosti. Plan se realizira u saradnji s nadležnim tijelima vlasti za oblast zdravstva u kantonima, kao i zdravstvenim ustanovama na teritoriji Federacije BiH.
Za nabavu vkcina putem COVAX mehanizma iz Budžeta FBiH za 2020. godinu osigurano je 13.689.538 KM. Budžetom FBiH za 2021. godinu su predviđena sredstva za nabavku vakcina u iznosu od 12 miliona KM, kao i dva miliona KM za poduzimanje mjera za sprječavanje i suzbijanje COVID-19 iz nadležnosti Federacije BiH, a što može podrazumijevati i finansiranje potrošnog materijala neophodnog za proces cijepljenja (šprice, igle i druga pomoćna sredstva za tranport i hladni lanac navedena u planu).
Federacija BiH se predbilježila za nabavu dodatnih 800.000 doza cjepiva putem zajedničke nabave Europske komisije, te potrošnog materijala i zaštitne opreme. Planirano je da ova nabava bude finansirana iz sredstava IPA II pristupnog instrumenta Evropske unije, koji će uskoro biti aktiviran.
BiH je u devet mjeseci prošle godine izvezla vodu i sokove u vrijednosti od 37.353.394 KM, što je manje za 8,7 posto u odnosu na isti period 2019, dok je uvoz iznosio 121.005.615 KM, što je manje za 15,8 posto u odnosu na devet mjeseci 2019.
U ovom periodu BiH je najviše i izvezla i uvezla vode, uključujući i mineralnu sa dodatkom šećera – izvoz je iznosio oko 32,7 miliona KM, a uvoz oko 95,6 miliona KM, navodi se u analizi Spoljnotrgovinske komore BiH.
U prva tri kvartala prošle godine uvoz voćnih sokova i sokova od povrća, sa i bez šećera, je skoro 10 puta veći od izvoza – izvoz u devet mjeseci lani iznosio je 954.434 KM, a uvoz 8.916.665 KM.
Izvoz sokova u ovom periodu manji je za 17,9 posto u odnosu na prva tri kvartala 2019. godine, a uvoz manji za 17,4 posto.
Smanjen izvoz piva
Kada je riječ o izvozu piva iz BiH u devet mjeseci prošle godine on je iznosio oko 2,9 miliona KM, što je manje za 1,3 posto nego u istom periodu 2019. godine, dok je uvoz iznosio oko 80 miliona KM, što je manje za pet posto nego u istom periodu prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom u prva tri kvartala lani iznosila je 3,6 posto, dok je spoljnotrgovinski deficit piva iznosio oko 77,3 miliona KM.
Izvoz piva u bocama u prva tri kvartala 2020, u odnosu na isti period prethodne godine, iznosio je oko 1,7 miliona KM i veći je za 32,8 posto, dok je izvoz piva u ambalaži do 10 litara manji za 25,9 posto, a piva u ambalaži preko 10 litara manji za 31,4 posto.
Uvoz piva u bocama u devet mjeseci prošle godine iznosio je skoro 52 miliona KM i manji je za 10,9 posto u odnosu na isti period 2019. godine.
U pomenutom periodu uvoz piva u ambalaži preko 10 litara manji je za 34 posto, dok je uvoz piva u ambalaži manjoj od 10 litara veći za 16,2 posto.
Vodeća izvozna tržišta su Srbija, Hrvatska i Slovenija, navode iz Spoljnotrgovinske komore.
Federalna uprava za inspekcijske poslove provjerava da li tuneli Vranduk i Karaula imaju neophodne dozvole. Direktor Autocesta FBiH Adnan Terzić tvrdi da su bez upotrebne dozvole.
“Je li ikada iko pitao ima li upotrebnu dozvolu tunel Karaula, ima li upotrebnu dozvolu tunel Vranduk, ima li upotrebnu dozvolu bilo koji most na Neretvi, ja ću vam reći – nemaju i oko toga niko ne pravi problem”, tvrdi Terzić.
Federalna uprava za inspekcijske poslove ranije nije imala saznanja, prijava, niti zaprimala zahtjeve nadležnog Federalnog ministarstva prostornog uređenja i građenja povodom tunela Vranduk i Karaula, kao i mosta Avenija-Sutina u Mostaru.
“Na osnovu navoda iz medija, evidentiranih zahtjeva i upita građana po konkretnom pitanju inspekcijskog nadzora, Federalni urbanističko-ekološki inspektorat Federalne uprave za inspekcijske poslove poduzima radnje iz svoje nadležnosti u skladu sa važećim propisima. Raspolažemo relevantnim informacijama potrebnim i vezanim za dalji tok inspekcijskog nadzora, a u cilju provjere zakonitosti i pravilnosti rada subjekta nadzora”, naveli su za N1 iz Federalna uprava za inspekcijske poslove.
Nadalje, a po pitanju radnji koje slijede, primarno u interesu efikasnosti i zaštite samog postupka inspekcijskog nadzora, tek nakon cjelovitog utvrđivanja činjeničnog stanja i shodno rezultatima inspekcijskih nadzora, javnost će biti blagovremeno obaviještena, poručili su.
U Bosni i Hercegovini danas je zabilježeno najmanje 295 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a umrlo je 18 osoba. U Federaciji BiH u posljednja 24 sata potvrđena su 224 nova slučaja zaraze, a umrlo je deset ljudi. U Republici Srpskoj novozaražena je 71 osoba, a osam je preminulo. Čekaju se podaci za Brčko distrikt.
U posljednja 24 sata u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 667 lаbоrаtоriјskih uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 71 оsоbе.
Rаdi sе о 30 muških i 41 žеnskој оsоbi, оd kојih је 11 mlаđе, 42 srеdnjе i 18 оsоbа stаriје živоtnе dоbi.
Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 29 оsоbа је iz Bаnjаlukе, 12 iz Priјеdоrа, оsаm iz Kоzаrskе Dubicе, pо pеt iz Biјеljinе i Grаdiškе, pо dviје iz Pаlа i Srpcа i pо јеdnа iz Dоbоја, Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, Kоstајnicе, Lаktаšа, Lоpаrа, Mоdričе, Ribnikа i Šipоvа.
U istom periodu, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеno jе оsаm smrtnih slučајеvа kоd kојih је pоtvrđеnо prisustvо virusа kоrоnа. Rаdi sе pеt muškаrаcа i tri žеnе, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi, оd kојih su pо dviје оsоbе iz Bаnjаlukе i Mrkоnjić Grаdа i pо јеdnа iz Rоgаticе, Biјеljinе, Dоbоја i Tеslićа.
Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 38.652 slučајеvа virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 1.931 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа. Opоrаvilо se ukupno 24.848 oboljelih, а tеstirаnо је 173.248 оsоbа.
Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 580, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru 222, а u opštim bоlnicаmа 358 .
Pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо su 5.819 оsоbе, а nаdzоr је zаvršеn kоd 124.190 оsоbе.
KS: 63 nova slučaja koronavirusa, preminule dvije osobe
U posljednja 24 sata u Kantonu Sarajevo (KS) registrovana su 63 nova slučaja koronavirusa nakon što su obrađena 472 testa. Zavod za javno zdravstvo KS u izvještaju navodi dva smrtna slučaja.
U istom periodu oporavilo se 85 osoba.
Ukupno je hospitalizirano 120 pacijenata, od čega 71 na KCUS-u i Podhrastovima, a 49 u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš”.
Na respiratoru se nalazi šest osoba, a s bolničkog liječenja je otpušeno 15 pacijenata.
U Kantonu Sarajevo danas je aktivno 800 slučajeva, a 832 osobe se nalaze u samoizolaciji.
U HNK još 61 slučaj koronavirusa
U Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar na bolničkom liječenju trenutno su 54 bolesnika, od kojih je 12 na invazivnoj i jedan na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji. Ostali pacijenti su klinički stabilno.
Tijekom posljednja 24 sata hospitalizirana su četiri bolesnika, a osam ih je otpušteno.
U Zavodu za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku SKB testirana su 524 uzorka. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu pozitivnih je 61 i to: 42 iz Mostara, jedna osoba iz Stoca, dvije iz Čapljine, jedna iz Jablanice, tri iz Konjica, sedam iz Čitluka i pet iz Prozora-Rame.
Kantonalni i općinski sanitarni inspektori izdali su jučer 142 rješenja o samoizoliranju i izoliranju, a na snazi je 2.470 rješenja. Ukupno je izdano 23.622 rješenja.
Niske temperature u našoj zemlji meteorolozi najavljuju i u narednim danima. Posebno hladno bit će tokom vikenda, naročito u nedjelju, kada će se živa u termometru u višim predjelima spustiti i do minus 17 stepeni Celzijusa.
Hladno vrijeme ne pogoduje nikome, a u posebnom riziku od pogoršanja zdravstvenog stanja su, prema riječima prim. dr. Tihomira Bere, dežurnog ljekara u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, kardiovaskularni bolesnici i osobe sa plućnim tegobama.
Kaže kako je u ovom Zavod u posljednja 24 sata pomoć zatražilo 260 sugrađana, najviše sa srčanim tegobama, glavoboljom, visokim pritiskom, te osobe koje su preležale COVID-19.
– Javljaju nam se ljudi koji su imali zarazu, oporavili su se, ali sada imaju druge zdravstvene probleme, poput povišenog krvnog pritiska i šećera u krvi. Često se žale da su malakasli, da se brzo zamaraju, što je prema tvrdnjama nekih stručnjaka, očekivana pojava nakon COVID-19, jer je organizmu potrebno više mjeseci da se vrati u normalu. Posebna preporuka takvim osobama je da se čuvaju prehlada i sezonske gripe, koja istina još nije laboratorijski potvrđena kod nas, ali to ne znači da je nema među populacijom. Trebaju se više odmarati, imati dovoljno sna, (osam sati je optimalno), i adekvatnom prehranom raditi na popravljanju imuniteta – naglašava Bera.
Hroničnim bolesnicima, ali i ostalima tokom hladnih dana preporučuje se da smanje fizičko naprezanje, boravak na otvorenom svedu na minimum, naročito u jutarnjim i večernjim satima, kada je najviše hladno, i da se oblače slojevito.
– Preporučio bih, naročito starijima i hroničnim bolesnicima, da ako izlaze ujutro preko maske stave šal i da vode računa kuda i kako hodaju zbog leda na ulicama. Jučer smo imali osam intervencija zbog padova, bilo je i lomova ekstremiteta – dodao je Bera.
Naglasio je da je vrlo važno da hronični bolesnici i dalje redovno uzimaju terapiju, a ako dođe do pogoršanja zdravlja, odmah se jave porodičnom ljekaru.
– Naglasio bih da nikako na svoju ne mijenjaju terapiju.
Vrlo je važno, kaže, povesti računa i o prehrani, te u svakodnevni jelovnik uključiti što više sezonskog voća i povrća.
– Od povrća najbolje je pripremati okrepljujuće čorbe, a voće, pogotovo citruse, jesti u svježem stanju ili ga cijediti. Crveno meso zamijenite ribom i piletinom od koje ćete praviti nezamjenjivu supu. Vrijeme je i kiselog kupusa, pa ga uvrstite u jelovnik jer je pun vitamina C, kao i rasol koji je odličan saveznik u podizanju imuniteta tokom zimskih mjeseci. Važno je piti dosta biljnih čajeva, a izbjegavati kafu i alkohol koji loše utječu na krvne sudove – objasnio je Bera.
