Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Nema popuštanja s mjerama sigurno još mjesec, hoće li policija zatvarati kafiće

    Nema popuštanja s mjerama sigurno još mjesec, hoće li policija zatvarati kafiće

    Epidemiološke mjere Kriznog štaba Federacije, poput nošenja maske, socijalne distance i ograničenog kretanja, produžene su za još 14 dana. Ovo je za “Avaz“ potvrdio Goran Čerkez, pomoćnik ministra za javno zdravlje FBiH.

    – Mjere koje je predložio Krizni štab FBiH prvi put je usvojila i Vlada FBiH tako da one ostaju i dalje na snazi, jer je situacija još takva da nema mjesta opuštanju. Prema trenutnoj situaciji nema popuštanja s mjerama sigurno još mjesec – kazao je Čerkez.

    Dodao je da će uputiti prijedlog prema Vladi FBiH u vezi s radom ugostiteljskih objekata.

    – Prijedlog je da se omogući pripadnicima MUP-a da imaju pravo zatvoriti ugostiteljski objekt ako se krše mjere, odnosno, ako je u zatvorenom prostoru više od 30 ljudi. Ako to prođe onda postoji mogućnost da se ukine i zabrana kretanja – rekao je Čerkez.

  • Falsifikatori najviše kopiraju novčanicu od 50 KM i kovanicu od 1 KM

    Falsifikatori najviše kopiraju novčanicu od 50 KM i kovanicu od 1 KM

    Najviše krivotvorenih novčanica domaće valute koje su za 11 mjeseci prošle godine registrovane u Centralnoj banci BiH jesu one od 50 maraka, a kada je riječ o kovanicama, i dalje ubjedljivo prednjači – 1 KM.

    Zaključno sa 30. novembrom, u CBBiH registrovana je 371 krivotvorena novčanica domaće valute.

    – Gledano po apoenima, najviše krivotvorenih novčanica je u apoenu 50 KM – 169 komada. U istom periodu registrovano je 116 krivotvorenih novčanica u apoenu 100 KM i 74 komada u apoenu 20 KM. U istom periodu u CB BiH je registrovan je 631 komad krivotvorenih kovanica KM. Od ove brojke većina otpada na kovanice u apoenu 1 KM – 573 komada – rekli su za Nezavisne iz CBBiH.

    Poređenje sa istim periodom 2019. godine pokazuje da je 2020. godine evidentirano manje lažnih novčanica.

    – U istom periodu prethodne godine, u CB BiH registrovane su 432 krivotvorene novčanice što se tiče konvertibilne marke. Gledano po apoenima, i u 2019. godini najviše krivotvorenih novčanica bilo je u apoenu 50 KM – 208 komada. Slijedio je apoen od 100 KM sa 156 komada i 49 komada u apoenu 20 KM – kažu iz CBBiH.

    Za 11 mjeseci 2019. godine, u CB BiH registrovane su 1.044 krivotvorene kovanice KM, gdje je takođe opet naviše bilo kovanica u apoenu 1 KM – 981 komad.

    Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovina regije Banje Luke, navodi kako, u poređenju sa prethodnim godinama, falsifikati više nisu česta pojava.

    – Prije nekoliko godina postojala je najezda falsifikovanih kovanica od pet maraka. Svakodnevno smo se susretali sa tim kovanicama. Sada to više nije tako. Nije ni alarmantno stanje što se tiče novčanica od 20 i 50 KM. S evrima je druga priča, međutim, eure ne bi trebalo ni primati – rekao je on, dodajući da su u svakodnevici falsifikati rijetkost, a dobro obučeni radnici ih lako otkrivaju.

    Kako kažu iz CB BiH, pored domaće valute, rađena je i ekspertiza stranih valuta te su registrovane 672 krivotvorene novčanice eura. U istom periodu registrovano je 238 novčanica američkog dolara, četiri novčanice britanske funte i dvije novčanice hrvatske kune

  • Bjelašnica: Zaigralo se kolo i zapjevalo “Garo, gariš li se”

    Olimpijska ljepotica Bjelašnica od samog otvaranja zimske turističke sezone prepuna je posjetilaca iz svih dijelova BiH, ali i Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

    I danas je svako na svoj način uživao u zimskim radostima. Neki u skijanju, drugi u sankanju sa djecom, treći u bordanju… U trenucima odmora jedni posjetioci su uživali u muzici iz ugostiteljskih objekata, a drugi su sami puštali muziku koja im odgovara.

    Jedna grupa posjetilaca tako se “zagrijala” uz kolo, ali i uz pjesmu “Garo, garo, gariš li se”. Snimci sa Bjelašnice ubrzo su se našli i na društvenim mrežama, i vrlo brzo su postali viralni.

    Izvor: Faktor

  • Vlasnici fijakera na ilidžanskoj aleji: Džaba potkivamo konje kada nemamo koga voziti

    Vlasnici fijakera na ilidžanskoj aleji: Džaba potkivamo konje kada nemamo koga voziti

    Prolazeći alejom nisu nam mogli promaći prazni fijakeri i vrijedni radnici koji su, govore nam, izašli raditi “redi radi”, tek da barem njihovi konji protegnu noge.

    “Džaba ih potkivamo kada nemamo koga voziti”, govore nam odmah na početku razgovora.

    Potkivanje konja u Velikoj aleji (Foto: I. Š./Klix.ba)Potkivanje konja u Velikoj aleji (Foto: I. Š./Klix.ba)

    Kako dodaje jedan od vlasnika kočije, teško ih je vrijeme zadesilo. Alejom rijetko prolaze šetači i turisti, što zbog zime i padavina, ali i pandemije koja je zatvorila ljude u kuće.

    Fijakerdžija Fikret Bajrić nam govori da su mnogi u prošloj godini prodali svoje konje za male pare, iako su ih itekako skupo platili.

    “Teška nam je ova zima. Općina Ilidža nije nam ništa pomogla, a ni odmogla, a mi moramo ispoštovati svoje obaveze, kao što su ljekarska uvjerenja za konje. Nama već sada treba pomoć jer ipak samo potkivanje jednog konja košta 80 KM, a vreća zobi je 15 KM. Nije to tako jeftino”, ističe Bajrić.

    Velika aleja na Ilidži (Foto: I. Š./Klix.ba)Velika aleja na Ilidži (Foto: I. Š./Klix.ba)

    Dok je bilo posla, moglo se izdržati, dodaje Bajrić, ali novo širenje koronavirusa ne obećava da će se išta popraviti. Kako kaže, da su barem od Općine dobili 100 KM da kupe hranu konjima, bilo bi im koliko toliko lakše.

    “Bez pomoći vlasti bit će nam teško i već nam je teško”, rekao je Bajrić.

    Konji se moraju potkivati na svakih mjesec i po, pojašnjavaju nam fijakerdžije. Pored toga što potkivanje nije jeftino, sve teže postaje nabaviti i potrebni potkivački materijal u BiH.

    Fijakerdžije pomažu jedni drugima (Foto: I. Š./Klix.ba)Fijakerdžije pomažu jedni drugima (Foto: I. Š./Klix.ba)

    Ono što fijakerdžijama ostaje jeste da barem pomažu jedni drugima. Potkivat će i hraniti konje dok mogu, ali i vjerno čekati na svoje putnike u Velikoj aleji. Nadati se da ih nevolja ili nebriga vlasti neće primorati da napuste spomenik prirode Vrelo Bosne koji je nezamisliv bez fijakera.

  • Koronavirus potvrđen kod 180 osoba u BiH, 23 preminule

    Na koronavirus u Bosni i Hercegovini jučer je testirano 3.588 uzoraka, a zaraza je potvrđena kod 462 osobe.

    Federacija BiH

    U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 1.108 uzoraka, od kojih je 109 pozitivno na koronavirus.

    Novi slučajevi registrirani su u Unsko-sanskom, Srednjobosanskom, Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom i Kantonu Sarajevo.

    Do sada je testirano ukupno 377.113 uzoraka, a koronavirus je potvrđen kod 76.177 osoba.

    Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 58.476 pacijenata. U protekla 24 sata, oporavljeno je 213 pacijenata. Trenutno je aktivno 15.330 slučajeva pozitivnih na koronavirus.

    U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je ukupno 13 novih smrtnih ishoda, i to: Kanton Sarajevo – 9, Tuzlanski kanton – 3 i Bosansko-podrinjski kanton – 1.

    S današnjim danom, broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 2.371.

    Republika Srpska

    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 sata, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i u Bolnici Sv. Vračevi u Bijeljini izvršeno je testiranje 569 laboratorijskih uzorka, a novi virus korona potvrđen je kod 70 osoba.

    Radi se o 38 muških i 32 ženske osobe, od kojih je 12 mlađe, 37 srednje i 21 osoba starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, 31 osoba je iz Banje Luke,10 iz Bosanske Dubice, šest iz Laktaša, po četiri iz Kneževa, Prnjavora, Čelinca i Bijeljine, po dvije iz Mrkonjić Grada i Prijedora i po jedna iz Modriče, Oštre Luke i Srpca.

    U posljednja 24 sata, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je devet smrtnih slučajeva kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa korona. Radi se šest muškaraca i tri žene, srednje i starije životne dobi, od kojih su tri osobe iz Banje Luke i po jedna iz Bosanskog Novog, Zvornika, Trebinja, Teslića, Mrkonjić Grada i Doboja.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 38.837 slučajeva virusa korona, a preminule su ukupno 1.954 osobe kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, od novog virusa korona, do sada se oporavilo 25.099 osoba, a testirane su ukupno 174.793 osobe.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 599, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 225, a u opštim bolnicama 374 .

    U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 5.921 osoba, a nadzor je završen kod 124.450 osoba.

    Brčko distrikt

    Danas je u Brčko distriktu BiH registrovan jedan slučaj zaraze virusom korona, od 12 testiranih uzoraka. Preminuo je jedan muškarac kod kojeg je potvrđena zaraza.

    Tri osobe su se oporavile, a trenutno su aktivna 504 slučaja zaraze.

  • Nakon tri decenije za posjetioce otvara se postavka “Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba”

    Nakon tri decenije za posjetioce otvara se postavka “Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba”

    Zemaljski muzej BiH trebao bi od proljeća ove godine, nakon višegodišnje pripreme, postati bogatiji za iznimno vrijednu izložbu – “Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba”, prijeratnu najveću postavku Odjeljenja za arheologiju koja već pune tri decenije zbog neuslovnosti tog dijela muzejskog objekta nije dostupna javnosti.

    Razlog za to bila su u ratu nastala oštećenja galerijskih prostorija koje su bile dom postavke o prahistoriji. Krov je prokišnjavao, u lošem stanju bila je drvenarija, kao i stropno slikarstvo, najbogatije u cijelom muzejskom kompleksu.

    Zahvaljujući sredstvima iz Specijalnog fonda američkih ambasadora, sva oštećenja su proteklih godina popravljena te je jedna od najvećih postavki Muzeja spremna za “useljenje”.

    Zamjenica direktora i arheologinja Zemaljskog muzeja BiH Andrijana Pravidur istaknula je da je sav arheološki materijal za izložbu izdvojen te je u toku njegova konzervacija i restauracija. Nužni je to proces prije nego što svaki pojedinačni artefakt ne nađe trajno mjesto u izložbenim virtinama.

    – Pri kraju smo cijelog posla i nadamo se da bi do proljeća mogli ostvariti uvjete za otvaranje izložbe. I mi smo dosta nestrpljivi, a vjerujem i mnogi naši posjetitelji koji nas prate – kazala je.

    Pravidur naglašava da obiman konzervatorski i restauratorski tretman svakog pojedinačnog artefakta zahtjeva vrijeme, posebno uz nedostatak dovoljnog broja stručnjaka za taj posao.

    Ona podvlači da je zadnji stalni postav te izložbe urađen na stogodišnjicu Muzeja 1988. godine te da je to jedina stalna postavka koja od rata do danas nije otvorena.

    – To je veliki minus ne samo za institucije, nego i Bosnu i Hercegovinu, pa i širu regiju, ali i za muzejski sadržaj čijim su nedostatkom oštećeni posjetitelji – kazala je.

    Prahistorijska zbirka, kaže, najveća je zbirka i kolekcija na Odjeljenju za arheologiju i broji približno oko sto hiljada inventarnih jedinica.

    – U stalni postav onog što je do sad izdvojeno ići će oko 3.000 eksponata i to onih najprepoznatljivijih, najlukzsuznijih i najboljih koji nas kulturološki zapravo određuju kao Bosnu i Hercegovinu u Evropi i regionu. Pogotovo stručnjaci širom regiona prepoznaju nas kao takve, budući da imamo nekih povijesnih kultura koje su označile kulturološki razvoj čovjeka ne samo u BiH nego i u širem regionu – mišljenja je Pravidur.

    Izložba će u osvježenom, novom konceptu biti predstavljena javnosti. Pored onih koji su otprije poznati posjetiteljima i stručnoj javnosti, bit će izloženi i manje poznati artefakti koji su se do sada čuvali u depou.

    – Postavkom ćemo naglasti baš ono što nas kulturno određuje, a to je poznata Butmirska kultura, zatim područje Glasinca, Donja dolina, veći dio Hercegovine u različitim vremenskim periodima. Želimo pokazati da svijet ne polazi od nas i da su tu nekada živjeli ljudi koji su bili itekako sposobni, što posebno vidimo po svim tim izrađevinama u keramici ili metalu. Oni su bili veliki majstori i iznimni stručnjaci, iako ljudi danas imaju percepciju o njima kao o nekim plemenima. Upravo to pokušavamo izbiti iz diskursa – podvukla je.

    Ljudi iz prahistorije, pojašnjava, bili su jako civilizirani i odlikovala ih je borba za život, što ugodniji, bolji i ljepši, a to su težnje i današnjeg savremenog čovjeka.

    – Ovom izložbom bi zapravo htjeli kroz taj koncept svakodnevnog života, objasniti život čovjeka u prahistoriji – ustvrdila je Pravidur.

    Centralno mjesto u galeriji Odjela za prahistoriju pripast će drvenom čamcu iz Donje doline, jednom od rijetkih koji su sačuvani na području regiona, a vrijednim posebno zbog dužine od čak 12,5 metara. Dominirat će paviljnom jer će uz pomoć sajli biti postavljen da visi sa plafona.

    Rad na tom iznimnom eksponatu bio je veliki konzervatorsko-restauratorski projekat na kojem su radili stručnjaci konzervatori iz svih laboratorija, zajedno sa tehničkim osobljem Zemaljskog muzeja BiH.

    – Čamac je u dosta dobrom stanju. Naši konzervatori i restauratori su završili veliki posao te je čamac na neki način osvježen, a time su se ujedno stekli uvjeti da bude sajlama vezan za strop. To će biti i jedan od zanimljivijih detalja u stalnom postavu i stvoriti sasvim drugačiji ambijent cijele izložbe – zaključila je Pravidur.

    Projekat preventivne konzervacije muzejskih zbirki provodi se u dvije faze, a kompletna finansijska sredstva obezbjeđena su iz Specijalnog fonda američkih ambasadora za zaštitu kulturne baštine. Implementaciju provodi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika zajedno sa stručnjacima iz Zemaljaskog muzeja i uz konsultacije kolega iz muzeja Louvre i Smitson institucije.

    Upravo je kroz taj projekt završena restauracija krova iznad paviljona za Arheologiju, vodovodnih i električnih instalacija te prozora i vrata, kao i oslikavanje stropa.

    FENA

  • Novalić: Nastavljamo raditi na stabilizaciji i oporavku privrede

    Novalić: Nastavljamo raditi na stabilizaciji i oporavku privrede

    Želim se zahvaliti svim zastupnicima i delegatima u Federalnom parlamentu koji su podržali ovaj Budžet. Godina koja je iza nas, bila je izrazito teška i napredvidiva. U ovim okolnostima usvajanje budžeta bilo je prijeko potrebno da bi mogli nastaviti raditi na stabilizaciji i oporavku privrede. I  to je jedan od prioriteta u ovoj godini, rekao je u intervjuu za Fenu premijer Federacije BiH Fadil Novalić. 

    U svom izlaganju o budžetu na Parlamentu ste najavili određene mjere koje će Vlada Federacije BiH poduzimati u borbi protiv pandemije. Koje rezultate od tih mjera očekujete?

    – Direktna fiskalna “injekcija! prema određenim sektorima privrede, te jačanje potencijala i stimulisanje kreditiranja putem Garantnog fonda, uz već postojeće programe i mjere resornih ministarstava, vjerujemo da će dati značajan podstrek ekonomskoj stabilizaciji i stvaranju pretpostavki za ubrzan oporavak. Zato smo planirali u ovogodišnjem budžetu 150 miliona KM u Fond za stabilizaciju privrede. Također, tu je i 50 miliona KM za program zapošljavanja, kako bi se u što kraćem roku nadoknadio broj izgubljenih radnih mjesta usljed nastale pandemije te vratio na nivo zaposlenosti prije pandemije. Naravno, i u ovoj godini nastavljamo finansijsku pomoć nižim nivoima vlasti od 230 miliona KM. Dio ovih sredstava će se koristi za podršku budžetima, a u zavisnosti od specifičnosti privrede datih kantona, ostatak će se usmjeri za pomoć privredi sa posebnim fokusom na obrte, odnosno mikro i mala preduzeća. Za jačanje Garantnog fonda u Razvojnoj banci FBiH, planirali smo dodatnih 25 miliona KM. Stimulisat ćemo kreditiranje uz pomoć ovog fonda, te planiramo regresirati kamatu za sve korisnike Garantnog fonda. I zato smo u okviru tri ministarstva planirali 15 miliona KM za regresiranje troškova kamata i garancija. Očekujemo da će mjere biti popraćene ubrzanom aktivacijom javnih investicija, za što su finansijska sredstva predviđena ili budžetom ili su putem kreditora zatvorene finansijske konstrukcije. Prvenstveno mislim na putnu, energetsku, aerodromsku i željezničku infrastrukturu. Budžet Federacije BiH za ovu godinu, potvrđuje i realno sadrži sve potrebne elemente, neophodne ne samo za stabilizaciju stanja, nego i za stvaranje pretpostavki za ubrzani oporavak.

    Da li ova izdvajanja za sanaciju posljedica pandemije, znače zapravo umanjenje na drugim pozicijama u okviru budžeta?

    – Reforme koje je Vlada FBiH provela prije pandemije omogućile su nam stabilnost. To je i bio glavni razlog da smo relativno dobro podnijeli ovu veliku krizu u Federaciji. U godini pandemije svoje obaveze redovno smo izmirivali prema svim korisnicima budžeta i građanima. To potvrđuje i kontinuitet isplate penzija, naknada za boračku populaciju i civilnih invalidnina. Pa čak u godini pandemije, svjedočimo rastu penzija i povećanju boračkih naknada. Rezultati koje je ova Vlada postigla prije pandemije, omogućili su nam da i ovu godinu možemo realno planirati. Naši redovni transferi, kao što je isplata penzija, transfer za poljoprivredu, raseljena lica i povratnike, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, transfer za boračku populaciju te ratne i neratne invalide kao i druga davanja, naglašavam, ostali su na nivou 2020. godine, i sredstva za servisiranje ovih pozicija su neupitna. Napominjem da su sredstva za poljoprivredu uvećana i iznose 87 miliona KM. Vlada FBiH je planirala i 10 miliona KM u svrhu uvezivanja staža uposlenih u okviru privatnih i javnih preduzeća

    Šta je sa investicijama i infrastrukturnim ulaganjima, da li je pandemija utjecala na redukciju ili odgađanje infrastrukturnih ulaganja?

    – Naprotiv, mi smo se opredjelili za intenziviranje investicija u narednom periodu. Planirali smo 115 miliona KM za nastavak izgradnje započetih dionica autoceste na koridocu Vc, kao i brzih cesta. Sredstva od putničkih taksi usmjerit ćemo kao pomoć aerodromima u ukupnom iznosu od 9,5 miliona KM i to za aerodrome Sarajevo, Mostar i Tuzla. Također, osigurana su sredstva u iznosu od 25 miliona KM za nastavak izgradnje Aerodroma u Bihaću. Napominjem da smo u završnoj fazi otpočinjanja intenzivnog izvođenja projekta Blok 7 u Tuzli. Promijenili smo pristup gradnje autoceste koridor Vc. Sada posmatramo samo dvije dionice: Sjever u dužini od 43 km u vrijednosti od 400 miliona eura, i Jug od Ivana do Mostara dužine 67 km u vrijednosti od milijardu i 67 miliona eura. Završetak kompletnog koridora Vc u FBiH je planiran do kraja 2026. godine. Nedavno je potpisan i kreditni aranžman u iznosu od 340 miliona KM za izgradnju 35 km autoceste od Poprikuša do Medakova, što uz ranije obezbijeđenih 60 miliona eura od Medakova do Doboja omogućava kompletnu izgradnju koridora sjeverno od Sarajeva. U završnoj smo fazi pregovora sa međunarodnim finansijskim institucijama za konačno zatvaranje zadnjih 150 miliona eura na koridoru Vc južno od Sarajeva. Napominjem da je na ovoj dionici i najkompleksniji objekat cestovne infrastrukture u jugoistočnoj Evropi, a to je tunel Prenj. Ovi zaista ogromni projekti, koji bi trebali biti potpisani do kraja godine, u vrijednosti od 2,9 milijardi KM, imat će dominantan uticaj na rast BDP-a u 2022. godini, vjerujem u postpandemijskoj godini. Također, u punoj smo realizaciji projekta “Modernizacije magistralnih cesta u FBiH” u iznosu od 340 miliona KM i svjedoci ste da su svi mostovi, ključni tuneli, zaobilaznice gradova i novih 550 km asfalta u punoj fazi implementacije. To sve govori da pandemija nije zaustavila investicije i infrastrukturna ulaganja u Federaciji.

    U javnosti se dosta polemisalo oko toga da Vlada FBiH nije spremno odgovorila na krizu, odnosno da poduzete mjere nisu dale adekvatan odgovor, pa čak i da najavljena sredstva od 500 miliona KM nisu utrošena. Šta je sa tim sredstvima?

    – Naravno da to nije tačno. Dozvolite da pojasnim. U prošloj godini provedena su dva seta mjera, za što je izdvojeno 510 miliona KM, od čega je 180 miliona KM direktna budžetska pomoć privredi u prevazilaženju negativnih efekata pandemije. Prvi set mjera se ogledao u tzv.pasivnim mjerama koje su imale za cilj amortizaciju prvog udara na ekonomiju. Ove mjere su najvećim dijelom bile definirane Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih efekata, a sastojale su se od direktnih subvencija, odnosno doprinosa na minimalnu platu u iznosu od oko 245 KM. Time je obuhvaćeno više od 390 hiljada radnika, i za šta je izdvojeno više od 90 miliona KM. Osim toga, Zakonom je bilo predviđeno obustavljanje plaćanja akontacije poreza na dobit i dohodak, prekid obračuna zateznih kamata za zakašnjela plaćanja u dužničko-vjerovničkim odnosima, prekid prinudne naplate i uspostavljanje Fonda za stabilizaciju privrede. Formiran je Garantni fond Federacije BiH pri Razvojnoj banci Federacije BiH za čije funkcioniranje je osigurano 100 miliona KM, što fondu omogućava kreditni potencijal od pola milijarde KM. Radi se o instrumentu dugoročne podrške privrednim aktivnostima, odnosno poticaju oporavka privrede kroz dvije faze. Pored toga, nižim nivoima vlasti, na bazi granta, transferirano je 230 miliona KM, i to 200 miliona KM kantonima i 30 miliona gradovima i općinama, a kao pomoć pri ublažavanju zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih posljedica pandemije. Putem Uredbe o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH Vlada je osigurala 90 miliona KM. Riječ je o četiri sektora koja su obuhvatila izvozno orijentirana preduzeća industrije, turističko-ugostiteljski sektor, javne prevoznike i poljoprivredni sektor. Glavni ciljevi ove uredbe su bili podrška likvidnosti najugroženijim sektorima, očuvanje radnih mjesta, te osiguranje hitno potrebne podrške i održavanje konkurentnosti u izvozno orijentiranim sektorima. Stoga je sasvim jasno kako je Vlada Federacije djelovala te koliko sredstva izvojila po utvrđenim mjerama. Vjerujemo da su poduzete mjere Vlade FBiH usmjerene na pomoć privredi prvo uspjele zaustaviti otpuštanja, a potom i zadržati hiljade radnih mjesta.

    Aktuelno je pitanje i vakcina. Kada ćemo u Federaciji konačno dobiti vakcine i može li naš zdravstveni sistem odgovoriti na sve izazove pandemije?

    – Vlada Federacija BiH je na vrijeme izmirila svoje obaveze i očekujemo prve doze vakcine. Za nabavku vakcina putem COVAX mehanizma iz Budžeta FBiH u 2020. godini osigurano je skoro 13,7 miliona KM. U Budžetu za ovu godinu, imamo dodatnih 12 miliona KM, koji također mogu biti korišteni za nabavku dodatnih količina vakcina. Ukoliko se ukaže potreba za dodatnim finansijskim sredstvima i to će biti obezbijeđeno. Vlada FBiH je, zajedno s Federalnim ministarstvom zdravstva i Federalnim ministarstvom finansija, pravovremeno poduzela potrebne aktivnosti s ciljem osiguranja nabavke potrebnih vakcina protiv za građane Federacije BiH. Vakcine se na osnovu zaključenih međudržavnih Ugovora nabavljaju kroz COVAX mehanizam, kao i kroz EU mehanizam. Također, za zdravstvene ustanove u FBiH kao pomoći u borbi protiv pandemije, u budžetu smo ove godine planirali duplo više sredstava, 60 miliona KM.

    Za kraj razgovora, koje su vaše prognoze, ima li ekonomskog oporavka od pandemije i kada ga zapravo možemo očekivati?

    – Jačina recesije u BiH zavisit će, u prvom redu, od trajanja pandemije u Evropi, kao glavnom trgovinskom partneru zemlje. Novonastala situacija predstavlja globalni problem i više nego ikada, neophodni su koordinacija, saradnja i brza reakcija svih aktera ekonomske aktivnosti. Odgovorno tvrdim da se FBiH “uhvatila u koštac” sa ovom krizom, pokušavajući, uz pomoć dostupnih instrumenata i mehanizama, stabilizovati ekonomiju i stvoriti pretpostavke za ubrzan oporavak. To je naša i obaveza, stoga sve činimo da osiguramo socijalnu i ekonomsku stabilnost. Predstoji nam dosta posla i posvećeni smo predanom radu da stabiliziramo stanje i odgovorimo na zahtjeve koji se stavljaju pred nas.

    Faktor.ba

  • Semir Cerić Koke: Mogao bih postati pravi bosanski Jamie Oliver

    Semir Cerić Koke: Mogao bih postati pravi bosanski Jamie Oliver

    Semir Cerić Koke već godinama nosi epitet jednog od naših najboljih pjevača narodne muzike. 

    Teško je zamisliti svadbu, rođendan ili neku drugu proslavu bez njegovih hitova “Aida”, “Dozvola za ljubav”, “Glumica”, “Kafanica laganica”, “Treba vremena”, “Gitara”…

    Osim za mikrofonom, Koke je vješt i u kuhinji, te slovi za najboljeg kuhara među pjevačima. On će uskoro na svom YouTube kanalu osim novih pjesama publici pokazati i svoje kulinarske vještine.

    – Znanje treba prenositi drugima. Decenijama sam putovao i skupljao različite recepte, a sada je došlo vrijeme da to prenesem i drugima. Uskoro krećem sa objavljivanjem videa sa jelima koja su spremljena po receptima Ala Koke. Neka ljubitelji dobre hrane ništa ne brinu. Naći će se za svakog ponešto. Putovao sam širom svijeta, upoznao razne kulture i njihove kuhinje i specijalitete, tako da će biti i italijanskih, meksičkih, kineskih, ali i drugih jela. Naravno, neću zaboraviti našu bosansku kuhinju o kojoj se priča širom svijeta. Otkrit ću kako pravim burek, sarmu, sitni ćevap… Dugo sam imao i svoju konobu i restoran, tako da bih mogao postati pravi bosanski Jamie Oliver – kaže za Faktor Semir Cerić Koke.

    Kuhinja je njegova velika ljubav, ali, kako kaže, muzika će i dalje biti na prvom mjestu.

    – Čovjek se najviše obraduje dobroj klopi, ali i kvalitetnoj pjesmi. Ja ljudima ispunjavam obje te želje. Posljednja pjesma “Jednom se mora krenuti” našla je put do publike. Potpisuje je tandem Armin Šaković i Amil Lojo. Moj Arma zna moju dušu i najbolje me pogodi pjesmom. Znamo se već decenijama i odlično sarađujemo. Nekada se ne slažemo i suprotstavimo mišljenja, ali i to je dobro jer pjesme ispadnu još bolje. Armin je pisao i tekst za moju narednu pjesmu, dok ja potpisujem muziku – kaže na kraju Koke.

    Faktor.ba

  • Dnevni presjek za BiH / Preminulo najmanje 20 osoba, 5 je iz istog kantona, zaraza koronavirusom potvrđena kod više od 420 ljudi

    Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su 2.532 uzorka, dok je u RS-u testirano 976 lаbоrаtоriјskih uzоrkа

    U BiH u posljednja 24 sata preminulo je 20 osloba zaraženih koronavirusom, a novi koronavirus je potvrđen kod 422 osobe.

    Naime, u protekla 24h, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su 2.532 uzorka, od kojih je 327 pozitivno na SARS-CoV-2.

    Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH.

    Do sada je testirano ukupno 376 005 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 76 068 osoba.

    Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječena su 58 263 pacijenta. U protekla 24h, oporavljeno je 170 pacijenata. Trenutno je aktivno 15 447 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2.

    SARS-CoV-2 odnio 7 života, zaraženo još 160 bh. građana

    U protekla 24h, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je ukupno 6 novih smrtnih ishoda, i to:

    Zeničko-dobojski kanton – 5

    Srednjobosanski – 1

    S današnjim danom, broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 2358.

    U Republici Srpskoj u istom periodu je izvršеnо tеstirаnjе 976 lаbоrаtоriјskih uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 115 оsоbа.

    Rаdi sе о 54 muškе i 61 žеnskој оsоbi, оd kојih је 15 mlаđе, 70 srеdnjе i 30 оsоbа stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 34 оsоbе su iz Bаnjаlukе, 16 iz Biјеljinе, 15 iz Trеbinjа, оsаm iz Priјеdоrа, sеdаm iz Zvоrnikа, šеst iz Dоbоја, pеt iz Grаdiškе, čеtiri iz Tеslićа, pо dviје iz Bilеćе, Dеrvеntе, Kоtоr Vаrоšа, Lоpаrа i Pеtrоvа i pо јеdnа iz Brаtuncа, Vlаsеnicе, Gаckа, Lаktаšа, Mrkоnjić Grаdа, Prnjаvоrа, Srpcа, Ugljеvikа, Fоčе i Čеlincа.

    U RS-u je priјаvljеno jе 14 smrtnih slučајеvа kоd kојih је pоtvrđеnо prisustvо virusа kоrоnа. Rаdi sе šеst muškаrаcа i оsаm žеnа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi, оd kојih su tri оsоbе iz Bаnjаlukе, dviје iz Grаdiškе i pо јеdnа оsоbа iz Fоčе, Kаlinоvikа, Nоvоg Grаdа, Biјеljinе, Srpcа, Prnjаvоrа, Knеžеvа, Dеrvеntе i Dоbоја.

    Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 38.767 slučајеvа virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 1.945 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, оd nоvоg virusа kоrоnа, dо sаdа sе оpоrаvilо 25.012 оsоbа, а tеstirаnо је ukupnо 174.224 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 581, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 214, а u opštim bоlnicаmа 367.

    U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо su 5.830 оsоbе, а nаdzоr је zаvršеn kоd 124.441 оsоbе.

    Podaci za Brčko distrikt još nisu objavljeni.

    OSLOBOĐENJE

  • Uvoz vode i sokova u BiH tri puta veći od izvoza, a piva 28 puta

    Bosna i Hercegovina je u devet mjeseci prošle godine izvezla vodu i sokove u vrijednosti od 37.353.394 KM, što je manje za 8,7 posto u odnosu na isti period 2019, dok je uvoz iznosio 121.005.615 KM, što je manje za 15,8 posto u odnosu na devet mjeseci 2019.

    U ovom periodu BiH je najviše i izvezla i uvezla vode, uključujući i mineralnu sa dodatkom šećera – izvoz je iznosio oko 32,7 miliona KM, a uvoz oko 95,6 miliona KM, navodi se u analizi Spoljnotrgovinske komore BiH.

    U prva tri kvartala prošle godine uvoz voćnih sokova i sokova od povrća, sa i bez šećera, je skoro 10 puta veći od izvoza – izvoz u devet mjeseci lani iznosio je 954.434 KM, a uvoz 8.916.665 KM.

    Izvoz sokova u ovom periodu manji je za 17,9 posto u odnosu na prva tri kvartala 2019. godine, a uvoz manji za 17,4 posto.

    Kada je riječ o izvozu piva iz BiH u devet mjeseci prošle godine on je iznosio oko 2,9 miliona KM, što je manje za 1,3 posto nego u istom periodu 2019. godine, dok je uvoz iznosio oko 80 miliona KM, što je manje za pet posto nego u istom periodu prethodne godine.

    Pokrivenost uvoza izvozom u prva tri kvartala lani iznosila je 3,6 posto, dok je spoljnotrgovinski deficit piva iznosio oko 77,3 miliona KM.

    Izvoz piva u bocama u prva tri kvartala 2020, u odnosu na isti period prethodne godine, iznosio je oko 1,7 miliona KM i veći je za 32,8 posto, dok je izvoz piva u ambalaži do 10 litara manji za 25,9 posto, a piva u ambalaži preko 10 litara manji za 31,4 posto.

    Uvoz piva u bocama u devet mjeseci prošle godine iznosio je skoro 52 miliona KM i manji je za 10,9 posto u odnosu na isti period 2019. godine.

    U pomenutom periodu uvoz piva u ambalaži preko 10 litara manji je za 34 posto, dok je uvoz piva u ambalaži manjoj od 10 litara veći za 16,2 posto.

    Vodeća izvozna tržišta su Srbija, Hrvatska i Slovenija, navode iz Spoljnotrgovinske komore.

    N1