Author: admin

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine uskoro raspisuje konkurse za prijem na različite vojničke dužnosti u Oružanim snagama BiH te se mladići i djevojke od 18 do 27 godina starosti, zainteresirani za vojnu karijeru, pozivaju da prate službenu web-stranicu MO BiH – www.mod.gov.ba, saopćeno je iz Ministarstva.

Na službenoj web-stanici MO BiH objavljuju se svi uslovi prijave i prijema u profesionalnu vojnu službu Oružanih snaga BiH.

Može se očekivati da će konkursi za prijem na vojničke dužnosti OS BiH, različitih specijalnosti, biti objavljeni na službenoj web-stranici od polovine februara do polovine marta 2023. godine.

Kandidati koji uspješno prođu testiranja i ljekarski pregled upućuju se na osnovnu vojničku obuku u trajanju od tri mjeseca, nakon čega se primaju u profesionalnu vojnu službu u početnom činu vojnika.

Mladići i djevojke koji imaju završen civilni fakultet, a zainteresirani su za profesionalnu vojnu službu u kategoriji oficira OS BiH, mogu se prijaviti i na konkurs za prijem u oficire po domaćem programu školovanja u Bosni i Hercegovini.

Taj će konkurs biti objavljen od druge polovine augusta, također na službenoj web-stranici MO BiH – www.mod.gov.ba.

Kandidati koji uspješno prođu sve faze testiranja i ljekarske preglede upućuju se na osnovnu oficirsku obuku u trajanju od jedne godine, nakon čega se primaju u profesionalnu vojnu službu u početnom oficirskom činu potporučnika.

I ove godine, Ministarstvo odbrane BiH u različitim terminima od februara do juna raspisuje niz javnih konkursa za školovanje kadeta na vojnim akademijama u partnerskim državama, za mladiće i djevojke zainteresirane za profesionalnu vojnu službu u kategoriji oficira.

Ovo je odlična prilika za sve mlade ljude, državljane BiH, koji ove godine završavaju ili su već završili četverogodišnju srednju školu, da dobiju mogućnost za besplatno i stipendirano školovanje u jednoj od 10 država u kojima se školuju kadeti iz Bosne i Hercegovine, nakon kojeg kao mladi oficiri Oružanih snaga BiH imaju osiguran posao i priliku za vlastiti profesionalni razvoj u raznim specijalnostima, u izuzetno dinamičnoj i izazovnoj sredini, navodi se u saopćenju.

Kako se nadalje navodi, Ministarstvo odbrane BiH školuje kadete na prestižnim stranim vojnim akademijama u SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Austriji, Italiji, Grčkoj i Turskoj, kao i na vojnim akademijama zemalja iz regije: Srbiji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji.

Da bi konkurisali za ovaj vid školovanja u inostranstvu, od kandidata se traži da su postigli najmanje vrlodobar uspjeh tokom četverogodišnjeg školovanja, da su postigli prosjek ocjena iz matematike vrlodobar u posljednje dvije godine školovanja, da poznaju rad na računaru, da imaju srednji nivo poznavanja engleskog jezika i dobru fizičku pripremljenost.

Zainteresirani kandidati koji pohađaju četvrti razred srednje škole također se mogu prijaviti na konkurs, ali po završetku istog, moraju u svjedočanstvu imati minimalno isti prosjek ocjena iz svih predmeta kao i u svjedočanstvu sa polugodišta četvrtog razreda koje su predali u dokumentima za prijavu na javni konkurs.

Osim ovih uslova koji su jednaki za sve vojne akademije, za prijavu na vojne akademije u Njemačkoj i Austriji kandidati moraju imati osnovni nivo poznavanja njemačkog jezika – A2, što se utvrđuje testiranjem. Kandidati za Terezijansku vojnu akademiju u Austriji također moraju biti sposobni preplivati 300 metara slobodnim stilom.

Za prijavu na vojne akademije u SAD-u i Velikoj Britaniji kandidati moraju imati viši nivo poznavanja engleskog jezika, odnosno minimalno 80 bodova na testu ALCPT, kako bi mogli uspješno pratiti nastavu na engleskom jeziku.

Školovanje na vojnim akademijama je veoma raznoliko po svom sadržaju, tako da svi mladi ljudi imaju mogućnost pronaći nešto za sebe.

Kada je u pitanju školovanje u Republici Hrvatskoj na raspolaganju su dva studijska programa, oba u trajanju četiri godine i to Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje.

Vojna akademija u Republici Srbiji nudi studijske programe – Vojno zrakoplovstvo u trajanju od pet godina, Menadžment u odbrani u trajanju četiri godine, Logistika odbrane u trajanju četiri godine, Vojno mašinsko inženjerstvo u trajanju četiri godine, Protivzračna odbrana – modul Artiljerijsko-raketne jedinice za protivzračna dejstva u trajanju četiri godine i Medicina na Vojno-medicinskoj akademiji u trajanju od šest godina.

U Republici Sjevernoj Makedoniji školovanje traje četiri godine i ta vojna akademija nudi više smjerova, koji su uglavnom vezani za rodove i službe kopnene vojske.

U Republici Turskoj postoji mogućnost školovanja kadeta na tri vojne akademije: Akademija kopnene vojske, Zrakoplovna vojna akademija i Vojno-medicinska akademija.

Na akademijama zrakoplovstva i kopnene vojske, školovanja traju četiri godine, a na vojno-medicinskoj šest godina, s tim da kadeti iz BiH uče turski jezik jednu školsku godinu prije početka redovnog školovanja.

Vojne akademije u Turskoj nude velik izbor studijskih programa, ali je uslov da su kandidati u toku školovanja u srednjoj školi imali predmet matematika najmanje dvije godine, a predmete fiziku i hemiju najmanje jednu godinu.

U Republici Grčkoj također postoji mogućnost školovanja naših kadeta na tri vojne akademije: Akademiji kopnene vojske, Zrakoplovnoj vojnoj akademiji i Akademiji za oficire u službama.

Školovanja na ovim akademijama u Grčkoj traju po četiri godine, osim pojedinih studijskih programa na akademiji za oficire u službama, koji traju pet godina. Kadeti iz BiH, prije početka redovnog školovanja, uče grčki jezik na ovim akademijama u trajanju od jedne školske godine.

Na vojnoj akademiji u Saveznoj Republici Njemačkoj školovanje traje tri godine, ali prethodno kadeti iz BiH uče njemački jezik jednu školsku godinu.

Također, u Republici Austriji, na Terezijanskoj vojnoj akademiji, kadeti prethodno uče njemački jezik, s tim da školovanje traje četiri godine.

U Republici Italiji školovanje traje od tri do četiri godine, u zavisnosti od studijskog programa, s tim da kadeti iz BiH uče italijanski jezik od maja do početka školske godine na vojnoj akademiji, uz napomenu da u toku prve godine na vojnoj akademiji kadeti iz BiH imaju mentora koji im pomaže u dostizanju akademskih standarda, kako bi kasnije mogli samostalno nastavili školovanje.

Za vojne akademije Sjedinjenih Američkih Država, obično se dobije mogućnost školovanja jednog kadeta godišnje. Osim ranije pomenutih uslova, kandidati moraju položiti test engleskog jezika TOEFL i test općeg znanja – SAT, kojeg polažu svi američki srednjoškolci, kao uslov za upis na univerzitet. Školovanje na Zrakoplovnoj vojnoj akademiji, kao i na Vojnoj akademiji kopnene vojske „West Point“, traje četiri godine. Traži se visok nivo poznavanja engleskog jezika te kadeti iz BiH nemaju mogućnost učenja engleskog jezika prije početka školovanja.

– Naša ponuda za besplatno stipendirano školovanje nije ograničena samo na srednjoškolce. Za mlade koji su završili prvi ciklus studija u BiH postoji mogućnost školovanja na prestižnim vojnim akademijama „Sandhurst“ (kopnena vojska) i ‘Cranwell’ (ratno zrakoplovstvo) u Velikoj Britaniji. Osim visokog poznavanja engleskog jezika i visokog nivoa fizičke pripremljenosti, potencijalni kandidati ne mogu biti stariji od 25 godina. Školovanje na akademiji ‘Sandhurst’ traje 13 mjeseci, dok školovanje akademiji ‘Cranwell’ traje do devet mjeseci – navodi se.

U procesu odabira za sve vojne akademije u inostranstvu, sa svim kandidatima za kadete provodi se testiranje općeg znanja, provjera fizičke spremnosti, psiho-test, testiranje engleskog jezika (po potrebi i njemačkog), kao i intervju.

Najuspješniji kandidati se upućuju na ljekarski pregled na klinici, čije troškove u potpunosti snosi Ministarstvo odbrane BiH.

Po uspješno obavljenom ljekarskom pregledu, sa odabranim kandidatima se potpisuje Ugovor o školovanju, u kojem se preciziraju prava i obaveze, kako kadeta tako i Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

Svim kadetima iz Bosne i Hercegovine, Ministarstvo odbrane BiH osigurava besplatno školovanje, smještaj i ishranu za vrijeme školovanja, a kadeti imaju pravo i na stipendiju u visini od 25 posto od početne plate oficira čina potporučnik te dvije povratne karte tokom godine (za vrijeme semestralnog odmora).

Kadeti se pri tome obavezuju da će u Oružanim snagama BiH provesti na službi vrijeme u dvostrukom trajanju od dužine trajanja školovanja.

Ministarstvo odbrane BiH smatra da je ovo prilika o kojoj svi mladi ljudi trebaju ozbiljno razmisliti, a pogotovo oni koji žele raditi izazovan i dinamičan posao, s realnim mogućnostima za stabilan profesionalni razvoj i izgradnju karijere.

Konkursi za prijem u podoficire su internog tipa i otvaraju se kao mogućnost onima koji su već u sastavu Oružanih snaga BiH u nekom od činova vojnika, navodi se u saopćenju.

 

federalna.ba/Fena

I u protekloj godini nastavljen je trend rasta i razvoja kino-tržišta u Bosni i Hercegovini. U 2022. godini, prema podacima za kina u Bosni i Hercegovini koje sakuplja i obrađuje Sarajevo Film Festival, bilježi se rast broja gledatelja, kao i rast prihoda ostvarenog na box officeu.

U kinima u našoj zemlji u protekloj godini je bilo 1.118.550 gledatelja, a prihod ostvaren na box officeu je 7.242.319 KM. Godinu ranije, 2021. godine, u kinima je bilo 1.110.280 posjetitelja, dok je prihod na box officeu iznosio 6.783.162 KM.

U protekloj godini u kinima je prikazano 215 filmova, od čega 187 novih i 28 filmova iz prethodne godine. od tog broja, 116 je američkih filmova, 82 evropska i sedam domaćih.

Najviše su se gledali filmovi američke produkcije. Bilježi se značajan pad broja gledatelja filmova evropske produkcije u odnosu na 2021., ali značajan porast gledatelja filmova domaće produkcije – od ukupnog broja gledatelja, domaće filmove je gledalo 6,11 posto gledatelja (2021. godine ih je bilo 3,31 posto), dok je američke filmove gledalo 76,57 posto gledatelja (2021. godine je to bilo 54,24 posto). Evropske filmove u bh. kinima je vidjelo 15,02 posto gledatelja (sa značajnim padom u odnosu na 2021. godinu, kada je taj broj iznosio 41,1 posto).

Pet filmova koji su ostvarili najveći prihod u kinima u BiH u 2022. godini bili su američki filmovi: na prvom mjestu je “Avatar: Put vode” sa 347.073 KM ostvarenog prihoda. Na drugom mjestu je animirani film “Malci 2: Gruov početak” sa 292.538 KM, na trećem mjestu je “Top Gun: Maverick” sa 271.879 KM. Četvrti je “Batman” sa 246.060 KM, a peti “Spider – Man: Put bez povratka” sa ostvarenih 215.983 KM na box officeu.

Među deset filmova prema prihodu ostvarenom na box officeu, uz devet američkih je i jedan bh. film. Na osmom mjestu je film “Amanet” sa prihodom od 188.667 KM.

U top 10 najgledanijih filmova u kinima u BiH u protekloj godini, uz filmove američke produkcije, su i dva bh. filma: “Amanet” Mirze Begovića i “Praznik rada” Pjera Žalice.

“Amanet” je prema broju gledatelja, uz četiri američka filma koja bilježe najveći broj gledatelja u kinima, na 5. mjestu sa ukupno 30.732 gledatelja. Najgledaniji film u kinima u BiH u 2022. godini je bio animirani film “Malci 2: Gruov početak” sa 47.588 gledatelja. Na drugom mjestu je “Avatar: Put vode” sa 39.623 gledatelja, treći je “Top Gun: Maverick” sa 34.932 gledatelja, a četvrti “Batman” sa 32.714 gledatelja. “Praznik rada” je u 2022. godini imao 23.279 gledatelja.

U Bosni i Hercegovini trenutno su aktivna 22 kina sa 71 dvoranom u 15 gradova (Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Bihać, Tuzla, Zenica, Višegrad, Konjic, Trebinje, Prijedor, Busovača, Foča, Maglaj, Zvornik, Gradiška).

 

bhrt

Sudovi u Bosni i Hercegovini tokom 2022. godine riješili su više od 160.000 najstarijih predmeta, pokazuju godišnji podaci o ostvarenim rezultatima planova rješavanja najstarijih predmeta.

U 2022. godini, planom je predviđeno da se riješe 181.994 najstarija predmeta, od čega je riješeno 91 odsto, što je najveći ostvareni procent realizacije plana rješavanja najstarijih predmeta od 2011. godine, kada je Visoki sudski i tužilački savjet BiH (VSTS BiH) uveo primjenu planova rješavanja najstarijih predmeta u sudovima.

U periodu od 1. januara do 31. decembra 2022. godine, sudovi u BiH riješili su ukupno 166.025 najstarijih predmeta, što je za 3.000 predmeta više nego u 2021. godini.

U sudovima u Federaciji BiH ukupno je riješeno 122.603 predmeta, u Republici Srpskoj 39.008 predmeta, dok su sudovi Brčko Distrikta BiH riješili 2.845 predmeta, a Sud BiH 1.569 najstarijih predmeta.

Analiza pokazuje da su prvostepeni sudovi – opštinski, osnovni i okružni privredni, u prosjeku realizovali 90 odsto, a sudovi viših instanci 98 odsto predmeta predviđenih planovima.

Od 2010. godine pa do kraja 2022. godine, sudovi su riješili 1.583.310 najstarijih predmeta što je u velikoj mjeri uticalo na smanjenje ukupnog broja neriješenih predmeta i rješavanje najstarijih predmeta u sudovima, a što je rezultat dugogodišnje prakse primjene planova rješavanja najstarijih predmeta u sudovima.

 

bhrt

Agencija za reviziju privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine izdala je rješenje kojim je okončana revizija privatizacije kompanije Bosnalijek d.d. Sarajevo, a kompletan proces ocijenjen je zakonitim.

Redovnim planom aktivnosti ove Agencije, Bosnalijek je tokom 2022. godine bio obuhvaćen procesom revizije privatizacije, koji je izdavanjem ovog rješenja okončan.

“Nakon višemjesečnog postupka ovlaštenih federalnih revizora u skladu sa međunarodnim revizorskim standardima, detaljne analize svih procesa u vezi sa pretvorbom i privatizacijom u periodu od 1990. do 2016. godine, kao i procesom emisija dionica za zaposlene, uz osvrt na poslovne tokove kompanije u posmatranom periodu, izdato je rješenje kojim su svi ovi postupci ocijenjeni zakonitim”, naveli su iz Agencije za reviziju privatizacija.

Takođe, Agencija za reviziju privatizacije ocijenila je da je kompletna privatizacija kompanije Bosnalijek polučila pozitivne efekte u svim segmentima poslovanja, od povećanja broja zaposlenih, uvećanja investicija, širenja proizvodnih pogona do ostvarivanja izuzetno pozitivnog poslovnog rezultata.

Generalni direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović istakao je kako su u ovoj kompaniji posebno zadovoljni pozitivnim izvještajem Agencije za reviziju privatizacije jer se dugo vremena stvarala negativna atmosfera povezana sa različitim insinuacijama vezanim za legalnost kako privatizacije, tako i poslovnih aktivnosti unutar kompanije.

“Na ovaj način potvrđeno je da je Bosnalijek kompanija u kojoj je proces privatizacije, ne samo proveden zakonito, već je dao i pozitivne efekte jer firma iz godine u godinu bilježi sjajne rezultate, što pokazuje i 2022. godina koja je rekordna prema svim parametrima, od porasta investicija, broja uposlenih, rasta prodaje na svim tržištima do ukupne dobiti. Bosnalijek danas posluje u 28 država, na četiri kontinenta. Naš uspjeh je rezultat vrlo promišljene i jasne strategije, fokusiranosti svih radnika na krajnji rezultat te izvrsnosti u svim segmentima poslovanja. Sigurni smo da ćemo snagom našeg timskog rada nastaviti putem uspjeha te daljnjeg rasta i razvoja”, naglasio je Uzunović.

 

bhrt

Hoće li probleme penzionera riješiti povećanje od 11,1 posto koliko će prema najavi premijera Novalića dobiti već u utorak. Bolje išta nego ništa, reći će većina, ali moglo je i bolje.

Sa platom se nekako i živjelo. Platiš račune i kupiš ono osnovno. Sa penzijom, izvjesno je da će se prorijediti odlazak u kupovinu. Nakon završenog radnog vijeka, umjesto da se raduje penzionerskim danima, Mirsad Džanković strahuje koliku će penziju dobiti i kako će sa istom živjeti.

“Hljeb je otišao, otišle su životne namirnice 300% i sad će opet ići. Kako me nije strah, sestro draga kako me nije strah, šta ćeš sutra. Ja se nadam lijepoj penziji, ali…”, rekao nam je Džanković na upit o strahovima pred penzionerske dane.

Na neizvjesnost navikli su se oni koji već neko vrijeme imaju status penzionera. Iako iza sebe ima 37 godina radnog staža, Nijaza Nuhića minimalna penzija primorala je da i dalje radi.

“Hvala Bogu pa ima kuveta pa još pomalo radim na crno, a inače.. Pola cekera je 50 KM, sutra opet nema, eto tako ti je kod nas”, konstatuje.

Zbog velikog raskoraka između visine penzije i mjesečnih troškova, pomno se prate promjene u cijenama osnovnih životnih namirnica. Pa je tako, za manje od godinu dana, brašno skuplje za 40 pfeninga, ulje za 70, a riža za 80. I najskromniji ručak sve je teže obezbijediti.

Razvedravanje sumornih dana penzionera najavio je premijer Fadil Novalić, nakon usvajanja rekordnog budžeta Federacije Bosne i Hercegovine.

“Prva korist već sljedeće, od utorka računamo penzije, koje su, Parlament FBiH je naložio zaključkom, veće 11,1%. To je značajno povećanje”, rekao je Novalić.

N1

Pandemija i ruska invazija na Ukrajinu potaknuli su ekonomske potrese, zbog čega su pogođene sve zemlje, od Balkana do SAD-a

Izbijanjem globalne pandemije i pogotovo napadom Rusije na Ukrajinu, diljem svijeta je došlo do ekonomskih i finansijskih potresa. Rast kamatnih stopa kao rezultat takvog stanja će najviše pogoditi dužnike. Njih nije malo, od individualnih, preko privrednih društava, sve do država kao garanata povrata novca.

Pogođeni su i najveći. Sjedinjene Američke Države su 19. januara dosegle zakonski maksimum duga (debt ceiling) od 31,4 biliona dolara i aktivirane su zakonske mjere. U tehničkom bankrotu će SAD biti dok Kongres ne odobri podizanje limita.

Sličnih primjera ima i u Evropi, kao i na Dalekom Istoku. Pojedine članice Evropske unije i eurozone (Grčka, Španija, Italija, Francuska…) su znale dugom preći i puno više od 100 posto nacionalnog bruto nacionalnog dohotka (BDP). Javni dugovi se gomilaju, a oni po definiciji obuhvataju ukupne dugove države prema povjeriocima, domaćim ili stranim. Da bi malo ublažile sumornu dužničku sliku, ustanovljen je pojam „mastriškog duga“, koji se ne broji kao dug jer isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora.

Al Jazeera Balkans je prokrstarila izvještajima o javnom dugu zemalja balkanskog regiona. U Hrvatskoj je na kraju trećeg kvartala prošle godine, a prema podacima Hrvatske narodne banke, javni dug dostigao 45.686 miliona eura, plus 1.657 miliona eura izdanih garancija države. Iznos je znatno manji nego sredinom 2021. godine.

 

HRVATSKOJ U PRILOG IDE PRISTUPANJE EUROZONI

„Zahvaljujući snažnom nominalnom (i realnom) rastu gospodarske aktivnosti u 2022. godini, pokazatelj zaduženosti države, dug opće države za 2022. godinu također će se poboljšati. Prema posljednjim dostupnim podacima na kraju trećeg tromjesečja, dug opće države iznosio je 70,4 posto BDP-a što je na godišnjoj razini poboljšanje za 11,1 postotni bod, a smanjenje javnog duga zabilježeno je i u nominalnom iznosu. Na razini cijele 2022. očekujemo da će se zadržavanje omjera javnog duga u BDP-u oko razine s kraja rujna“, ocijenili su period iza nas analitičari Raiffeisenbanka (RBA Hrvatska).

U tekućoj godini uz nastavak skromnog realnog rasta privredne aktivnosti i uprkos povećanju nominalnog iznosa, očekuju relativni pokazatelj zaduženosti države ispod 70 posto BDP-a.

„Međutim, prostora za pretjerani optimizam nema. U okruženju restriktivnih monetarnih politika koje provode vodeće svjetske banke, javlja se potreba ‘labave’ fiskalne politike. S druge strane, zaoštravanje uvjeta financiranja podiže kamatne stope i prinose na obvezničkim tržištima, što povećava troškove financiranja.

Možemo očekivati rast troškova zaduživanja u skladu s tržišnim kretanjima, dok s druge strane Hrvatskoj u prilog ide pristupanje euro području i eliminacija valutnog rizika. To utječe na percepciju rizika zemlje i kreditni rejting, i u tom smislu djeluje pozitivno na trošak zaduživanja. Kad promatramo relativni pokazatelj troška kamata u odnosu na BDP, trošak kamata od zaduživanja smanjio se s razine od 3,5 posto BDP-a tijekom 2014. i 2015. na 1,5 posto BDP-a u 2021. godini, a slična kretanja i čak niže razine pokazatelja očekujemo i u godinama pred nama“, kažu iz RBA Hrvatske.

 

JAVNI DUG SRBIJE PADA

U Srbiji finansijske pokazatelje prezentira predsjednik Aleksandar Vučić na nekoj od svojih brojnih obraćanja naciji. Tako je 23. januara rekao: „Javni dug Srbije je sada 50,2 posto BDP-a, a do kraja januara će biti ispod 50 posto. To je daleko ispod propisa Maastrichta. U Evropskoj uniji je prosjek 94 posto“.

Sutradan je ministar finansija Siniša Mali dao podrobnije informacije, prema kojima je potvrdio Vučićeve riječi uz konstataciju da koriste metodologiju Eurostata, prema kojoj nije bitan nominalni iznos, nego učešće u BDP-u, a koji u Srbiji raste zbog pozitivnih privrednih kretanja. Time je išao ispred zvaničnih informacija objavljenih na sajtu svoga ministarstva, gdje posljednji podaci od 30. novembra 2022. godine govore da je učešće javnog duga u BDP-u Srbije 53,5 posto, sa nominalnim dugom od 32,2 milijarde eura. Dva dana poslije ministrovog gostovanja na javnom medijskom servisu Srbije, državni dug je povećan za dvije milijarde eura, zbog prodaje dvogodišnjih državnih obveznica.

Uprava za javni dug pri Ministarstvu finansija Srbije na svojoj internet stranici svakodnevno osvježava podatke o dugu. Tako je 26. januara javni dug Srbije bio 34.244.665.889 eura. Znači, privreda Srbije je trebala biti toliko jaka da za decembar i pola januara nadoknadi 3,5 posto BDP-a uz novo zaduženje od dvije milijarde eura (!?). Tako bi došli do toga da nominalne cifre duga rastu, ali učešće u BDP-u pada.

 

VISOK JAVNI DUG CRNE GORE

U Crnoj Gori je na kraju trećeg kvartala 2022. godine dug opšte države bio nešto iznad četiri milijarde eura, dok je ukupan spoljni dug bio 9,45 milijardi eura, podaci su Centralne banke Crne Gore. Učešće javnog duga je izuzetno visoko i dostiže 73,4 posto BDP-a. Ipak je znatno niži nego što je bio na kraju 2021. godine kada je iznosio 84,75 posto BDP-a. U ovoj zemlji izloženoj rizicima političke nestabilnosti i kašnjenju formiranja vlade, značajne fiskalne rizike predstavlja povećanje minimalne plate i penzija.

„Nepovoljni globalni ekonomski izgledi i velika neizvjesnost opterećuju prognoze za oporavak Crne Gore. Očekuje se da će se rast smanjiti na 3,4 posto u 2023. i 3,1 posto u 2024. godini, a usporava se rast privatne potrošnje. Javni dug će ostati visok, oko 72 posto BDP-a u 2023. i 2024. godini“ , navodi se u izvještaju Svjetske banke za Crnu Goru.

 

NIZAK JAVNI DUG U BDP-U BIH

U Bosni i Hercegovini se javni dug, prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, približava cifri od 13,02 milijardi maraka (6,65 milijardi eura). Spoljni dug je na kraju trećeg kvartala prethodne godine iznosio 9.772 miliona maraka (4.996 miliona eura), plus 292,93 miliona maraka duga pet privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini kojima je država garant. Učešće vanjskog duga je 22,2 posto BDP-a.

Unutrašnja zaduženost Bosne i Hercegovine je na kraju trećeg kvartala 2022. godine iznosila 3.246 miliona maraka (1.659 miliona eura). Entitet Federacija BiH ima 2,84 milijardi eura vanjskog i 548 miliona eura unutrašnjeg duga, dok drugi entitet Republika Srpska ima 2,1 milijardi eura vanjskog i 1,07 milijardi eura unutrašnjeg duga.

Pošto Ministarstvo finansija navodi da je BDP Bosne i Hercegovine na kraju trećeg kvartala prošle godine iznosio 43.994 miliona maraka (22.492 miliona eura), ukupno učešće javnog duga je 29,59 posto BDP-a. I u ovome slučaju se povećao nominalni iznos duga, a smanjilo njeno učešće u BDP-u. Podsjetimo da je na kraju 2021. godine učešće javnog duga u BDP-u Bosne i Hercegovine iznosilo 34,82 posto.

Svjetska banka je u svom izvještaju za Bosnu i Hercegovinu iznijela procjene o realnom rastu BDP-a od četiri posto za 2022. godinu u odnosu na godinu prije, a pretpostavlja da će tendencije rasta biti zabilježene i u 2023. i 2024. godini, s tim da će biti nešto manje zbog rata u Ukrajini. Međutim, razlikuju se podaci o BDP za 2021. godinu, a koji su nezaobilazan faktor u svim izračunima. Podaci Svjetske banke za bosanskohercegovački BDP u 2021. godini su za 1,3 milijardu maraka manji od podataka Ministarstva finansija i trezora BiH.

„BDP će u Bosni i Hercegovini u 2023. godini imati porast od 2,5 posto u odnosu na 2022, a u 2024. će imati porast od tri posto u odnosu na 2023. godinu“, procjene su Svjetske banke.

Vrijednost duga, čak i kada se nominalno poveća, može opasti – zbog inflacije ili rasta BDP-a. To u regiji budu nadu političarima. Vidjet ćemo koliko su realna njihova nadanja. Pogotovo što je zaduživanje sve skuplje.

 

Fokus.ba