Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Saobraća se po mjestimično vlažnom kolovozu, učestali odroni

    Saobraća se po mjestimično vlažnom kolovozu, učestali odroni

    Na putevima u Bosni i Hercegovini saobraća se po mjestimično mokrom ili vlažnom kolovozu, a upozoravamo i na učestale odrone na brojnim dionicama. Zbog odrona izdvajamo puteve: Turbe-Karanovac, Jajce-Banja Luka, Bugojno-Kupres i Sarajevo-Foča, kao i prevoje Rostovo (Bugojno-Novi Travnik) i Makljen (Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje). Magla i niska oblačnost smanjuju vidljivost na pojedinim dionicama magistralnih puteva: Glamoč-Mrkonjić Grad (Mlinište), Izačić-Bihać-Bosanski Petrovac i Bosanski Petrovac-Oštrelj-Drvar, kao i na širem području Kladnja i Kalesije.

    Zbog niske temperature poledica se može očekivati na svim vlažnim lokalitetima, posebno na zasjenjenim dionicama u višim planinskim predjelima, na mostovima i prilazima tunelima. Na dionici Kupres-Šuica jak vjetar mjestimično nanosi snijeg na kolovoz.

    U južnim krajevima saobraća se po pretežno suhom kolovozu, uz povoljne vremenske uvjete.

    Na magistralnom putu Livno-Šuica upozoravamo na učestale izlaske divljih konja na kolovoz.

    Savjetujemo oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima i napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

    Zbog radova u tunelu Čeljigovići na putu Sarajevo-Pale saobraća se usporeno, jednom trakom. Usporeno zbog radova saobraća se i na magistralnim putevima Jajce-Donji Vakuf i Mostar-Stolac.

    Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.

  • Nesreća u Busovači: Automobil završio na krovu

    Nesreća u Busovači: Automobil završio na krovu

    U Busovači je u večernjim satima došlo do teške nesreće nakon koje je jedan automobil završio na krovu.

    Kako javljaju čitatelji “Avaza”, povrijeđene su dvije osobe, koje su prebačene u Dom zdravlja.

    Na krovu je završio automobil marke “Peugeot 206”. Nisu poznate okolnosti koje su dovele do ove nesreće, niti koliko je bilo sudionika iste.

    Iz MUP-a Srednjobosanskog kantona nisu imali informacija o ovoj nesreći.

  • Naučnici otkrili zašto toliko obožavamo čokoladu

    Naučnici otkrili zašto toliko obožavamo čokoladu

    Vjerovali ili ne, ali i tamnu čokoladu možemo zavoljeti i jesti s jednakim užitkom kao i mliječnu, koja je zbog dodanih šećera i masti manje zdrava. Tamna čokolada, naime, može izazvati jednako neodoljiv osjećaj užitka koji dobivamo kad je stavimo u usta, piše Živim.

    Proizlazi to iz zaključka istraživanja naučnika sa Sveučilišta u Leedsu, u Engleskoj, koji su nedavno objavili da su otkrili tajnu zašto je čokolada tako neodoljiva. To je način na koji se topi u ustima, pri čemu ključnu ulogu ima masnoća u prvom kontaktu s jezikom. Do tog su zaključka došli nakon ispitivanja svakog koraka u jedenju čokolade.

    Pri tome je svejedno, kaže prof. Anwesha Sarkar iz Škole za znanost o hrani i prehrani u Leedsu, ima li čokolada pet ili pedeset posto masti. Ako je mast u tankom površinskom sloju čokolade, u kombinaciji sa slinom u ustima pokrenut će jedinstveni užitak. Naše okusne pupoljke najprije zaintrigira masnoća, a potom se oslobađa kakao pružajući nam predivnu okusnu kombinaciju.

    To konkretno znači da se mogu raditi zdrave varijante čokolade s više kakaa. Kakao je, naime, važan sastojak koji donosi zdravstvene koristi. Bogat je flavonoidima, antioksidansima koji pomažu našem tijelu da učinkovito funkcionira i štite stanice od oštećenja.

    Tamna čokolada s više od 75 posto kakaa (dakle s manje šećera), a u budućnosti i s manje (zasićenih) masti, ima i više antioksidansa koji, prema istraživanjima, pomažu u borbi protiv depresije, stresa, snižavaju krvni pritisak i štite zdravlje krvožilnog sistema. Tamna čokolada sadrži i pristojnu količinu topivih vlakana i minerala. Primjerice, 100 grama čokolade sa 70-85 posto kakaa sadrži 11 grama vlakana, a od minerala željezo, magnezij, cink, bakar i fosfor,

    U našem tijelu ti se minerali koriste za potporu imunitetu (cink), mogu pomoći u održavanju zdravlja kostiju i zuba (fosfor) i pridonijeti boljoj kvaliteti sna (magnezij).

    Nije tajna da čokolada poboljšava naše raspoloženje. Zahvaljujući polifenolima koji snižavaju hormon stresa, kortizol, tamna je čokolada naš saveznik i protiv depresivnog raspoloženja.

    Mala studija korejskih znanstvenika, objavljena u januaru 2022., otkrila je da su sudionici koji su svakodnevno jeli 30 grama čokolade (tri puta dnevno po jednu kockicu od deset grama) s 85 posto kakaa bili bolje raspoloženi tokom dana od onih koji su jeli čokoladu s manje kakaa ili je uopće nisu jeli.

  • Schmidt: Nije isključena opcija upotrebe Bonskih ovlasti za sankcionisanje pojedinaca

    Schmidt: Nije isključena opcija upotrebe Bonskih ovlasti za sankcionisanje pojedinaca

    Način na koji je održana proslava 9. januara ove godine, koja se fokusirala na demonstraciju srpskog identiteta, neće se moći održati naredne godine. Republika Srpska je multietnički entitet, a proslava 9. januara se odnosi na datum povezan s osuđenim ratnim zločincem Radovanom Karadžićem, kazao je visoki predstavnik Christian Schmidt na ispitivanju Odbora za vanjske poslove pri britanskom parlamentu.

    Na pitanje predsjednice Odbora Alicia Kearns o tome da li će pojedinci koji su organizovali proslavu odgovarati i da li će visoki predstavnik upotrijebiti Bonske ovlasti da to spriječi, Schmidt je rekao da ta opcija nije isključena.

    “Nekada bih volio da budem kao Paddy Ashdown. On je imao drugačije okruženje. Takvo okruženje je imalo veće prisustvo SFOR-a i međunarodnih policijskih snaga. Nije isključena opcija upotrebe Bonskih ovlasti za sankcionisanje pojedinaca. Želio bih se zahvaliti vladi Velike Britanije na sankcijama. Republika Srpska je finansijski uslovljena i potrebna joj je novčana pomoć”.

    Kearns je u ime Odbora iskazala potrebu da se uklone zvaničnici koji organizuju proslave takve vrste “tako blizu Sarajeva” i upitala je Schmidta o intenzitetu ruskog uticaja na zemlju.

    “Prema informacijama koje ja imam, uticaj Rusije nije toliko prisutan. Vidjeli smo da je taj uticaj u Srbiji puno veći, s obzirom da je dokazano da grupa Vagner pokušava regrutirati borce za rat u Ukrajini. Nismo vidjeli nikakav uticaj ove grupe u BiH, ali postoji mogućnost da Rusija priprema teren za povećanje svog uticaja u ovoj državi” kazao je on.

    Kearns je izrazila zabrinutost zbog pojave pripadnika Moto kluba Noćni vukovi na ulicama Republike Srpske, kao i nedavne dodjele ordena ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

  • U BHRT-u najavljuju smanjenje broja zaposlenih i prodaju zemljišta

    U BHRT-u najavljuju smanjenje broja zaposlenih i prodaju zemljišta

    Upravni odbor Radiotelevizije Bosne i Hercegovine, nakon provedene konkursne procedure, na sjednici koja je održana u ponedjeljak 30.1. 2023. dao je saglasnost na imenovanje urednika programa na BH Radiju 1.

    Na osnovu liste najuspješnijih kandidata, saglasnost za imenovanje na poziciju urednice Informativnog programa dobila je Angela Cvitanović, dosadašnja urednica na BHT 1, za urednika Muzičkog programa imenovan je Samir Čulić, a urednicu Zabavno-vođenog programa imenovana je Ljiljana Pepović. Mandat urednika programa traje 5 godine.

    Upravni odbor prihvatio je sugestiju Komisije za izbor kandidata da se za urednika Sportskog programa ponovi konkurs, jer se prijavio samo jedan kandidat.

    – Upravni odbor, razmatrao je između ostalog, i Prijedlog mjera finansijske sanacije i konsolidacije Radio televizije Bosne i Hercegovine koja se godinama suočava sa padom prihoda od RTV takse i nemogućnosti naplate prihoda koji ovoj kući pripada po Zakonu. Tako je u prošloj godini zabilježen pad prihoda od RTV takse u visini od blizu 800.000 KM, a kao posljedica blokade računa od Poreske uprave FBiH, BHRT je ostao bez 1.400.000 KM – navode iz BHRT-a te dodaju:

    Uprkos velikim finansijsim problemima BHRT nastavlja svoju misiju, uključujući i obezbjeđenje prenosa Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru. Kako bi obezbijedili rad ovog javnog servisa, menadžement BHRT napravio je plan smanjivanja broja uposlenih, pripremio niz konkretnih mjera štednje i nastavak aktivnosti na naplati svojih potraživanja koja su predmet sudskih postupaka. U planu je iznajmljivanje prostora te prodaja zemljišta koja je u vlasništvu BHRT-a.

     

    Avaz.ba

  • Spremna odluka: Pelet više nije obuhvaćen zabranom izvoza

    Spremna odluka: Pelet više nije obuhvaćen zabranom izvoza

    Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine pripremilo je prijedlog nove odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih drvnih sortimenata. Nova odluka ne obuhvata pelet čime bi se njegov izvoz sada potpuno odobrio i to do 31. maja.

    I prošli mjesec, tačnije 15. decembra, na Vijeću ministara je bila slična odluka, ali nju tadašnji saziv nije usvojio jer nije bilo konsenzusa.

    Protiv potpunog izvoza peleta bila je i Vlada FBiH koja je usvojila mišljenje da je potrebno uvesti ograničenja na način da firme mogu izvesti do pola proizvedene robe jer se nisu osigurali mehanizmi koji bi garantirali snabdjevenost peletom domaćeg tržišta.

    Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na čijem je čelu bio i ostao Staša Košarac (SNSD) tada su za neusvajanje odluke optužili ministre iz SDA i DF-a.

    U novom sazivu Vijeća ministara sada su, uz SNSD, DNS i HDZ koji su bili i u prošlom, članovi iz SDP-a, Naše stranke, Naroda i pravde i stranke Bh. zeleni.

    Aktuelna odluka o privremenoj zabrani izvoza, koja uključuje pelet, na snazi je do 31. januara.

    Nismo uspjeli dobiti izjavu federalnog ministra trgovine Zlatana Vujanovića o tome da li je stav i dalje da ne treba dozvoliti potpuni izvoz peleta.

     

    faktor

  • Povećan iznos dječijeg dodatka u Federaciji BiH

    Povećan iznos dječijeg dodatka u Federaciji BiH

    Iz Ministarstva podsjećaju da je od početka ove godine, u primjeni Odluka Vlade Federacije BiH o iznosu najniže plaće za 2023. godinu, a čime je povećana osnovica za obračun dječijeg dodatka, koji će u 2023. godini, umjesto dosadašnjih 103,17 KM iznositi 113,24 KM

    Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, povodom upita velikog broja građana o početku isplate dječijeg dodatka po osnovu Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom, obavještava da je ovo pravo isplaćeno za sva rješenja koja su nadležni centri za socijalni rad, odnosno općinske službe socijalne zaštite, kroz elektronsku bazu podataka pravnosnažno zaključili s 31.12.2022. godine.

    Kada je riječ o rješenjima koja su postala pravnosnažna nakon ovoga datuma ili će to tek postati u narednom periodu, dječiji dodatak će biti isplaćen iz budžeta Federacije BiH za 2023. godinu, pri čemu će biti retroaktivno obuhvaćeni i prethodni mjeseci, saopćio je Ured Federalne vlade za odnose s javnošću.

    Iz Ministarstva ističu da nadležni centri za socijalni rad, odnosno općinske službe socijalne zaštite, kroz elektronsku bazu podataka donose i zaključuju pravosnažna rješenja o priznavanju prava na dječiji dodatak po federalnom propisu te se za sve dodatne informacije o statusa njihovih zahtjeva građani trebaju obratiti ovim institucijama.

    – To se posebno odnosi na one situacije u kojima je osoba zaprimila rješenje o priznavanju prava na dječiji dodatak do prve polovine decembra 2022. godine, a kojoj nisu isplaćena sredstva, kao i one u kojima osoba nije dobila rješenje iako je zahtjev podnesen u prethodnoj godini i slično. Također, s obzirom na to da su prilikom vršenja isplata pojedine banke upozorile na određeni broj pogrešno unesenih naziva banaka, kao i brojeva bankovnih računa, skreće se pažnja na potrebu pažljive provjere ovih podataka prije nego budu dostavljeni Ministarstvu, a kako ne bi došlo do nepotrebnih kašnjenja u isplatama. To se odnosi i na situacije u kojima je korisnik u međuvremenu promijenio banku, što nije pravovremeno prijavljeno niti korigirano – citat je iz saopćenja.

    Uvažavajući zahtjeve i potrebe građana za brzom i efikasnom administracijom, Federalno ministarstvo još jednom skreće pažnju da je usvajanje više reformskih propisa na federalnom te kantonalnom nivou stvorilo velike izazove za cjelokupni sistem socijalne i dječije zaštite u Federaciji BiH, a posebno za centre za socijalni rad, odnosno općinske službe socijalne zaštite, koji u ovom trenutku, unatoč svojim skromnim kapacitetima, nose najveći teret odgovornosti u njihovoj provedbi.

    Stoga Ministarstvo još jednom apelira općinskim i gradskim organima uprave da ulože maksimalne napore na jačanju kapaciteta ovih službi kako bi mogli adekvatno obavljati povjerene poslova i zadatke te pružiti pomoć i podršku svakom pojedincu i porodici koji se nađu u stanju socijalne potrebe.

    Samo će se na taj način moći prevazići uočeni problemi u kašnjenju rješavanja zaprimljenih zahtjeva stranaka, što uključuje i zahtjeve za ostvarivanje prava na dječji dodatak.

    Također, iz Ministarstva podsjećaju da je od početka ove godine, u primjeni Odluka Vlade Federacije BiH o iznosu najniže plaće za 2023. godinu, a čime je povećana osnovica za obračun dječijeg dodatka, koji će u 2023. godini, umjesto dosadašnjih 103,17 KM iznositi 113,24 KM.

    S obzirom na to da je budžet Federacije BiH za 2023. godinu usvojen, dječiji dodatak po federalnom propisu bit će isplaćen do kraja februara za sva rješenja koja su postala pravosnažna zaključno s 31.1.2023. godine, a svaka naredna isplata do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

     

    Iz Federalnog ministarstva ističu da su po osnovu pravosnažih rješenja isplaćene naknade za ukupno 8.884 korisnika s područja cijele Federacije BiH, za što je iz federalnog budžeta izdvojeno 2.308.119,24 KM.

     

    fokus

  • Oko 100 miliona radnika morat će promijeniti zanimanje: Ko su prvi na udaru

    Oko 100 miliona radnika morat će promijeniti zanimanje: Ko su prvi na udaru

    Prema istraživanju konsultantske kuće McKinsey, koje je obuhvatilo osam velikih ekonomija, Kinu, SAD, Indiju, Veliku Britaniju, Francusku, Španiju, Njemačku i Japan, ukupno 100 miliona radnika morat će promijeniti zanimanje do 2030. godine. Porast će potražnja za radnicima viših kvalifikacija, poput zdravstvenih radnika, STEM zanimanja i slično, dok će opadati potražnja za srednje i niskokvalifikovane radnike, poput radnika u proizvodnji ili u ugostitetljstvu.

    Niko sa sigurnošću ne može predvidjeti budućnost, ali je jasno da se svijet rada mijenja. Promijenio se i unazad dvadeset, trideset godina, a mijenjat će se, naravno i u budućnosti. Posljednjih 50 godina nastao je cijeli niz novih zanimanja, pogotovo u području interneta, pa sada imamo specijaliste za društvene mreže, stručnjake za optimizaciju internetskih stranica za tražilice, dizajnere mobilnih aplikacija. Sva ta zanimanja prije dvadeset godina nisu postojala, a danas ljudi od tih poslova žive i dobro su plaćeni.

    Isto tako, razvoj tehnologije neka zanimanja čini nepotrebnima, pa ona nestaju. Nove tehnologije često izazivaju nesigurnost i strah da će mnogi, danas uobičajeni poslovi, nestati. Da će ih obavljati roboti ili umjetna inteligencija. U posljednje vrijeme pažnju javnosti privlači ChatGPT, relativno novi alat koji se bazira na umjetnoj inteligenciji. Radi se o jezičnom alatu koji može kreirati tekstove koji izgledaju kao da ih je pisao čovjek.

    Razvoj tehnologije neke poslove gasi, druge stvara. Prema procjenama Svjetskog ekonomskog foruma iz 2020. godine oko 85 miliona poslova do 2025. godine zamijenit će robotizacija, a istovremeno će se u tom procesu kreirati 97 miliona novih poslova. Gubitnici će, očekivano, biti radnici nižih kvalifikacija, prenosi Telegram.

    Osim razvoja tehnologije, neke trendove koji mijenjaju način na koji obavljamo poslove ubrzala je i pandemija, koja je, srećom, iza nas. Prije svega, ojačao je rad na daljinu. Čak i one organizacije u kojima je to bila iznimka, shvatile su da se određeni poslovi, barem dio vremena mogu obavljati na daljinu.

    Koji će poslovi biti posebno traženi. Smanjit će se potražnja i za jednostavnijim kancelarijskim zanimanjima. A posebno bi mogli biti traženi oni koji rade poslove vezane za zelenu ekonomiju, vjetroelektrane, solarne panele i slično, s obzirom na to da najrazvijenije zemlja planiraju velika ulaganja na tom području.

    Većina razvijenih ekonomija suočava se sa starenjem stanovništva, pa nije teško predvidjeti da će i u budućnosti rasti potražnja za medicinskim osobljem, njegovateljima, asistentima u kući i svim ostalim zanimanjima vezanim za pomoć starijim osobama.

    S druge strane, vidljivo je da se trgovine sve više automatiziraju, pa u svijetu postoje i potpuno automatizirane trgovine, bez osoblja. Iz svega toga je jasno da će se smanjiti potreba za radnicima u trgovini.

    Hoće li se u budućnosti raditi od kuće ili u kancelariji? Odgovor je kombinovano. Naime, McKinsey je u osam promatranih zemalja analizirao 2.000 zadataka u oko 800 poslova te su došli do zaključka da u naprednim ekonomijama oko četvrtine radne snage može raditi od kuće u rasponu od tri do pet dana sedmično.

    faktor

  • U decembru u FBiH 70.585 turista, u RS 31.206

    U decembru u FBiH 70.585 turista, u RS 31.206

    Ukupan broj dolazaka turista u decembru 2022. godine u Federaciji BiH iznosio je 70.485 što je za 24,4 posto više u odnosu na decembar 2021. godine, a u odnosu na novembar 2022. godine veći je za 8,4 posto. Učešće domaćih turista u ukupnom broju dolazaka iznosilo je 41,9 posto, a stranih turista 58,1 posto.

     

    Najviše noćenja u hotelima

    Ukupan broj noćenja turista u decembru 2022. godine iznosio je 134.995 što je za 20,6 posto više u odnosu na decembar 2021. godine, a u odnosu na novembar 2022. godine veći je za 5,7 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju noćenja iznosilo je 37,6 posto, a stranih turista 62,4 posto.

    Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 96 posto.

    U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (23 posto, Ujedinjenih Arapskih Emirata (11,7 posto), Srbije (8,6 posto), Turske (6,5 posto) i Slovenije (5,7 posto) što je ukupno 55,5 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 44,5 posto noćenja, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

    Broj raspoloživih kreveta u decembru 2022. godine iznosio je 27.789 što je za 10,1 posto više u odnosu na decembar 2021. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH iznosila je 17,4 posto.

     

    Podaci za RS

    U decembru 2022. godine u RS ostvareno je 31.206 dolazaka turista, što je u odnosu na novembar 2022. godine više za 1,6 posto i 66.536 noćenja turista, što je u odnosu na novembar 2022. godine manje za 8,7 posto.

    Broj dolazaka turista u decembru 2022. godine u RS u odnosu na isti mjesec prethodne godine veći je za 15,7 posto, a broj noćenja veći je za 17,8 posto, podaci su entitetskog Zavoda za statistiku.

    Od ukupnog broja turista u decembru 16.146 su bili domaći, a 15.060 strani gosti.

    U decembru 2022. godine RS je raspolagala sa 11.768 stalnih ležaja.

     

    avaz

  • Tužni prizori na bazenima Bentbaša: Hoće li močvara i mulj otjerati milionski projekt?

    Tužni prizori na bazenima Bentbaša: Hoće li močvara i mulj otjerati milionski projekt?

    Bila je 2009. godina, kada je omiljeno kupalište Sarajlija koje budi nostalgiju i sjećanja  na prošlost i odrastanja brojnih generacija uz Miljacku – bazeni Bentbaša, otišli u zaborav.

    Skoro 100-godišnju tradiciju, budući da postoje zapisi da je na istom mjestu 20. jula 1902. godine otvorena Narodna banja na Bentbaši, ugasio je naš dobro poznati javašluk i nezainteresovanost političara i nadležnih institucija.

    Mjesto, koje je u nekad nam sretnoj bliskoj prošlosti bilo poprište veselog druženje i smijeha, danas, skoro 15 godina poslije, izgleda kao u horor filomovima.

    Fotorepoter portala Radiosarajevo.ba zabilježio je oronule bazene u kojima su formirane bare i močvare. Umjesto vode mulj i žabe… Prostor, gdje je nekada u sklopu bazena bio smješten ugostiteljski objekat zjapi prazan i u poluruševnom je stanju… I tako godinama propadaju bazeni Bentbaša i to na lokaciji koja je jedna od perspektivnijih u Sarajevu. Kao da su svi digli ruke od ovog kultnog mjesta kod Sarajlija, ukoliko pričamo o kupalištima.

    Tračak nade u pojavio se u oktobru prošle godine, kada je načelnik Općine Stari Grad Sarajevo Ibrahim Hadžibajrić najavio da pokreće aktivnosti na rješavanju pitanja statusa bazena Bentbaša, te da će ovo popularno kupalište i okupljalište Sarajlija ponovo vratiti građanima.

     

    Popularno kupalište na Bentbaši radilo je godinama

    Nepuna dva mjeseca nakon toga, krajem prošle godine, u Općini Stari Grad Sarajevo predstavljeno je idejno rješenje novih bazena Bentbaša koje bi trebalo uključivati otvorene i zatvorene bazene, uređene zelene površine, prostor za ležaljke i odmor i druge sadržaje.

    Prema novom prezentiranom konceptu, objekt je potpuno drugačije osmišljen, u duhu vremena i modernih trendova kao tematsko i dekorativno kupalište, a istovremeno se vodilo računa o zaštićenom pejzažu i očuvanju autentičnosti prostora.

     

    Idejno rješenje

    Idejno rješenje novih bazena uključuje dva zatvorena bazena – veći i manji, sa zelenom krovnom površinom, te tri otvorena bazena od kojih je jedan veći i dva manja za djecu.

    Na mjestu sadašnjih balona za mali fudbal nalazit će se park i zelene površine, a prostor predviđa i dosta mjesta za ležaljke, sjedenje, odmor, kao i restoran. Zamišljeno je da se uspostavi ‘prirodna’ povezanost bazena Bentbaša sa javnom podzemnom garažom u ulici Avdage Šahinagića kako bi se riješilo pitanje parking prostora. Od javne garaže do bazena bi se dolazilo stazom, preko postojećeg pješačkog mosta, a do samih bazena bi bio sagrađen još jedan pješački most, tako da bi se izbjeglo kretanje magistralnom cestom, ranije je najavljeno.

    Sa mrtve tačke priča se pokrenula prije nekoliko dana. Delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH jednoglasno su usvojili Budžet Federacije BiH za 2023. godinu u iznosu od 6,7 milijardi KM. U budžetu je uvršten i amandman o izdvajanju 1,5 miliona konvertibilnih maraka za izgradnju bazena na Bentbaši.

     

    radiosarajevo