Od starih donjovakufskih sokaka, Trzne, Pazarnice, Starog igrališta, pa do novoizgrađenog Gradskog stadiona Donji Vakuf, mnogo donjovakufskih fudbalera utkalo je svoje ime u fudbalski klub Radnik Donji Vakuf.
Međutim, zlatno doba FK Radnik veže se za jedno ime.
Dovoljno je reći Sulejman Kapić – Kulović.
– Ovdje kod mene su 90 posto Balkanci. Znači, svako jutro, svaki dan ono što bi rekli, kada je najteže, mi zapjevamo.
Na društvenim mrežama je postao viralan snimak s jednog gradilišta, tačnije probijanja tunela. Na snimku se vidjelo kako ljudi rade izuzetno težak posao u utrobi zemlje, ali kada dođe pauza zapjevaju kao da im je to posljednje u životu.
U glavnoj ulozi se našao Kakanjac Alen Čolak.
Čolak je trenutno u Frankfurtu, radi kao fasader. U Njemačku je otišao prije tri – četiri mjeseca, sa željom da vidi kako je u ovoj, za mnoge Balkance, “obećanoj zemlji”.
Uvijek je tako veselo. Kaže da je s njim i njegovim kolegama uvijek veselo, ma koliko posla da imaju.
– Ovdje kod mene su 90 posto Balkanci. Znači, svako jutro, svaki dan ono što bi rekli, kada je najteže, mi zapjevamo.
I kad smo u problemima, dragi Bog da, sve se riješi. Kolege su fini ljudi, vrhunske osobe – govori Čolak za portal “Avaza”.
U Njemačku je stigao s namjerom da se uvjeri kakva je situacija, a u Bosni i Hercegovini je ostavio suprugu sa dvoje djece, osmogodišnjom kćerkom i sedmomjesečnim sinom.
– Razmišljam se vratiti u svoju Bosnu, ima i tu nafake. Njemačka nije kao što ljudi pričaju. Ljudi govore “to je Njemačka, to su pare“, ali nije to istina. Nekad možda i jeste bila, ali sada nije. Ja posla imam i u Bosni. Ja sam otišao da vidim kako je ovamo. Treba godina i godina da se tu radi i treba raditi za Nijemca da bi se nešto ostvarilo. I ovdje “se lomi“ kičma, ako ne i gore – govori nam Čolak.
Dobar radnik uvijek ima posla. Uvijek ga je zanimala Njemačka, iako je posla imao i u BiH.
– Rekao sam ženi, odoh da vidim i brzo se vraćam. Dobar radnik, pošten i veseo uvijek ima posla, pogotovo sada kada je dosta naroda otišlo iz BiH – kaže Čolak.
U BiH je velika potražnja za kvalitetnim radnicima, a Čolak je sretan zbog toga jer se, kako kaže, napokon cijene radnici.
– Takvo je vrijeme došlo, hvala Bogu. Sada se više cijeni radnik. Tako lijepa, divna zemlja bogata rudama i vodom, dobar i gostoprimljiv narod…, ma nemamo mi potrebe dolaziti u tuđu zemlju, graditi je, bolje nam je da gradimo svoju – rekao je Alen Čolak.
bhindex/press
Izvor: Srna (S.M.)
Novi projekat Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) “Dijaspora invest”, koji će uz pomoć dijaspore podržati 600 mikro, malih i srednjih preduzeća i omogućiti otvaranje 2.000 radnih mjesta u Bosni i Hercegovini, predstavljen je danas u Sarajevu. Vrijednost projekta koji će u narednih pet godina sprovoditi USAID je 15,7 miliona dolara.
Američki ambasador u BiH Majkl Marfi rekao je da projekat ima za cilj da iskoristi najmanje 50 miliona dolara u novoj dijaspori i privatnim investicijama, čime će biti otvorena radna mjesta u BiH.
“Vjerujemo da dijaspora ovdje igra veoma važnu ulogu, naročito u ekonomskom smislu, a to se temelji na našem iskustvu koje smo imali sa prethodnim projektom ‘Dijaspora invest’, u vezi sa kojim je 28 miliona dolara donirano u BiH”, rekao je Marfi.
Jedan od dobrih primjera investicija dijaspore u BiH jesu Lopare, a predsjednik Skupštine ove opštine Milenko Ristić rekao je da je ova lokalna zajednica 2010. godine počela sa radom na privlačenju ovakvih ulaganja.
“Tada smo krenuli u rad sa udruženjem Majevičana iz dijaspore i do sada smo otvorili 15 privrednih subjekata u opštini Lopare, a sve su to uradili ljudi iz naše opštine koji žive u inostranstvu”, rekao je Ristić.
Naglasio je da Lopare imaju i dobru saradnju sa ministarstvima u Vladi Republike Srpske, te da ona nikada nisu odbila pozitivan primjer otvaranja radnih mjesta u ovoj lokalnoj zajednici.
“Mi smo pokretač i zamajac, a kasnije se aktivno uključuju nadležna ministarstva i institucije”, rekao je Ristić.
Kerim Hadžić iz kompanije “Derubis karavans”, koja se bavi proizvodnjom kamp prikolica, rekao je da se 2020. godine vratio iz Kine, te da je iste godine dobio investiciju iz dijaspore i počeo proizvodnju.
“Živim za to da se u Bosnu i Hercegovinu vrati dobar dio ljudi koji su otišli u dijasporu i da tako napravimo vrhunske biznise i ojačamo ekonomiju do te mjere da utiče na svaki segment društva”, naglasio je Hadžić.
On je istakao da se u BiH pogrešno postavlja pitanje šta je država dala ljudima, te smatra da ljudi trebaju vratiti državi zbog toga što od djetinjstva koriste ono što su dobili od nje.
Još jedan od povratnika u BiH iz dijaspore je Bojan Mandura, koji je u Žepču pokrenuo kompaniju “Kuvet”. On je istakao da je odluka da se vrati u BiH bila više emotivna, nego poslovna.
“Sa poslovne strane nismo analizirali koliko ima smisla vratiti se, više je bila želja da budemo na mjestu gdje smo odrasli i gdje su naši prijatelji, i tu smo odlučili napraviti nešto da pomognemo lokalnoj zajednici”, rekao je Mandura.
Na razgovoru ste za posao. Šta je poželjno raditi, a šta nije? Šta je poželjno pitati, a šta nije? Kako odgovoriti na teška pitanja? Savjeta za to je na pretek, međutim, rijetko se govori o onome šta poslodavac smije pitati i šta uopšte može tražiti od vas na razgovoru za posao.
Marija Đurein, prijavila je poslodavca sa kojim je imala, nažalost, negativno iskustvo na razgovoru za posao.
“Konkurisala sam za posao u svojoj struci, u marketingu. Razgovor je počeo kao i svaki drugi dotadašnji, ni po čemu poseban, međutim, shvatila sam da se u nekom momentu nismo razumjeli, jer su oni tražili osobu sa više iskustva, što u samom oglasu nije bilo naznačeno. Ja sam to otvoreno i rekla u smislu da je u redu da se razgovor zaustavi, da ne trošimo vrijeme“, ispričala je Marija Đurein.
“Međutim, dvojica, bitno je naglasiti, muškaraca, koji su me intervjuisali su vidjeli to kao priliku da nastavimo razgovor i da oni meni objasne i pokažu kako ja zapravo nisam za to, kako ne bi trebalo da se uopšte nađem tu, ne na samom razgovoru, nego u samoj branši. Njihov zajednički zaključak, usmeni, potpuno otvoren, gdje su jedan drugom prokomentarisali, bio je doslovno, pusti je ne zna ona ništa”, nastavlja Đurein.
“Od svih emocija i cijele te atmosfere, ja sam počela da plačem, na šta su oni reagovali, rekla bih opušteno, zamolili me da prestanem, rekli mi da razumiju da sam ja žena i to je možda jedna od poenti ove cijele priče, ovog razgovora. Pitanje je da li bi se to desilo da ja nisam bila mlada, ženska osoba, nego neko drugi”, kazala je Đurein.
“Zamoljena sam da prestanem, oni ne vole ženske suze, oni su jako konzervativni i oni sad ne mogu to da trpe”, nastavlja Đurein o svom iskustvu na razgovoru za posao.
“Pitanja su se nastavila do toga jesam li vozač, kako ću dolaziti na posao itd. Dali su mi ponudu u konačnici, gdje bih išla na neku vrstu obuke, kako bih došla do tog nivoa koji je njima potreban. Ali, ta obuka znači, da su oni meni dali, ‘hljeb u ruke’ i da sam nakon obuke primorana da ostanem s njima koliko god oni odluče i da nemam pravo da odem kada ja želim”, ispričala je.
U vezi sa razgovorima za posao i pitanjima koja su nedopustiva na takvom mjestu, razgovarali smo sa eksperticom za ljudske resurse, Suzanom Tihi-Babić.
“Ovom temom se bavim već dugi niz godina. Suze nisu ni rijetke, međutim, ovakvi komentari su nedopustivi. Što se tiče neprimjerenih pitanja, ono što ni slučajno ne smijete reći, jesu pitanja o privatnom statusu, npr. bračnom statusu i djeci, planiranju djece. Trebalo bi da postoje neki propisi”, istakla je.
Marija Đurein je svoje iskustvo iznijela prvo online, jer ju je kako kaže “interesovalo kako će ovo društvo na ovu situaciju reagovati i kako će ljudi različitih starosnih dobi reagovati, zatim sam slučaj prijavila kantonalnoj inspekciji za rad. Povratnu informaciju od inspekcije nikada nisam dobila.”
Suzana Tihi-Babić smatra da je važno govoriti o iskustvima, jer je danas i firmama važno kakva im je reputacija. “Nije to samo intervju za posao, bira tebe poslodavac, jer kandidati sada procjenjuju i poslodavce i poslodavcima je bitno da im je reputacija dobra”, istakla je.
“Sve više kompanija razvija svoj menadžment, ljude, generalno, sve je više HR odjela koji se osnivaju. A, balkanizirani stil upravljanja postoji, on je patrijarhalan, to je stil u kojem jedna osoba upravlja kao sa kontrolnog tornja, ali dobro je da mlađe generacije sigurno neće pristajati na ovakve stvari”, kazala je.
“Proces promjene nije brz, ali je važno davati povratnu informaciju ljudima koji pređu granicu profesionalnog”, zaključila je Suzana Tihi-Babić.
Program N1
Nogometašica Alisha Lehmann sada je najpopularnija švicarska sportska zvijezda na Instagramu nakon što je nadmašila legendarnog Rogera Federera.
Roger je dugo vremena bio nedodirljiv sa 11,2 miliona pratilaca, ali Lehmann (24), koja možda nije postigla toliko u karijeri koliko legendarni teniser, popularnija je od Federera na društvenim mrežama.
Atraktivna nogometašica sada ima oko 100.000 pratilaca više na Instagramu od Federera, iako nije ni blizu tako aktivna kao penzionisana teniska legenda.
Lehmann ima samo 171 objavu, ali nekoliko njenih izazovnih fotografija je probilo granicu od milion lajkova.
Članica Aston Ville Alisha Lehmann često je počašćena epitetima najatraktivnije igračice na svijeta, a poznata je i po svojoj provokativnoj strani koja uključuje fotografije u bikiniju na plaži.
Lehman je u fokus javnosti došla nakon što su mediji u Britaniji u novembru 2021. godine objavili da je raskinula sa saigračicom Ramonom Bachmann te se na kraju okrenula nogometašu Aston Ville Douglasu Luizu, a koji je napustio prije nekoliko mjeseci.
Veznjak Arsenala Granit Xhaka, ima 2,9 miliona pratilaca na Instagramu i treći je najpopularniji švicarski sportista.
klix/press
Direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder bio je jučer domaćin posjeti Koridora Vc, na čelu sa predsjednicom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Odile Renaud-Basso, šefom Delegacije EU u BiH Johannom Sattlerom i direktorom JP Autoputeva RS Nedeljkom Ćorićem, koji su tom prilikom posjetili tunel Ivan, koji je otvoren u oktobru 2022. godine.
Direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder je ocjenio da postoji snažno partnerstvo sa međunarodnim evropskim finansijskim institucijama i EU uz čiju podršku Autoceste FBiH nastavljaju realizaciju razvojnog i izuzetno važnog projekta za Bosnu i Hercegovinu kao što je autocesta na Koridoru Vc.
“Ove godine počinje gradnje kompletnog sjevernog dijela Koridora Vc, odnosno ukupno 50 kilometara, a uz to još ugovaranje dvije dionice na jugu, 14,5 kilometara od Mostara jug do Bune. Ono što je u ovom trenutku najvažnije na Koridoru Vc, jeste činjenica da su za dva najkompleksnija projekta, tunel Prenj i Mostarska obilaznica, raspisani tenderi, a početak izgradnje planiran je sredinom ove godine. U ovoj godini u Federaciji BiH ćemo imati u izgradnji 110 kilometara autoceste”, istaknuo je Voloder.
Podsjetio je i da je tunel Prenj najduža je i najsloženija građevina na cijelom Koridoru Vc, s dužinom od 10,45 kilometara radit će se o devetom najdužem cestovnom tunelu u Evropi, a prvi je ovakav tunel u Bosni i Hercegovini koji prelazi granicu od šest kilometara.
Dalje je naveo kako će autocesta od Sarajeva do Mostara uvelike skratiti putovanje. Poređenja radi trenutna dužina puta preko M-17 iznosi 113 kilometara, dok će izgradnjom autoceste iznositi 82 kilometara. Preciznije, vrijeme putovanja će se skratiti s dosadašnjih dva sat na nešto manje od jednog sata vožnje, što u konačnici dovodi do skraćenja puta od 31 kilometara i uštede vremena za više od jednog sata, navodi se u saopćenju.
“Tunel će biti dio dionice autoceste Ovčari – tunel Prenj – Mostar sjever i ključni je za povezivanje Sarajeva sa Mostarom, odnosno jače unutrašnje povezivanje Bosne sa Hercegovinom, što je i strateški cilj, odnosno kompletiranje izgradnje cijelog koridora 5c kroz Federaciju BiH”, naglasio je Voloder.
On je istaknuo da radovi na tunelu Prenj počinju sredinom ove godine i trajat će šest godina.
Predsjednica EBRD-a Odile Renaud-Basso podsjetila je da je ova banka, od početka rada u BiH, investirala tri milijardne eura i da će nastaviti da pruža podršku BiH putem različitih projekata.
“EBRD realizuje tri prioritea u BiH, a to su razvoj privatnog sektora, s obzirom da postoji zdrav privatni sektor sa malim i srednjim preduzećima, na drugom mjestu prioriteta su infrastrukturni projekti, kao što je autocesta na Koridoru Vc, dok je treći prioritet takozvana ‘zelena agenda’, odnosno zelena transformacija u procesu dekarbonizacije“, naglasila je Basso.
Ona je izrazila zadovoljstvo svojom prvom posjetom BiH i to je bila u prilici da se uvjeri u realizaciju „ovog veličanstvenog projekta i izgradnje modernog tunela“, jer je to ujedno i najbolji i najkonkretniji dokaz uticaja EBRD, koja sa EU i drugim finansijskim institucijama ostvaruje na terenu u BiH.
“Imala sam priliku da sa predstavnicima vlasti u BiH razgovaram o zajedničkim prioritetima i planovima, tako da sam veoma zadovoljna pozitivnim koracima, koji se odvijaju u BiH u procesu pristupanja EU u smislu kandidatskog statusa”, poručila je ona.
Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler je zadovoljan posjetom i viđenim na terenu, ali i razgovorima sa predstavnicima vlasti u BiH, kao i sa direktorima JP Autoceste FBiH Elmedinom Voloderom i JP Autoputevi RS Nedeljkom Ćorićem.
“Ovdje govorimo o projektu Koridora Vc, čiju izgradnju finansiraju različite institucije, a govorimo o četiri milijarde ukupne investicije. Sva ta sredstva dolaze putem povoljnih kredita ili grantova i to je ono što ih čini vrlo privlačnim”, ukazao je Sattler, izrazivši zahvalnost svim nivoima vlasti u BiH, te direktorima i vrijednim radnicima oba javna preduzeća, koji učestvuju u realizaciji projekta izgradnje autoceste na Koridoru Vc
On smatra da će završetak izgradnje Koridora Vc u velikoj mjeri nabolje promijeniti život građana u BiH, od kojih čak 60 posto živi i radi duž ove autoceste, a poseban benefit osjetit će poslovni ljudi, koji sarađuju sa partnerima iz EU.
Satler je izrazio nadu da će svi uključeni u realizaciju ovog projekta dati sve od sebe da Koridor VC u BiH bude završen do 2028. ili 2029. godine.
Press
Snažan temperaturni i pritisni gradijent te položaj mlazne struje uzrokuju i izraženije sjeverno visinsko strujanje uz jači pritjecaj hladne zračne mase sa sjeveroistoka kontinenta, napisao je poznati bh. meteorolog
Danas će u našoj zemlji preovladavati preteženo oblačno vrijeme. U Hercegovini uglavnom sunčano, uz postepeno naoblačenje. U večernjim satima u Bosni u nizinama se očekuje kiša, a u višim područjima i na planinama snijeg. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od -4 do 2, na jugu do 5, a dnevna od 3 do 9, na jugu zemlje do 13 °C.
U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U večernjim satima se očekuje kiša, a u višim područjima susnježica ili snijeg. Jutarnja temperatura oko -3, a dnevna oko 3 °C.
U subotu oblačno. U Bosni u nizinama se očekuje kiša ili susnježica, a na planinama snijeg. Jutarnja temperatura od -2 do 4, na jugu do 6, a dnevna od 3 do 9, na jugu zemlje do 13 °C.
Slično vrijeme očekuje se i u nedjelju, s tim da će na jugu Hercegovine biti sunca. Slaba kiša ili snijeg su mogući ponegdje na istoku i jugoistoku Bosne. Jutarnja temperatura od -7 do -1, na jugu do 2, a dnevna od -4 do 2, na jugu zemlje do 8 °C.
Prvog radnbog dana sljedeće sedmnice u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini uglavnom sunčano. U centralnim i istočnim područjima Bosne je moguće povremeno provijavanje slabog snijega. Jutarnja temperatura od -7 do -1, na jugu do 2, a dnevna od -4 do 2, na jugu zemlje do 6 °C.
O vremenskim (ne)prilikama koje su pred nama oglasio se i poznati h. meteorolog Nedim Sladić.
On je prije dva dana uz objavljeni grafikon kratno napisao: “Borba titana. Zasad samo toliko”.
Potom je u narednom postu na Facebooku dodao kako je (vremensku) “slagalicu trenutno jako teško složiti” te konstatovao kako je “pametno da se sa detaljima malo sačeka. Mnogo toga treba posložiti na jedno mjesto i dobiti smislenu cjelinu. I zbog toga sam prethodno rekao borba titana”.
U posljednjem objavljenom postu Sladić je donekle razjasnio ranije objave i najavio gdje će biti “samo hladno”, a gdje “živopisnije”.
“Osa visinske doline istočnije od nas pa nećemo previše govoriti o padavinama u narednom periodu (što ne znači da ih neće biti u prolaznom i slabom obliku, najizglednije u istočnim, sjeveroistočnim i centralnim predjelima), ali snažan temperaturni i pritisni gradijent te položaj mlazne struje uzrokuju i izraženije sjeverno visinsko strujanje uz jači pritjecaj hladne zračne mase sa sjeveroistoka kontinenta.
I dok će kod nas biti “samo hladno”, nekih 1.000 km istočnije bit će “živopisnije” – uskoro ćemo gledati snijegom zavijane prizore crnomorskih područja Turske”, napisao je poznati bh. meteorolog.
U organizaciji JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf, u petak, 03.02.2023. godine u prostorijama Doma kulture u Donjem Vakufu bit će odigrana predstava “Moj rat”, autora Rade Kostića, od 19.00 sati.
,,Moj rat” je monodrama nastala na četvrtoj godini glume kao rezultat ispitnog zadatka na zadatu temu ,,umjetnik i njegovo djelo”.
Student ovaj složeni zadatak u najvećoj mjeri realizuje sam, ali uz konstantan nadzor i pomoć svojih profesora. Nakon izbora umjetnika čiji će se život prikazati na sceni, student piše tekst i donosi svoja rediteljska, kostimska, muzička, scenografska i ostala rješenja. Proces istraživanja je trajao oko godinu dana koliko je bilo potrebno da se i tema monodrame iskristališe.
Ova monodrama pred gledaoce stavlja onu stranu života velikog Čaplina koja im je manje poznata. Temeljena na činjenicama iz njegove autobiografije ova priča s jedne strane postavlja Čaplina, a s druge Hitlera pri čemu je sve ono između, njihova birba, srž predstave.
Borba koja nadrasta okvire odnosa ove dvije istorijske ličnosti i priča nam priču i borbi dvije krajnosti, o borbi dobra i zla i njihovoj ravnoteži. Priča nam priču kako svijet postoji na postulatima ravnoteže pa tako naspram dobra stoji zlo, naspram bijelog crno, naspram smijeha i komedije stoje tragedija i plač, naspram zemaljskog stoji nebesko itd.
Mrmot Fil izašao je juče iz skrovišta i ugledao svoju sjenku, znači da će zima trajati još šest nedjelja. Svake godine, 2. februara na Dan mrmota, svi Amerikanci očekuju da „meteorolog“ mrmot Fil predskaže kada dolazi proljeće.
Ako je vjerovati legendi, ako mrmot Fil vidi svoju sjenku, zima će trajati još šest nedjelja, a ako sjenke nema, proljeće stiže ranije.
Prognoze mrmota dio su tradicije još od 1887. godine. Dan mrmota obilježava cijela Amerika, a najpoznatiji mrmot je iz Pensilvanije, iz Panksatonija, zbog filma Dan mrmota iz 1993. godine.
„Filove prognoze mogu biti tačne samo 40 odsto, bar tako kaže statistika“, naveli su iz Nacionalne uprave za okeane i atmosferu.
Iako grad ima samo oko 6.000 stanovnika, u Punksatoniju se juče okupilo više od 20.000 ljudi.
Centralna izborna komisija BiH je odluku o raspisivanju i održavanju ovih prijevremenih izbora u šest gradova i općina donijela 7. decembra prošle godine
Prijevremeni izbori za gradonačelnike Bihaća, Tuzle, Srebrenika i Zvornika te načelnike općina Bratunac i Vogošća bit će održani u nedjelju, 5. februara. Biračka mjesta u ovih šest gradova i općina BiH bit će otvorena tog dana u 7 sati, a treba da budu zatvorena u 19 sati.
Kandidati za gradonačelnika Tuzle su Zijad Lugavić (Socijaldemokratska partija BiH), Omer Berbić iz Naše stranke te nezavisni kandidati Mirnes Ajanović, Almir Arnaut, Halid Žigić i Derviš Čičko.
Tri stranačka i dva nezavisna kandidata potvrdili su učešće na izborima za gradonačelnika Bihaća: Elvedin Sedić iz Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu (PoMAK), Hamdija Abdić iz Stranke demokratske akcije, Adnan Habibija iz Socijaldemokratske partije BiH te nezavisni kandidati Amarildo Mulić i Damir Đug.
U Srebreniku će građani birati između dva kandidata za gradonačelnika – Adnana Bjelića iz koalicije Ujedinjeni (NiP-NS-SDP) i Nermina Tursića iz Stranke demokratske akcije (SDA).
Kandidat za gradonačelnika Zvornika je Bojan Ivanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Za načelnika općine Vogošća kandidirani su Adnan Šerak (Ujedinjeni– NiP-NES-SDP) i Migdad Hasanović (Stranka demokratske akcije).
Izborni takmaci za nečelnika Bratunca su Lazar Prodanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata) i Srđan Rankić, nezavisni kandidat.
U Centralni birački spisak je za ove prijevremene izbore upisano ukupno 309.288 birača računajući one koji glasaju na redovnim biračkim mjestima, u odsustvu i putem pošte. Od navedenog ukupnog broja je za Bihać upisano 58.097 birača, Srebrenik 39.074, Tuzlu 111.512, Zvornik 53.830, Bratunac 18.787 i za Vogošću 27.988 glasača.
U mnogim od ovih sredina, razlog za održavanje prijevremenih izbora je što bi gradonačelnička odnosno načelnička mjesta ostala formalno upražnjena budući da su dosadašnji dužnosnici na tim funkcijama osvojili mandate u drugim tijelima vlasti na prošlogodišnjim oktobarskim Općim izborima u BiH.
Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine je 1. februara ove godine održala online sastanak s predsjednicima i članovima nadležnih gradskih odnosno općinskih izbornih komisija. Razgovarano je o svim dotadašnjim aktivnostima općinskih/gradskih izbornih komisija, ali i drugim potrebnim aktivnostima prije, tokom i poslije izbornog dana. Poseban akcenat u razgovorima je bio na poštivanju rokova dostave izbornih rezultata.
Centralna izborna komisija BiH je odluku o raspisivanju i održavanju ovih prijevremenih izbora u šest gradova i općina donijela 7. decembra prošle godine.
Fokus