Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Kad ove godine “udara” prvo džemre, a kad pucaju preostala dva?

    Kad ove godine “udara” prvo džemre, a kad pucaju preostala dva?

    Posljednjeg dana mjeseca januara počeo je hamsin, odnosno drugi dio zime.

    Prema narodnom kalendaru koji je objavila Islamska zajednica za 2023, hamsin označava period kada je ostalo još 50 dana do proljeća.

    A, prvo džemre “udarit će” u nedjelju, 19. februara. Džemre je turska riječ i označava zračni talas ili zračnu struju koja vodi ka postepenom popuštanju mraza i studeni u rano proljeće. Legenda kaže da, kad “pukne” prvo džemre, vraća se život u prirodu, dolaze prvi pupoljci, i vide se prve naznake visibaba i ljubičica.

    “Džemre je toplina Sunca i njegovih talasa u zraku, u vodi i zemlji. Kada taj topli talas dođe onda je stigao i prvi glasnik proljeća”, kazuju stari.

     

    Tri su, kažu, džemreta.

    Prvo džemre “udari u havu” (hava – zrak na turskom, op.pr.) 19. februara i tu već počinje otopljenje zraka – tj, nema više velikih minusa, pričaju naše nane, bake i djedovi.

    Sedam dana kasnije, 26. februara, džemre udara u vodu, koja se ne može više mrznuti.

    Posljednje, treće džemre, u zemlju “puca” 5. marta. Tada, prema predajama, počinje otopljenje zemlje, na kojoj se od tada može sjediti.

    Nakon džemreta počinju babine huke koje, po legendi, traju “od pola devete do po desete” hefte poslije Božića (10-17. mart). Za vrijeme Babinih huka, u jednom danu se više puta izmijeni sunce, kiša, snijeg, pa kiša i snijeg zajedno i tako po cijeli dan dok traju, a sve je to praćeno jakim vjetrom. To je vrijeme kada se proljeće bori sa zimom.

     

    Narodni kalendar za ovu godinu izdvaja i sljedeće datume:

    20.4. – 25.4. Goveđa zima – sitei-sevr. U narodu se kaže za te dane da su posljednji dani odlazeće zime.

    6.5. Rozi-Hidr, Jurjev, početak ljeta po narodnom vjerovanju.

    2.8. Aliđun (to je, nakon Đurđevdana, najpoštovanija bošnjačka svetkovina u BiH. Riječ je o Ilindanu)

    14.8. Pola ljeta

    28.8. – 21.9. Međunjevice, posljednje tri sedmice kalendarskog ljeta.

    12.10. Miholjsko – bablje ljeto

    8.11. Rozi-kasum, praktični početak zime po narodnom vjerovanju.

    22.12. – 30.1. Zemherije, najhladniji dani u godini.

    22.12. – 30.1. Erbein, prvih 40 dana zime

  • Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv raka

    Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv raka

    Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se svake godine 4. februara s ciljem podizanja svijest o toj bolesti, njenoj prevenciji, dijagnostici i liječenju. Ovogodišnja tema kampanje je otklanjanje propusta u zdravstvenoj njezi. Stručnjaci naglašavaju da je prevencija najisplativija dugoročna strategija za kontrolu bolesti, te da je rano otkiven karcinom, u najvećem broju slučajeva, izlječiv.

    Iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) navode kako naučni dokazi pokazuju da se trećina smrti od svih vrsta karcinoma može spriječiti, dok se jedna trećina može izliječiti kroz ranu dijagnozu i adekvatno liječenje.

    U svijetu godišnje od raka oboli više od 15 miliona ljudi, a oko devet miliona umre.

    Rak je jedan od vodećih uzroka smrti i bolesti, pri čemu se oko 70 posto smrtnih slučajeva javlja u zemljama sa niskim ili srednjim stopama dohotka, gdje često zdravstvena zaštita oboljelima nije dostupna.

    Ideja za Svjetski dan borbe protiv raka začeta je na prvom Svjetskom samitu protiv raka koji je održan u Parizu 2000. godine. Predstavnici različitih svjetskih vladinih agencija i organizacija za rak potpisali su povelju poznatu kao „Pariški sporazum protiv raka“. Ova povelja navodi deset različitih članaka koji opisuju kako je globalna zajednica predana poboljšanju kvalitete života pacijenata oboljelih od raka i traženju uzroka, ali i mogućnosti okončanja bolesti. Deseti članak ove povelje je ustanovio 4. febrauara, kao Svjetski dan borbe protiv raka.

    Oko 30 posto svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog pet glavnih rizika u vidu nezdravog ponašanja i navika: prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatne tjelesne aktivnosti te konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda. Sama ovisnost o duhanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i za više od 70 posto svih smrti zbog karcinoma pluća. Oko 70 posto svih smrti povezanih s malignim bolestima događa se u slabije razvijenim zemljama, a 20 posto ih je uzrokovano virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus).

     

    Šta je rak ?

    Rak nastaje iz jedne ćelije koja izgubi sposobnost adekvatnog odgovora nakon maligne transformacije na kontrolne mehanizme rasta, dijeljenja i smrti što utiče na maligni razvoj ćelije. Maligne ćelije zaobilaze normalnu ćelijsku regulaciju i kontrolu dijeljenja što uzrokuje nekontrolirani rast i stvaranje zloćudnih tumora (neoplazmi) te metastaziranje (širenje zloćudnih tumora u okolna i udaljena tkiva). Proces ovih promjena prolazi kroz faze od premalignih promjena pa do malignih promjena. Mogućnost izlječenja i liječenja je daleko veća ukoliko se rak otkrije u početnoj fazi. Rak nije jedinstvena bolest, postoji preko 100 tipova raka, koji se nazivaju prema organu ili tkivu iz kojeg rak potiče. Drugi način klasifikacije je prema tipu ćelija od kojih je rak sastavljen prema čemu su glavne podvrste: karcinomi, sarkomi, limfomi, leukemije i mijelomi te rak centralnog nervnog sistema (mozak i kičmena moždina).

     

    VODITE RAČUNA O SVOM ZDRAVLJU!

    1. Trećina najčešćih vrsta kancera se može spriječiti

    Postoji mnogo toga što se može učiniti na razini pojedinca, zajednice i politike s pravim strategijama za prevenciju raka.

    1. Rak ima znakove upozorenja

    Za mnoge vrste raka postoje znakovi upozorenja i simptomi, a prednosti ranog otkrivanja su neosporne.

    1. Govoreći o raku možemo pomoći svima koji se već liječe

    Iako rak može biti teška tema za rješavanje, osobito u nekim kulturama i okruženjima, suočavanje s bolešću može poboljšati ishode na razini pojedinca, zajednice i politike.

     

     

    Europski kodeks protiv raka Međunarodne agencije za istraživanje raka preporučuje 12 koraka koje svaka osoba može sama poduzeti radi smanjenja rizika od dobijanja raka:

    – Ne pušiti

    – Ne izlagati se duhanskom dimu iz okoline

    – Održavati prikladnu tjelesnu težinu

    – Hraniti se zdravo

    – Vježbati i kretati se

    – Smanjiti unos alkohola

    – Smanjiti izlaganje suncu, naročito djece

    – Na radnom mjestu se zaštititi od tvari koje uzrokuju rak

    – Provjeriti nivo radona u svojoj okolini, te visoke vrijednosti smanjiti

    – Cijepiti djecu protiv hepatitisa B (novorođenčad) i humanog papiloma virusa (HPV) za djevojčice i dječake prije stupanja u pubertet u dobi od 9–13

    – Prakticirati dojenje (žene)

    – Biti aktivan sudionik/ca u programima za rano otkrivanje raka debelog crijeva (muškarci i žene), dojke (žene) i vrata maternice (žene)

  • Mine i dalje problem u BiH, nedostaje deminera, čeka se potez ministra odbrane

    Mine i dalje problem u BiH, nedostaje deminera, čeka se potez ministra odbrane

    Skoro 30 godina od rata mine prijete stanovništvu naše zemlje. Do sada je od mina stradalo skoro dvije hiljade ljudi. Položaj deminera koji sprečavaju da taj broj bude i veći odavno nije zadovoljavajući. Očekuju poteze novog ministra odbrane.

    Svaki dan ogroman rizik. ”Samo da mina ne eksplodira” – jedina misao svakog deminera. Hrabro ulaze u nepristupačna područja. O svom položaju ne stignu razmišljati, a on i nije tako dobar. U Oružanim snagama mogu deminirati do 40 godine. Radenko Golijanin ima 38.

    ”Dakle za dvije godine… Ostaću bez posla… Imate li plan? Ne znam… teško je doći do napredovanja… mi smo zaista tokom cijele godine na terenu”, kaže Radenko Golijanin, deminerski bataljon OS BiH.

    Tako zbog zakona bez posla ostaju u najboljim godinama – kada steknu vještine i iskustvo.

    ”Voljeli bismo da se to promijeni i apelujemo na naše ministarstvo da se to popravi ako je moguće”, kaže Radenko Golijanin, deminerski bataljon OS BiH .

    O tom momentu razmišlja i Armin Vehab. On je vođa tima i u deminerskoj jedinici radi 13 godina.

    ”Ne može se reći da ne postoji doza straha ni danas… ali evo… godine iskustva su dovele do toga da se razmišlja drugačije. Još uvijek se nadam da će OS BiH uraditi nešto i da ću ostati duže”, ističe Armin Vehab, deminerski bataljon OS BiH.

    Da su to oni zaslužili pokazuju i rezultati: prošle godine očišćeno preko dva miliona kvadrata. Prave se planovi i za ovu. Trenutno su aktivna radilišta u Hercegovini.

    ”Dio jedinica će biti angažovan na području USK – dva voda će raditi manuelno deminiranje na području Bužima i nakon toga prelaze u centar Otoka i imamo jedan vod koji će biti na području Bihaća – aerodrom Željava. Imamo jedinice koje rade u Derventi, Orašju, Tuzli, centralnom dijelu BiH – Travnik, kao i u Livnu”, dodaje Ćazim Mahmić, komandant deminerskog bataljona OS BiH .

    Dio ekipe je i Vesna Smakus. Časnica za personal, radi na rješavanju statusnih pitanja.

    ”Dakle radim na rješavanju statusnih pitanja pripadnika deminerske bojne, konkretnije što se tiče slanja zahtjeva i rješenja za prevoz, dnevni ili tjedni, smještaj… deminerski dodatak, položajni dodatak i slično. Bitno je biti organiziran po pitanju posla, ostalo se sve može odrađivati”, ističe Vesna Smakus, OS BiH.

    Svoju organizovanost pripadnici Oružanih snaga pokazuju i van države. Mnogi su učestvovali u misijima, a Sead Jonuzović u čak četiri. Ovo je njegova fotografija iz Iraka.

    ”Imali smo mogućnost da vidimo druge vojske sa kojima smo radili, samim tim smo usklađivali i ocjenjivali naš stepen obučenosti i profesionalnosti i na visokom smo na nivou. Ne zaostajemo za drugima? Ne. Ni u kom slučaju”, kaže Sead Jonuzović, OS BiH.

    Dok je ljudski kapacitet na tom nivou, oprema sa kojima rade odavno nije.

    ”Zanavljane motornih vozila je najvažnije… ostala oprema je solidna. Koliko su stara motorna vozila? Pa ima ih i po 50 godina. Kako uopšte funkcionišu? Zato dolazi do čestih kvarova”, kaže Bogdan Knežić, oficir za operacije OS BiH.

    ”Međutim ove godine nas očekuje donacija od EU koja će biti u donaciji 64 motorna vozila od čega 34 sanitetska vozila za medicinsku podršku. Tu su i vozila za transport ljudstva i opreme”, dodaje Ćazim Mahmić, komandant deminerskog bataljona OS BiH .

    To će deminerima mnogo značiti, ali bi promjene odredbi značile mnogo više. Koliko je njihov rad važan govori podatak o broju stradalih građana: njih 618 izgubilo je život. Da nije ovih hrabrih ljudi taj broj bi sigurno bio i veći. Oni žele da stradanje od mina bude svedeno na nulu.

    N1

  • Poljoprivrednici u SBK na koljenima: Vlast ne mari za nas

    Poljoprivrednici u SBK na koljenima: Vlast ne mari za nas

    Na osnovu usvojenog nacrta budžeta, Srednjobosanski kanton izdvojit će oko 1,1 miliona KM za poljoprivredu u ovoj godini.

    Ukupan budžet ovog kantona nešto je veći od 300 miliona KM. Ipak, poljoprivrednici nisu zadovoljni.

     

    Potpuno uništenje

    Kako je za portal „Avaza“ izjavio predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK Amir Bulut, nadležni uništavaju poljoprivredu.

    – Srednjobosanski kanton ide ka uništenju poljoprivrede. Milion i 100.000 KM je ništa prema budžetu koji je 305 miliona. To nije ni nula posto u budžetu, tako da oni nas selektivno u zadnjih već deset godina uništavaju. Što se tiče SBK, ako ostane ovako, i ako se ne promijeni u ovoj ili narednoj godini ništa, poljoprivreda će biti uništena totalno – rekao je Bulut.

     

    Jedini prihod

    Na pitanje da li stanovnici u SBK većinski žive od poljoprivrede odgovorio je potvrdno.

    – To je drugi kanton Federacije koji je izrazit u poljoprivredi. Odmah smo iza Unsko-sanskog kantona. Većinom ljudi žive na ruralnim područjima. Jedini prihod im je bio poljoprivreda. Međutim, vlast ne brine oko poljoprivrede.

    Doveli su do toga da se sve gasi. Sela se prazne. Mi hodamo stalno po selima oko Travnika i kod Gornjeg i Donjeg Vakufa, sela su prazna, ljudi odlaze. Neće niko da se maltretira. U posljednjih pet godina je više od 30 posto mladog stanovništva otišlo – izjavio je on za portal „Avaza“.

    Ističe da mnogi odlaze, jer se nemaju čime baviti na tim područjima.

    Nebriga vlasti

    – Rostovo, Vlašić i okolna mjesta, ljudi nemaju nikakvog drugog posla osim poljoprivrede. Međutim, nebriga vlasti, selektivno uništavanje pojedinih otkupljivača je dovelo do toga da se poljoprivreda u SBK gasi – izjavio je Bulut.

     

    Novac za gnojiva

    Na pitanje koliko je potrebno novca za sjeme i umjetna gnojiva, kaže da bi se jedan dunum ili hektar posijao sada ili za jesen bi trebalo oko 1.500 KM.

    – Međutim, mi smo od ministarstva i Vlade SBK tražili da izdvoje hiljadu KM za jesenju sjetvu, ali to oni nisu prihvatili i jednostavno su izignorirali, tako da su ljudi smanjili sjetvu. Ja prvi sam prošle godine sijao oko 4-5 hektara žitarica plus što sam sijao 7-8 hektara za kilažu, kukuruz i drugo. Ove godine jednostavno nisam mogao da posijem žitarice, tako da će biti smanjena proizvodnja i priprema hrane i to je tako kod stotine ljudi.

    Nemoguće je izdržati na ove cijene. Druga stvar, najmanje su otkupne cijene mlijeka u našem kantonu, jer mi imamo uglavnom jednu fabriku koja prerađuje, a to je Poljorad, ovi ostali su zadruge koje otkupljuju da li za Milkos, Meggle, Dukat. To su sad već druge ruke, tako da naša je najniža cijena u Federaciji.

    Mi imamo od 0,60 do 0,75 feninga, a prosjek nam je oko 0,70 feninga. Ima par farmi koje su veće, ali dostupna cijena, to izađe oko 0,70 feninga mlijeka, tako da vlast u našem kantonu ne zanima poljoprivreda. Sve su moguće stvari uradili da je unište i vjerujte da su uspjeli – rekao je on.

     

    Proizvođači mlijeka

    Dodao je da je prije deset godina u Gornjem Vakufu bilo 2.200 proizvođača mlijeka, a sada trenutno ima 15 njih.

    – Još što je žalost, od tih 15 ljudi su ljudi koji su 55-60 godina. To je već staro stanovništvo i ovi što se bave proizvodnjom u našem kantonu su većinom starije osobe 45 i više. Mlađi vrlo malo mogu da se bave poljoprivredom – zaključio je Bulut.

     

    avaz

  • Senidah zbog prijetnji mafije promijenila mjesto boravka, strahuje za svoj život

    Senidah zbog prijetnji mafije promijenila mjesto boravka, strahuje za svoj život

    Slovenska pjevačica Senida Hajdarpašić, poznatija kao Senidah, je zbog prijetnji mafije promijenila mjestro boravka i strahuje za svoj život, prenijeli su srbijanski mediji.

    “Senidah zna da se zamjerila čovjeku koji je jako opasan. Strahuje za svoj život i zato je promijenila mjesto boravka. Vodi računa gdje se kreće, a njenu adresu posljednjih mjeseci niko ne zna. To su ozbiljne stvari i situacija nije nimalo naivna. Život je u pitanju, a ona strahuje da bi mogla kobno da završi”, rekao je izvor.

    Kao što je već poznato, MUP-a Kantona Sarajevo je u okviru predmeta “Sky” naveo da je kriminalna grupa planirala i podstrekivala njoj poznate osobe da izvrše fizički napad na Senidah tokom njenog boravka u Sarajevu ili na drugim lokacijama koje bi bile pogodne za izvršenje, na način da je prebiju, rane ili da je pospu kiselinom po licu.

    Srbijanski mediji su također objavili da je ona unajmila tri prstena obezbjeđenja. Prvi prsten čine tjelohranitelji, koji prije nje dolaze na lokaciju i osmatraju da li ima opasnosti po nju. Ako je sve bezbijedno, tek onda dolazi ona. Drugi prsten su momci koji su “nevidljivi” i njihov zadatak je da uskoče i zaštite je ukoliko se desi nešto nepredviđeno, a treći prsten je policija.

    Podsjećamo, Senidah je 2021. godine posljednji put boravila u Sarajevu, kada je nastupila na jednoj zabavi tokom Sarajevo Film Festivala.

    klix

  • Sa bh. tržišta povučeno više od 3.300 neispravnih proizvoda

    Sa bh. tržišta povučeno više od 3.300 neispravnih proizvoda

    Sa tržišta Bosne i Hercegovine prošle godine je uklonjeno 3.317 komada proizvoda koji nisu ispunjavali bezbjednosne zahtjeve, saopšteno je iz Agencija za nadzor nad tržištem u BiH.

    Tokom proaktivnog nadzora nad tržištem, prošle godine je realizovana 201 inspekcijska kontrola 179 različitih modela proizvoda, od kojih je 158 ispitano u laboratorijama, a 97 modela ili 54 odsto nije ispunjavalo propisane bezbjednosne zahtjeve.

    “Kao rezultat navedenih aktivnosti, sa tržišta je uklonjeno 2.809 komada nesigurnih proizvoda, od čega je uništeno 2.257 komada”, rečeno je Srni u Agenciji za nadzor nad tržištem.

    Poslovni subjekti su sa propisanim bezbjednosnim zahtjevima uskladili 1.916 komada proizvoda.

    “Osim proaktivnog nadzora, Agencija je u 2022. godini na osnovu različitih prigovora sprovodila i reaktivni nadzor nad tržištem, a rezultat toga je povlačenje sa tržišta 11 modela nesigurnih proizvoda u količini od 508 komada”, navode iz ove agencije.

    U skladu sa godišnjim planom za 2022. godinu, Agencija je realizovala nadzor 22 grupe proizvoda, a kontrolisani su proizvodi za djecu, igračke, kućni električni aparati, električni alati, proizvodi za sport i rekreaciju, posuđe za kuvanje pod pritiskom, roštilji na čvrsta goriva, lična zaštitna oprema, te građevinski proizvodi.

    Iz Agencije podsjećaju da se proaktivni nadzor neprehrambeniih proizvoda na tržištu BiH obavlja u saradnji sa nadležnim inspekcijskim organima Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta, u skladu sa utvrđenim godišnjim planom nadzora nad tržištem.

    Kao i svih prethodnih godina i za 2023. godinu je utvrđen godišnji plan nadzora nad tržištem prema kojem će se provjeravati proizvodi za djecu, igračke, kućni električni aparati, električni alati, proizvodi za sport i rekreaciju, posude pod pritiskom, roštilji na čvrsta goriva, lična zaštitna oprema i građevinski proizvodi.

     

    N1

  • Na današnji dan našu zemlju je okovao snijeg koji se mjerio u metrima: Sjećate li se februara 2012?

    Na današnji dan našu zemlju je okovao snijeg koji se mjerio u metrima: Sjećate li se februara 2012?

    Tačno prije jedanaest godine, 4. februara 2012., velike snježne padavine okovale su veći dio Bosne i Hercegovine što je uzrokovalo velike probleme građanima. Obilni snijeg počeo je padati noć prije.

    Tog dana obustavljena je nastava, saobraćaj u većini gradova u BiH od ranih jutarnjih sati bio je blokiran, u Sarajevu nisu radili tramvaji, trolejbusi, autobusi… Širom naše zemlje građani su ostali zavejani u vozilima i autobusima. Dramatična situacija je bila i u Mostaru te na putevima koji vode u ovaj hercegovački grad.

     

    Na današnji dan prije jedanaest, najhrabriji su skakali sa kuća u duboki snijeg, roštiljalo se ispred haustora nakon čišćenja snijega, studenti i vojska su izašli na ulice kako bi pomogli, a volonteri Crvenog krsta dijelili su im hranu i čaj. Ovakvo stanje potrajalo je desetak dana prije nego se sve vratilo u normalu.

     

     

     

  • Gdje je isparilo 13 milijardi KM od akciza i putarina?!

    Gdje je isparilo 13 milijardi KM od akciza i putarina?!

    Za 16 godina, vlasti BiH su uzele sedam milijardi maraka od akciza i šest milijardi od putarina, a kao rezultat imamo samo nova zaduženja za izgradnju puteva. SNSD ne odustaje od uzimanja od građana, konstantno se protiveći ukidanju akciza. Rezultata od tog novca nema.

    Da li ste se ikad zapitali kolko bi gorivo u BiH koštalo kada bi nabavka i transport bili besplatni. Bez nameta koji država uzima sebi?

    U jednom litru dizela koji košta 2.80  – 30 pfeniga je akciza, 15 pfeniga je cestarina i 25 pfeniga za putarine. I na sve to PDV. Bez nameta litar dizela koštao bi 1.90 KM.

    To znači da država “potroši” polovinu našeg rezervoara.

    Ako mjesečno naspemo 100 litara goriva, to ćemo da platimo 280 maraka. I tako 190 maraka poklonimo državi.

    Na godišnjem nivou, taj prosječni građanin iz svog džepa daje 2.280 KM na nepostojeće auto-puteve i njihovo održavanje. Tako je za ovih pet godina dao 11.400 KM.

    U istom perodu, isti taj građanin od vlasti, u predizborne svrhe dobio je okruglo 100 maraka.Državna kasa se puni, za pet godina punija je za 13 milijardi maraka. Te pare treba da se, po ranijim izjavama, usmjere za auto-puteve, investicije, dolazak investitora i nova radna mjesta.

    Od mreže dobili smo svega šest kilometara auto-puta (od petlje Kostajnica do petlje Johanova) u prosjeku po dva kilometra godišnje ili 5,4 metara dnevno.

    “Tih šest kilometara koštali su narod kao Svetog Petra kajgana, 170 miliona maraka.

    Opet pitamo, gdje su milioni i milijarde?

    “Kupovina izbora, kupovina glasova, referendum za gradonačelnika Bijeljne. Sve se koristi u političke svrhe i bogaćenje nekoliko porodica

    u Republici Srpskoj”, kaže ekonomski analitičar Mirjana Orašanin.

    Dok su kase vlastodržaca sve punije, novčanici građana sve prazniji. Ali kada bi kojim čudom, vlast BiH promijenila politiku i smanjila poreske apetite, građani bi i te kako prodisali.

    Ali – od toga ni slova.

    “Prave sumnju među nama, bojimo se šta će biti sutra, ide sve na gore”, kažu građani Bijeljine i dodaju:

    “To su glasači krivi, ono što su birati to su i dobili, mnogi još nisu svjesni situacije, može biti samo gore.”

    Nažalost, u praksi, akciza koja se ubire na litar goriva, usmjerava se na plate administraciji, službena putovanja i automobile, penzije, invalidnine, regresi, reprezentacije izabranih poslanika. U prevodu, nestaće kao dim u magli.

    “Suprotstavljane SNSD-a ukidanju akciza je nerazumno i osiono i nema nikakvog opravdanja. Ovi sada prihodi koji su ostvareni od inflacije i akcija ne smanjuju zaduženje. Mi imamo povećane zaduženja”, kaže ekonomski analitičar Aleksa Milojević.

    Sa aspekta kreatora politike, sve je ovo opravdano, jer je lakše narodu objasniti da nema para za izgradnju puteva, nego da nema para za

    penzije. A to što puteva nema – očigledno je da to vlast ne brine, jer svakako će to sve narod da finansira, a koliko para taj narod daje iste te puteve može i pozlatiti.

  • Polarna hladnoća u SAD-u i Kanadi. Temperature idu i niže od -40!

    Polarna hladnoća u SAD-u i Kanadi. Temperature idu i niže od -40!

    Povijesna polarna hladnoća: meteorološke službe Sjedinjenih Država i Kanade u petak su pojačale upozorenja zbog niskih temperatura koje bi mogle dosegnuti i do -50 stupnjeva Celzija na američkom sjeveroistoku i u istočnoj Kanadi, pogođenima ledenim vjetrom.

    U državi Maine temperatura u petak navečer i u subotu mogla bi pasti do čak -51 stupanj Celzija, prema priopćenju Nacionalne meteorološke službe (NWS). Radi se o “epskom arktičkom hladnom udaru”, situaciji kakvu sjeverni i istočni dio Mainea nije doživio od 1982. i 1988., kaže NWS.

    U nekim dijelovima američkog sjeveroistoka temperature bi uz udare ledenog vjetra “mogle doseći najnižu razinu u desetljećima ili čak razinu nikad dosad zabilježenu”, navodi NWS.

    S druge strane granice izdana su upozorenja na polarne hladnoće za istočnu Kanadu, a tamošnje ministarstvo za okoliš upozorilo je na opasnost od ozeblina za nekoliko minuta. Prolaznici u Montrealu imali su u petak osjet temperature od -41 stupanj, uz snažne udare vjetra. Elektroprivreda Hydro-Québec pozvala je na štednju energije, a vlasnici pasa zamoljeni su da ih utople.

    U glavnom gradu Ottawi, udruge poput Salvation Army podijelile su visokogorske vreće za spavanje beskućnicima koji nisu smješteni u skloništima kako bi izdržali temperature do -40 stupnjeva. U gradu je vidljivost u noći na petak bila gotovo nikakva zbog snježnih padalina uz jak vjetar.

    I južniji dijelovi SAD-a u noći na subotu bit će vrlo hladni, posebno Boston i New York gdje se očekuje do -15 stupnjeva.

  • Novo povećanje rata kredita zabrinulo građane, ali tu su i dobre vijesti

    Novo povećanje rata kredita zabrinulo građane, ali tu su i dobre vijesti

    Korisnici kredita Raiffeisen banke sa promjenjivom kamatnom stopom dobili su obavještenje da su im povećane mjesečne rate kredita i to samo nekoliko mjeseci nakon prethodnog povećanja mjesečnih rata kredita. N1 je kontaktirao Raiffeisen banku iz koje su nam potvrdili ove navode objasnivši nam da je šestomjesečni EURIBOR enormno povećan. Međutim, iz ove banke imaju i dobre vijesti.

    “U cilju ublažavanja uticaja rasta navedene referentne kamatne stope na ukupnu redovnu nominalnu kamatnu stopu i troškove klijenata, Banka je ograničila maksimalno povećanje nominalne kamatne stope za 1,89 procentnih poena u odnosu na visinu nominalne kamatne stope u prethodnom periodu ili na dan 30.06.2022. Raiffeisen banka tokom 2023. godine neće dodatno povećavati kamatne stope na postojeće kredite s promjenjivom nominalnom kamatnom stopom”, naveli su iz ove banke za N1.

     

    Struka: Potezi Agencije za bankarstvo FBiH imaju efekta

    Sve što se dešava na tržištu kapitala pa i evropskom gdje se najavljuje povećanje kamatnih stopa za ekonomskog stručnjaka Faruka Hadžića je s ciljem vraćanja stanja na ono pretpandemijsko odnosno na koje treba dodati i situaciju u vezi ruske agresije na Ukrajinu. Hadžić je pohvalio poteze nadležne federalne Agencije za bankarstvo.

    “Poenta je da sva individualna politika banaka da li će i u kojem omjeru podizati kamatne stope. Ne treba zaboraviti da je Agencija za bankarstvo FBiH donijela jedan mehanizam jednu mjeru koja u slučaju da banke podižu kamatne stope mogu im rasti troškovi tako da ne bi zbog toga trebalo da dođe do drastičnog rasta kamata”, rekao je za N1 Hadžić.

    Također, ranije je i Unicredit banka klijentima sa promjenjivom kamatnom stopom dizala mjesečne rate kredita pa su nam se javljali građani koji su zabrinuti da ih ponovo neće zadesiti novo povećanje po uzoru na Raiffeisen. Odgovor iz ove bankarske grupacije koja posluje sa dvije banke onom sa sjedištem u Mostaru i Banjaluci nismo dobili.

    Korisnici kredita Raiffeisen banke sa promjenjivom kamatnom stopom dobili su obavještenje da su im povećane mjesečne rate kredita i to samo nekoliko mjeseci nakon prethodnog povećanja mjesečnih rata kredita. N1 je kontaktirao Raiffeisen banku iz koje su nam potvrdili ove navode objasnivši nam da je šestomjesečni EURIBOR enormno povećan. Međutim, iz ove banke imaju i dobre vijesti.

     

    “U cilju ublažavanja uticaja rasta navedene referentne kamatne stope na ukupnu redovnu nominalnu kamatnu stopu i troškove klijenata, Banka je ograničila maksimalno povećanje nominalne kamatne stope za 1,89 procentnih poena u odnosu na visinu nominalne kamatne stope u prethodnom periodu ili na dan 30.06.2022. Raiffeisen banka tokom 2023. godine neće dodatno povećavati kamatne stope na postojeće kredite s promjenjivom nominalnom kamatnom stopom”, naveli su iz ove banke za N1.

     

    Struka: Potezi Agencije za bankarstvo FBiH imaju efekta

    Sve što se dešava na tržištu kapitala pa i evropskom gdje se najavljuje povećanje kamatnih stopa za ekonomskog stručnjaka Faruka Hadžića je s ciljem vraćanja stanja na ono pretpandemijsko odnosno na koje treba dodati i situaciju u vezi ruske agresije na Ukrajinu. Hadžić je pohvalio poteze nadležne federalne Agencije za bankarstvo.

     

    “Poanta je da sva individualna politika banaka da li će i u kojem omjeru podizati kamatne stope. Ne treba zaboraviti da je Agencija za bankarstvo FBiH donijela jedan mehanizam jednu mjeru koja u slučaju da banke podižu kamatne stope mogu im rasti troškovi tako da ne bi zbog toga trebalo da dođe do drastičnog rasta kamata”, rekao je za N1 Hadžić.

     

    Također, ranije je i Unicredit banka klijentima sa promjenjivom kamatnom stopom dizala mjesečne rate kredita pa su nam se javljali građani koji su zabrinuti da ih ponovo neće zadesiti novo povećanje po uzoru na Raiffeisen. Odgovor iz ove bankarske grupacije koja posluje sa dvije banke onom sa sjedištem u Mostaru i Banjaluci nismo dobili.