U povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, sinoć je u sali Centra za kulturu Travnik održana Svečana akademija.
Tradicionalno, veliki interes građana Travnika za ovaj događaj ispunio je salu do posljednjeg mjesta, a nakon uvodnog obraćanja načelnika Općine Travnik, Kenana Dautovića, koji je objasnio razliku u pojmovima između države i domovine, te čestitao našim sugrađanima važan dan, upriličen je bogat kulturno-zabavni program.
Tokom istog, građanima su se predstavili mališani iz JU Obdanište Travnik, školarci, horovi, dramske sekcije, limene glazbe, te mnogi drugi.
Martin Cooper, koji se smatra “ocem mobilnog telefona”, naglasio je da će ljudi ovaj uređaj imati ispod svoje kože.
Zaslužan je za razvoj prvog mobitela 1973. godine, a o tome šta će se desiti u budućnosti je govorio na Svjetskom kongresu mobilne tehnologije (MWC) koji se svake godine održava u Barseloni.
“Sljedeća generacija će imati mobitel ispod kože ušiju. Vaše tijelo će biti njegov savršen punjač. Kada jedete, vaše tijelo stvara energiju, zar ne? Unosite hranu i tijelo stvara energiju. Potrebno je malo energije za funkcionisanje takvog uređaja”, izjavio je Cooper za CNBC.
Njegova vizija nagovještava moguću sljedeću fazu u razvoju čovječanstva u kojoj će ljudsko tijelo biti prekriveno mikročipovima i senzorima. Nekoliko kompanija širom svijeta radi na tome, a jedna od njih je Neuralink, kompanija najbogatijeg čovjeka na svijetu Elona Muska.
Cooper je mišljenja da je pametni mobitel postao previše komplikovan. Kako je objavio CNBC, tržište ovih uređaja posljednjih godina stagnira te je dojam da se proizvođači bore kako stvoriti nešto novo. Donijeli su i probleme, kao što su ovisnost o društvenim mrežama i narušavanje privatnosti.
I Cooper je napomenuo da su ovisnost i narušavanje privatnosti postali ozbiljni problemi. No, optimističan, jer očekuje da će ova tehnologija posebno biti korisna u obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. Konstatovao je da čovječanstvo općenito napreduje.
Kako je kazao, nije mogao ni zamisliti da će mobiteli postati prenosni računari, kakvi su danas.
“Prije 50 godina je zaista bilo primitivno vrijeme. Nije postojao internet, nisu postojala integrisana kola, nisu postojale digitalne kamere. Nikada nam na pamet nije pala ideja da će jednog dana vaš mobitel biti kamera i enciklopedija”, naveo je.
Međutim, kako je rekao, znali su da će jednog dana svi imati mobitel.
Christopher Wray, direktor američkog Federalnog istražnog ureda (FBI), rekao je da se fokusiraju na tezu da je COVID-19 “vjerovatno slučajno procurio iz laboratorije u Kini”.
“FBI procjenjuje da se epidemija najvjerovatnije proširila kao rezultat potencijalne laboratorijske nesreće u Wuhanu”, napisao je Wray na društvenim mrežama.
Wray je rekao za FoxNews da su mnoge informacije o porijeklu epidemije povjerljive.
Wall Street Journal je naveo da je Covid-19 najvjerovatnije slučajno procurio iz laboratorije u Kini, prema povjerljivom obavještajnom izvještaju koji je Ministarstvo energetike nedavno predstavilo Bijeloj kući i ključnim članovima Kongresa.
Putnici koji su preživjeli tešku nesreću kada su se u noći između utorka i srijede sudarila dva voza kod grčkog grada Larise ispričali su medijima da su čuli jak prasak, a potom su vagoni počeli da se prevrću. Kako su rekli, oko njih je bio plamen na sve strane, a neki su se spasili tako što su iskakali iz vagona sa velike visine.
„Čuli smo jak prasak. Narednih 10 sekundi je bio pakao. Prevrtali smo se po vagonu dok se kompozicija nije zaustavila i dok konačno nismo pali. Onda je uslijedila panika. Kablovi, vatra. Vatra je odmah počela. Dok smo se prevrtali ispekli smo se. Vatra je bila i lijevo i desno“, ispričao je Rojtersu Stergios Minenis, koji je preživio nesreću.
Drugi putnik kaže da je prvih 10 do 15 sekundi poslije nesreće bio haos. I on navodi istu stravičnu situaciju – prevrtanje, vatru, kablovi koji vise, polomljeni prozori, zarobljeni ljudi koji vriše.
Angelos Cijamuras je ispričao medijima da se sudar osjetio kao zemljotres.
„Bio je veoma jak sudar. Ovo je užasna noć. Teško je opisati mjesto nesreće“, rekao je guverner Tesalije Kostas Agorastos za državnu televiziju.
Na snimcima nastalim neposredno poslije sudara vidi se gust dim koji kulja iz prevrnutih vagona. Najmanje jedan je potpuno smrvljen.
Na mjesto događaja je izašlo oko 150 vatrogasaca i 40 ekipa hitne pomoći, saopštila je vatrogasna služba, a prenosi BBC. Spasioci su rekli da su uslovi za spašavanje veoma teški zbog težine sudara.
„Nikada u svom životu nisam vidio ovako nešto. To je tragedija. Pet sati poslije sudara i dalje pronalazimo tijela, kazao je za AFP iscrpljeni spasilac koji se pojavio iz olupine vagona.
Volonter koji je došao da pomogne spasiocima rekao je da će svi ostati na mestu tragedije dok ne pronađu i posljednju osobu koja se nalazila u vozu.
Prema posljednjim podacima najmanje 32 osobe su poginule, a 85 je povrijeđeno u sudaru brzog putničkog i teretnog voza kod grada Larise. Voz je saobraćao na liniji Atina – Solun, a uzrok nesreće za sada nije poznat.
U organizaciji Općine Donji Vakuf i JU Centar za kulturu informisanje i sport Donji vakuf, danas se prigodnim programom obilježava 1. mart-Dan nezavisnoti Bosne i Hercegovine.
Medžlis Islamske zajednice Donji Vakuf je ispred zgrade općine upriličio podjelu zastavica Bosne i Hecegovine i Republike Bosne i Hercegovine, nakon toga je održana „Šetnja za domovinu“ u sklopu koje se povorka uputila prema Centralnom šehidskom spomen-obilježju i Partizanskom spomen-groblju gdje su građani i brojne delegacije položile cvijeće.
Cvijeće su danas položili, načelnik općine Donji Vakuf Huso Sušić s predsjedavajućim Općinskom vijeća Muhamed Hodžićem i zamjenikom predsjedavajućeg Općinskog vijeća Mustafom Veremom. Zatim, predstavnici JOB Donji Vakuf “Unija veterana”, Organizacija porodica Šehida i poginulih boraca općine Donji Vakuf, OO SDP Donji Vakuf, OO NIP Donji Vakuf, OO SDA Donji Vakuf.
Obilježavanje ovog važnog datuma se nastavlja održavanjem svečane akademije koja će se održati danas u Velikoj sali Doma Kulture s početkom od 18:00.
Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, kazao je da je Dan nezavisnosti BiH veliki dan zato što je demokratsku volju građana priznao cijeli svijet.
– To je prelomni momenat u historiji BiH. Da nije bilo 1. marta i većinske volje građana da žive u slobodnoj, cjelovitoj i nezavisnoj državi, danas bi granice “Velike Srbije” bile na liniji Karlobag, Ogulin, Virovitica – kazao je.
Uputio je poruku onima koji odbijaju prihvatiti 1. mart kao praznik.
– Prije ili kasnije, svi će morati poštivati državu BiH i Ustav BiH, ali i ovaj legalni državni praznik. Na ovaj praznik svi mogu biti ponosni. Da nismo odlučili da budemo u nezavisnoj, slobodnoj i suverenoj državi, danas bi BiH imala status šumadijskog okruga u Srbiji. Takvo poniženje hiljadugodišnje historije BiH nisu mogli dozvoliti građani BiH. Mi smo ponosni ljudi koji žele da žive ravnopravno i slobodno. Želimo BiH jednako komotnu za svakog čovjeka, za sve građane i za sve narode – kazao je Bećirović.
Jedan od najboljih košarkaša reprezentacije Bosne i Hercegovine, Jusuf Nurkić preko svog Facebook naloga čestitao je 1. mart Dan nezavisnosti BiH.
Nurkić je trenutno igrač Portland Trail Blazersa i nije mogao igrati za košarkaške Zmajeve u zadnjim utakmicama protiv Crne Gore i Mađarske zbog toga što je u toku sezona u NBA ligi.
Javnosti je poznato da je Nurkić veliki patriota što je dokazao u mnogo navrata od donacija za BiH do igranja reprezentativnih utakmica u stanju povrede.
Jusuf je na svom Faceboook nalogu podijelio sliku zastave Bosne i Hercegovine ispod koje se nalaze čestitke Dana nezavisnosti naše zemlje.
U opisu fotografije čestitao je Nurkić jedan od najbitnijih praznika za državu Bosnu u Hercegovinu na engleskom i bosanskom jeziku.
i Hercegovine danas, 1. marta, slave Dan nezavisnosti. Na današnji dan 1992. godine na referendumu je izglasana nezavisnost naše domovine.
Kao što je poznato, na glasanje je tog 1. marta 1992. izašlo oko 64 posto biračkog tijela, od čega je 99 posto građana glasalo za nezavisnost BiH.
Referendumu su pristupili Bošnjaci i Hrvati koji su glasali za nezavisnost, dok veći dio pripadnika iz naroda Srba nisu izašli na referendum želeći da BiH ostane dio krnje Jugoslavije.
Prema podacima, od ukupnog broja glasača 3.253.847 na referendum je izašlo i glasalo 2.067.969 ili 64,14 posto. Od ukupnog broja važećih glasačkih listića ZA je bilo 2.061.932 ili 99,4 posto, dok je Protiv glasalo 6.037 ili 0,29 posto, a nevažećih glasačkih listića je bilo 5.227 ili 0,25 posto.
Kako je glasilo pitanje?
Referendumsko pitanje se postavlja tako da građani na njega odgovaraju potvrdno ili odrečno. Oblik neposrednog glasanja i odlučivanja o nekom važnom pitanju u užoj ili široj društvenoj zajednici, tj. odlučivanje putem glasanja u kome građani treba da potvrde ili odbace neki prijedlog odluke.
“Ono o čemu treba da se izvijesti”, pravo naroda da općim glasanjem odluči o nekom novom zakonu; u ustavu nekih država: općenarodno glasanje o naročito važnim pitanjima radi primanja ili odbacivanja nekog važnog zakonodavnog akta (plebiscit).
Historijski posmatrano referendum je nastao u srednjovjekovenim kantonima u Švicarskoj. Referendum se najčešće primjenivao u Švicarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Francuskoj.
U samom pogledu Bosne i Hercegovine, u procesu razdvajanja bivše Jugoslavije, republike su podnijele zahtjeve Europskoj zajednici i njenim članicama za priznavanjem.
Komisija je zauzela stav da je potrebno organizirati referendum na kome će učestvovati svi građani Republike Bosne i Hercegovine bez ikakve razlike i da se sve održi pod međunarodnim nadzorom.
Podsjetimo, Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (SR BiH), na zajedničkoj sjednici Vijeća, održanoj 24. i 25. januara 1992. donijela je Odluku o raspisivanju referenduma za utvrđivanje statusa BiH.
U Skupštini BiH, srpski poslanici tada su oštro reagirati na Akt o reafirmaciji suverenosti. Osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić pozvao je na bojkot referenduma – pamte se njegove riječi kojima je u tom periodu u Skupštini BiH zaprijetio:
“Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak”.
Odgovorio mu je prvi predsjednik BiH Alija Izetbegović, dodajući, između ostalog, „da takvu Jugoslaviju kakvu hoće gospodin Karadžić neće više niko“.
I pored tih prijetnji Karadžića, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na 40 godina zatvora, formulirano je referendumsko pitanje koje je glasilo: „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“.
Na ovu formulaciju moglo se odgovoriti zaokruživanjem ZA i Protiv.
Kako smo već spomenuli, građani BiH su izlaskom na referendum 29. februara i 1. marta 1992. donijeli odluku da su ZA suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu.
Ko je prvi priznao BiH
Rezultati referenduma proglašeni su 6. marta 1992, od kada (retroaktivno) važi međunarodno priznanje o teritorijalnoj nezavisnosti.
Mjesec kasnije (6. april 1992.), prvo je nezavisnost Bosne i Hercegovine priznala Europska zajednica, a dan poslije (7. april 1992.) Sjedinjene Američke Države, a zatim je naša zemlja primljena u članstvo Ujedinjenih nacija, 22. maja 1992. godine.
Te 1992. godine, ujedno i prve ratne godine, 76 država svijeta priznalo je Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu, a prvo je to učinila Bugarska i prije referenduma 31. januara 1992. godine.
Tokom jučerašnjeg dana su učenici Treće OŠ Oborci i njihovi mentori, nizom aktivnosti,obilježili ovaj historijski datum za našu domovinu, i to samo onako kako to dječja srca,iskreno i s ljubavlju ,žele i znaju.
Obilježavanje 1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, započelo je jutros podizanjem državne zastave na sarajevskom brdu Hum, uz intoniranje himne.
Svečanosti su, između ostalih, prisustvovali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović.
Osim članova Predsjedništva BiH prisustvovale su i općinske delegacije, gradonačelnica grada Sarajeva Benjamina Karić, te predstavnici Vlade Kantona Sarajevo Darja Softić.
Prvi mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, slavi se povodom uspješno provedenog referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, održanog 29. februara i 1. marta 1992. godine. Glasalo je tada 2.073.568 glasača (izlaznost 63,7 posto građana s pravom glasa u BiH). Za nezavisnost izjasnilo se čak 99,7 posto osoba izašlih na referendum.
