Author: admin

  • Javni poziv za zakup zemljišta na kome ima pravo raspolaganja Općina Donji Vakuf u poljoprivredne svrhe

    Javni poziv za zakup zemljišta na kome ima pravo raspolaganja Općina Donji Vakuf u poljoprivredne svrhe

    Javni poziv za zakup zemljišta na kome ima pravo raspolaganja Općina Donji Vakuf u poljoprivredne svrhe.

    Pozivaju se sva pravna i fizička lica, te organizacije koje su registrovane da obavljaju poljoprivrednu djelatnost, da mogu aplicirati za korištenje poljoprivrednog zemljišta, koje se nalazi na području općine Donji Vakuf, putem dostavljanja pismenih ponuda.

    Oglas je otvoren do 07. aprila 2023. godine do 13:00 sati, a ponude se predaju u zatvorenoj koverti na adresu: OPĆINA DONJI VAKUF, ul. 14. septembar bb, Donji Vakuf sa naznakom: “Komisija za provođenje postupka licitacije za zakup poljoprivrednog zemljišta na područje općine Donji Vakuf. NE OTVARAJ!

  • Udruženje Đerđef uputilo Apel za pomoć za Alena Osmića iz Donjeg Vakufa

    Udruženje Đerđef uputilo Apel za pomoć za Alena Osmića iz Donjeg Vakufa

    Udruženje Đerđef uputilo je Apel za pomoć za Alena Osmića iz Donjeg Vakufa kojem je potrebna transplatacija bubrega, te za njegovo liječenje potrebno 45. 000 eura. 

  • Optužen je da je prevario mikrokreditnu organizaciju i banku za 165.000 KM

    Optužen je da je prevario mikrokreditnu organizaciju i banku za 165.000 KM

    Predrag Vukosav (60) optužen je da je kao pripadnik zločinačke organizacije, prevario mikrokreditnu organizaciju i banku za 165.000 KM.

    Protiv njega je optužnicu podiglo Tužilaštvo Brčko, a prema optužnici, kao direktor preduzeća “Orlov Kuk” Bijeljina lično kao jemac stvarao je uslove za podizanje namjenskih kredita i lažnim prikazivanjem činjenica doveo u zabludu službenike mikrokreditne organizacije i banke da na svoju štetu isplate 165.000 KM.

    “U periodu od 03. avgusta 2007. godine do 06. decembra 2007. godine, u Brčkom kao pripadnik zločinačke organizacije, u kojoj je sa podijeljenim ulogama zajedno djelovao sa Draganom Terzićem, Vladimirom Poparom, Željkom Perićem, u namjeri da sebi i drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, kod mikrokreditne organizacije “Eki” filijala Brčko i “Hypo Alpe Adria banka” Tuzla, kao direktor preduzeća, lično kao jemac stvarao uslove za podizanje namjenskih kredita. Radi se o kreditima u iznosu od po 30.000 KM i jedan u iznosu od 15.000 KM na formalne korisnike kredita koji su bili kreditno nesposobni, bez imovine. Za takvo postupanje dobijali su kao naknadu novčani iznos od po 1.000 KM”, navodi se u optužnici.

    Dodaju da je navodio neistinite podatke za formalne nosioce kredita i jemce, znajući pritom da oni neće moći vratiti prispjele mjesečne rate kredita, zbog čega je lažnim prikazivanjem činjenica doveo u zabludu službenike mikrokreditne organizacije i banke.

    Tako se navodi da je 03. avgusta 2007. godine, kao jemac lično i kao direktor preduzeća koje je samo formalno egzistiralo, svjestan da D.T. nije kreditno sposoban i da neće vratiti kredit, u dogovoru sa Poparom i Perićem, jemčio za D.T. dizanje kredita od 30.000 KM kod MKO “Eki” Brčko, znajući da D. T. neće vratiti kredit, a da on kao jemac neće namiriti nastalu štetu. D. T. je podigao kredit i za 1.000 maraka predao ostatak novca Popari, čime su oštetili MKO “Eki” za 30.000 KM.

    Terete ga i da je 16. avgursta 2007. godine, na isti način u dogovoru sa Poparom, dao dokumentaciju za jemca kredita M.G., lažno ga prikazujući kao zaposlenika svog preduzeća, svjestan da nije kreditno sposoban i neće vratiti kredit od 30.000 KM.

    Takođe i da je 17. avgusta 2007. godine, kao jemac svjestan da B.K. nije kreditno sposoban i da neće vratiti kredit, u dogovoru sa Poparom i Perićem, jemčio za dizanje kredita kod oštećene MKO “Eki” Brčko u iznosu od 30.000KM. Zahtjev za podizanje kredita je ispunio Perić sa neistinitim podacima, te je službenike “Eki” Brčko doveo u zabludu, nakon čega je B.K., ne znajući ko su žiranti podigao kredit i za 1.000 KM i ostatak predao preko posrednika Popari.

    Osim toga i 10. seprembra 2007. godine, u dogovoru sa Poparom i Perićem, jemčio je za M. S. dizanje kredita kod MKO “Eki” Brčko u iznosu od 30.000 KM, a zahtjev za dizanje kredita je ispunio Perić sa neistinitim podacima.

    M.S., je podigao kredit pa je za 1.000 KM preko posrednika predao ostatak Popari.

    Na isti način 06. decembra 2007. godine, optuženi je u dogovoru sa Terzićem i Poparom, dao lažnu dokumentaciju za jemstvo kredita, znajući da D.T. nema namjeru da vrati kredit, čime je omogućio D.T. da na svoje ime podigne kredit u iznosu od 30.000,00 KM, čime su oštetili “Eki” Brčko za navedeni iznos.

    Isto tako, prema optužnici, u julu 2007. godine, u dogovoru sa Branislavom Todorovićem i Draganom Terzićem, dao je dokumentaciju za M.T. nosioca kredita, lažno ga prikazujući kao zaposlenika svog preduzeća, čime je doveo u zabludu službenike Hypo Alpe Adria banci, filijala Tuzla.

    Odobrili su kredit M.T., koji je podigao kredit od 15.000 KM, a oštetio banku.

    Vukosava terete za produženo krivično djelo prevara i zločinačka organizacija.

     

    nezavisne

  • Hitna pomoć intervenisala zbog zdravstvenog stanja predsjednika sindikata zeničkih rudara

    Hitna pomoć intervenisala zbog zdravstvenog stanja predsjednika sindikata zeničkih rudara

    Predsjednik Sindikata Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja Zenica Elvedin Avdić odvezen je danas kolima Hitne pomoći ispred zgrade Gradske uprave Grada Zenica.

    Delegacija zeničkih rudara, koju je predvodio Avdić, pokušala je danas ponovo doći do gradonačelnika tog grada Fuada Kasumovića, ali, kako je nakon ukazane pomoći potvrdio Avdić, nisu stigli dalje od ulaza.

    – Mi smo bili tu više od sat vremena, ali nas niko nije primio. Bili su neki momci u civilu, koji su tražili da napustimo prostor, ali nismo željeli izaći. Tražili smo da nas neko primi, jer i mi smo ljudi. U tom je došla i policija, koja je tražila da odemo. Teško je sve ovo izdržati.

    Stigla mi je i Hitna pomoć te su me prevezli u svoje prostorije. Ustanovili su ubrzan rad srca, a upravo sam ponovo došao u Dom rudara – rekao je Avdić, te najavio da on i njegovih 15-ak kolega iz Sindikata nastavljaju štrajk glađu, koji su započeli prekjučer ujutro.

    Zenički rudari, kojima su podršku dale i kolege iz preostalih šest rudnika iz Koncerna Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, jučer su protestirali ispred zgrade Gradske uprave Grada Zenica, ali ih niko nije primio.

    Sindikat radnika rudnika Federacije BiH, nakon što su jutros u svim rudnicima održali jednosatni štrajk upozorenja, najavio je da će danas, ako se do 15 sati ne deblokira račun zeničkog rudnika od strane Grada Zenica te rudari ne dobiju plaću, odrediti naredne poteze.

    Vjerovatno će sutra ponovo protestirati pred zgradom Gradske uprave Grada Zenica te Upravom ZDRMU Zenica, a najavili su i mogućnost generalnog štrajka.

     

    faktor

  • Svečano započeo projekt obuke i stručnog usavršavanja za nezaposlene u SBK

    Svečano započeo projekt obuke i stručnog usavršavanja za nezaposlene u SBK

    Mješovita srednja tehnička škola Travnik u okviru projekta „SARADNJOM DO BOLJE KONKURENTNOSTI – SBK“ koji realizuje Lokalno partnerstvo za zapošljavanje SBK/KSB (LPZ SBK) uz podršku Evropske unije i Međunarodne organizacije rada u BiH, nedavno je pozvala nezaposlene osobe sa evidencije Zavoda za zapošljavanje SBK/KSB za prijavu učešća u programu obuke i stručnog usavršavanja za CNC operatere u SBK/KSB. Upravo danas u prostorijama MSTŠ Travnik obraćanjima uključenih u projekt isti je započeo.

    U okviru Projekta planirano je provođenje obuke za minimalno 30 nezaposlenih lica prijavljenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje SBK/KSB.

    Obuka uključuje teorijski i praktični dio (120 sati ukupno) i potpuno je besplatna za sve učesnike sa pokrivenim troškovima prijevoza i ishrane tokom obuke. Teorijski dio obuke će biti realizovan u Travniku po programu osposobljavanja koji je odobren od Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK/KSB. Praktični dio obuke će se realizovati u partnerskim preduzećima vodeći računa o prebivalištu polaznika. Svi izabrani polaznici/e će biti na vrijeme informisani o mjestu i vremenu održavanja obuke.

     

    Travnicki.info

  • Sarajevska sutkinja koja je u bjekstvu tražila ukidanje zabrane nad milionskom imovinom

    Sarajevska sutkinja koja je u bjekstvu tražila ukidanje zabrane nad milionskom imovinom

    Optužena Lejla Fazlagić-Pašić iz Hrvatske se obratila Ustavnom sudu BiH. Prema optužnici nekretnine s umrlih knjižili su na članove grupe i rodbinu

    Lejla Fazlagić-Pašić, protiv koje je u Sarajevu potvrđena optužnica za krivična djela organizirani kriminal, zloupotreba položaja, pranje novca, krivotvorenje isprave, te prevara, a koja se već nekoliko godina nalazi u bjekstvu u Hrvatskoj tražila je od Ustavnog suda BiH da ponište odluke nižih sudskih instanci i ukine mjere osiguranja njene imovine.

    Ustavni sud BiH odbio je ovaj njen zahtjev. Kako stoji u odluci Ustavnog suda BiH, ona se i dalje nalazi u bjekstvu i za njom je raspisana potjernica. Inače, Fazlagić-Pašić, koja je prije bijega u Hrvatsku bila sutkinja Općinskog suda Sarajevo, optužena je da je bila članica organizirane kriminalne grupe na čelu sa Alijom Delimustafićem.

     

     

    Odluka Ustavnog suda

    Iako je je protiv nje potvrđena optužnica još 2018. godine, suđenje u ovom predmetu još uvijek nije počelo.

    Prema navodima Kantonalnog suda, u toku je zakazivanje ročišta radi izjašnjenja o krivici. Odluka Ustavnog suda BiH dalje otkriva da se vrijednost njenih nekretnina, koje su predmet osiguranja, procjenjuje na najmanje 1.463.741 KM. Kantonalni sud je zaključio da postoji opasnost da bi imovina, ukoliko ne bude obezbijeđena, mogla biti poklonjena, prodata ili na drugi način otuđena.

    Inače, ova mjera je donesena zbog sumnje da je imovina pribavljena krivičnim djelom, pa je Kantonalni sud produžio privremenu mjeru osiguranja i to od 27. februara 2022. do 27. februara 2024. godine.

    Prema optužnici, Fazlagić- Pašić se tereti da je u fingiranim sudskim postupcima koje je vodila nekretnine s umrlih knjižili su na članove grupe i rodbinu, a potom su ih sklapanjem ugovora prodavali trećim osobama. Počinjenjem pomenutih krivičnih djela kao organizirana grupa stekli su protupravnu imovinsku korist u iznosu većem od 10 miliona maraka.

    Fazlagić-Pašić je prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu BiH prethodno odbio i Vrhovni sud FBiH koji potvrdio odluku Kantonalnog suda Sarajevo. Inače, ona se tokom procesa na Ustavnom sudu BiH za razliku do Kantonalnog suda više nije izjašnjavala.

     

     

    Odluka Ustavnog suda

    Prema ranijem pisanu CIN-a, nakon bijega u Hrvatsku Fazlagić se skrasila u svojoj vikendici u Maloj Dubi kod Makarske. Kako se navodi u tekstu CIN-a, kaže da danas živi od povremenih poslova koje obavlja u Makarskoj za jedan advokatski ured iz Zagreba. Iako je Ministarstvo pravde BiH zvanično zatražilo njeno izručenje, hrvatski ministar pravde odgađao je odluku o ovom zahtjevu. Fazlagić, pisao je CIN, ipak, najavljivala da će se vratiti u Sarajevo i braniti od optužnice, što, pak, do danas nije učinila.

  • Uvoz polovne odjeće u BiH mjeri se milionima KM, žene najčešći kupci, najviše se prodaje vikendom

    Uvoz polovne odjeće u BiH mjeri se milionima KM, žene najčešći kupci, najviše se prodaje vikendom

    Uvoz polovne odjeće u Bosnu i Hercegovinu iz godine u godinu raste, a iz second hand prodavnica kažu da je mušterija sve više i da se kupuje sezonska odjeća za djecu, muškarce i žene koje i najviše kupuju u ovim prodavnicama.

    Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH ukazuju na porast uvoza, pa je prošle godine uvezeno 4.853 tone polovne odjeće u vrijednosti od 10,7 miliona maraka, a u januaru i februaru 2023. godine više od 728 hiljada kilograma nošene odjeće u vrijednosti od 1,8 miliona maraka!

    Vlasnici second hand prodavnica u cijeloj BiH zadovoljni su prodajom i kažu da se sve kupuje od majica, džempera, košulja pantalona do markirane robe za djecu, muškarce i žene koje su najbolje mušterije u ovim prodavnicama.

    Najveći promet se ostvari pred promjenu sezonske odjeće kada budu i dodatna sniženja polovne robe, kako bi se prodavnica napunila novom odjećom. Posjeta ovim prodavnicama naročito se povećava vikendom, jer tada građani koji kupuju polovnu odjeću imaju više vremena na raspolaganu da izaberu šta će kupiti. Sve je više i mladih koji kupuju, kažu nam u prodavnicama polovne robe.

    Ističu, da je i velika potražnja za posteljinom, pa čak i peškirima, a to je uglavnom nekorištena roba i sa povoljnim cijenama.

    Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je u posljednjih deset godina uvoz korištene odjeće iz godine u godinu veći za oko jedan do dva miliona maraka, a kada poredimo 2021. godinu i prošlu, vidimo da je uvoz skočio za tri miliona maraka.

    Od 2015. do 2020. godine uvoz se kreće oko 6,5 miliona maraka, što je u prosjeku oko tri tone težine ovih tekstilnih proizvoda. Nakon toga, 2021. godina bilježi skok na 7,9 miliona KM, što je 4.182 tone godišnje.

     

  • Federalni inspektori na terenu u SBK: Izvršeno 755 pojačanih inspekcijskih nadzora, kazne preko pola miliona KM

    Federalni inspektori na terenu u SBK: Izvršeno 755 pojačanih inspekcijskih nadzora, kazne preko pola miliona KM

    U okviru provođenja pojačanih inspekcijskih nadzora u oblasti sive ekonomije, inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove su u periodu od 13. do 24.3.2023. godine izvršili 755 pojačanih inspekcijskih nadzora i 3 kontrolna nadzora, u kojima su evidentirani prekršaji koji podrazumijevaju izdavanje 318 prekršajnih naloga s finansijsim teretom od 531.552,00 KM.

    Subjektima nadzora kod kojih su uočena manja odstupanja izdato je 57 rješenja o otklanjanju nedostataka, te zbog propusta neće biti prekršajno sankcionirani ukoliko iste otklone u ostavljenom roku. Izrečena su i 22 rješenja o zabrani (17 rješenja o privremenoj zabrani rada za fizičko lice zbog neposjedovanja sanitarne knjižice i 5 rješenja o zabrani prometovanja sadnog materijala), a za naplatu na ime naknada za vode, šume, ceste i zrak je evidentiran iznos od 182.324,00 KM. U nadzorima u oblasti radnih odnosa u saradnji s kantonalnim inspekcijama rada, zatečeno je 18 radnika na crno.

    U kontrolama temeljem Zakona o fiskalnim sistemima FBiH, utvrđeno je da svaki od 315 kontrolisanih subjekata posjeduje fiskalnu kasu, dok 55 subjekta u trenutku nadzora nisu izdavali fiskalne račune, zbog čega će biti prekršajno sankcionirani. Kazne za neizdavanje fiskalnog računa propisane su Zakonom o fiskalnim sistemima FBiH, a kreću se u rasponu od 2.500KM do 20.000KM za pravno lice – obveznika, od 1.000KM do 3.000KM za odgovorno lice u pravnom licu, te od 3.000,00KM do 10.000,00KM za poduzetnika.

    Nadzore provode mješoviti timovi Federalne uprave za inspekcijske poslove u saradnji s kantonalnim inspekcijskim organima, u skladu s “Programom pojačanih inspekcijskih nadzora na području svih kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine” za period mart-avgust 2023. godine”.

    Predmet inspekcijskih kontrola su, između ostalog, prometovanje roba i usluga, vođenje poslovnih knjiga, prometovanje drvnih sortimenata, promet građevinskog materijala, izdavanje fiskalnih računa, korištenje novčanih poticaja u poljoprivrede i ruralnom razvoju, obavljanje farmaceutske djelatnosti, te nadzori u drugim oblastima iz nadležnosti 11 federalnih inspektorata. Pojačani nadzori će trajati do 22.8.2023. godine.

    Apelujemo na privredne subjekte da usklade svoje poslovanje s pozitivnim propisima kako ne bi bili predmet sankcionisanja.

    Molimo građane da uočene nepravilnosti u radu privrednih subjekata prijave putem:

    – kontakt forme „Prijavi nepravilnost“ na web stranici FUZIP (https://fuzip.gov.ba/prijavi-nepravilnost/

    – telefona za prijave: 033 /22 66 44 (otvoren 24 sata)

    – e-maila: info@fuzip.gov.ba

    – poštom, na adresu Fehima ef. Čurčića br. 6. Sarajevo.

  • Hadžić: Kamatne stope će rasti, u ovom trenutku ne bih rješavao stambeno pitanje

    Hadžić: Kamatne stope će rasti, u ovom trenutku ne bih rješavao stambeno pitanje

    Ekonomista Faruk Hadžić za N1 je analizirao trenutnu ekonomsku situaciju koja uslovljava život građana u Bosni i Hercegovini. Između ostalog je poručio da će kamatne stope i dalje rasti kako bi se ublažila inflacija te da iz tog razloga u ovom trenutku ne bi rješavao stambeno pitanje.

    Hadžić je kazao da svjedočimo rekordnoj inflaciji koja je u Bosni i Hercegovini znatno veća nego u ostalim zemljama.

    “I ovi proteste koje gledamo u drugim zemljama su pokazatelj da ljudi traže jednostavno ono što im pripada. Njihova nominalna plata je možda rasla, ali realna nije. I šta se može kupiti s tim novcem koji se dobije. Realna plata u BiH je smanjena, a nominalna je rasla. Dakle, svako od nas ako je dobio i neko čak manje povećanje plata ne može više kupiti isto proizvoda i platiti usluga kako se možda moglo prije nekoliko godina. I to je sada najveći problem”, naveo je Hadžić.

    Podsjetio je i na upozorenje koje je prošle godine poslao entitetskim vladama rekavši im da moraju reagovati.

    “Rekordni rast poreskih prihoda do kojeg će doći prošle godine smo najavljivali i na kraju smo došli do toga da je bilo 2,6 milijardi KM više prikupljenih poreza. To je trebalo vratiti građanima, privredi i radnicima na vrijeme, jer što smo duže čekali sada je teže. Imamo sada paradoksalnu situaciju, opet je jučer u Domu naroda Parlamenta BiH bilo govora o akcizama da li će doći na dnevni red ili ne. Poznat je stav, nas struke, da su se akcize trebale ukinuti jer bi tada došlo do dosta manjeg rasta cijena u BiH. Međutim, mi sada liječimo posljedice takve jedne katastrofalne odluke vlada u BiH, jer nismo se odrekli privremene naplate akciza od 250 miliona KM. Manje bi samo naplatili dodatnog poreza ne bismo ugrozili budžete, a danas je samo u Federaciji BiH potrebno ove godine izdvojiti  600 miliona KM više za penzije, ali ne da bi one bile veće već da bi se samo pokrio ovaj aspekt inflacije. I to su loše odluke gdje ćemo danas morati puno izdvojiti za različite kategorije stanovništva”, pojasnio je Hadžić.

     

    Smatra da kod političara koji donose odluke nema apsolutne spremnosti da se ova situacija promijeni.

    “Da napravite anketu i pitate da li se u Federaciji BiH trebaju smanjiti doprinosi svi bi rekli da treba, ali niko neće reći kad će se to desiti. To pravi veliki problem, jer prema mom mišljenju i da danas smanje doprinose na neki niži nivo to bi opet stupilo na snagu 1. januara i to je predug period za čekanje”, dodao je.

     

    Kaže da generalno stanovništvo u BiH svoje dohotke, naknade, plate i penzije najviše troše na hranu.

    “Upravo je u kategoriji hrane došlo do najvećeg poskupljenja u BiH. Vi imate nekakav zbirni indeks potrošačkih cijena kojim se mjeri inflacija i on uzima 610 različitih proizvoda u rangu od nekih 12 procenata. Međutim, rast cijena hrane je dosta veći i problem nastaje kada se većina dohotka troši na hranu, a mali rast je dovoljan da utječe na vaš dohodak da možete manje kupiti jer morate jesti, ali ne morate možda nekakve druge stavke koristiti kako biste napravili uštedu”, naglasio je Hadžić.

     

    Zatim je istakao da se često inflacija pogrešno shvata.

    “Građani, a i novinari me pitaju kada će biti kraj inflacije i kada će se cijene vratiti na prethodni nivo. Treba istaći da to zapravo nije kraj kada se cijene vraćaju već da se inflacija toliko uspori i da sporo raste, a da se u međuvremenu pruži prilika platama, penzijama i svemu onome što je izvor prihoda građanima, da se povećaju i to će onda biti kraj inflacije. Mi ove godine bilježimo već usporavanje, statistički ćemo to vidjeti tek od marta i aprila, ali i dalje cijene rastu. Dodatno usporavanje inflacije će umnogome značiti od toga kako će vlade SAD-a i Evropske unije reagovati i hoće li i dalje povećavati kamatne stope. To je nažalost jedini mehanizam u ovom trenutku, podizanje kamatnih stopa da bi se obuzela inflacija. Međutim, mi sada imamo situaciju da one još nisu dovoljno povećane da bi se inflacija izbrisala i sada smo u nekom međuprostoru. Imamo još visok nivo inflacije, a ne možemo tako brzo povećavati kamatne stope, jer bi se ugrozio finansijski sistem. Zato će sada biti jako teška odluka – ako se nastavi podizanje kamatnih stopa može doći do finansijske krize, a ako se zaustavi, onda će inflacija još biti tu”, naglasio je Hadžić.

    Istakao je da trenutno inflacija iznosi oko 12, možda nešto više procenata te da to ne znači da cijene ne rastu.

    “One će i dalje rasti, ali dosta sporije. U prvom nekakvom udaru prošle godine cijena piletine je povećana sa osam na 12 KM, to je kada gledate u nekom procentu povećanje od 50 posto, a ako danas imaste povećanje od jedne KM, cijene i dalje rastu, ali je to povećanje od nekih 8,3 posto otprilike i to vam pokazuje da cijene rastu, ali sporije. Generator inflacije u BiH su većinom plate i one trebaju rasti, ali pošto država ima rekordne naplate poreza to se odlikuje onda povećanjem i inflacije. Naprimjer, ako vama poslodavac poveća platu za 100 KM, to je onda 70 KM poreza državi. Dakle, ako bi se smanjio taj porez onda bi se značajno usporila i inflacija. Vrlo je bitno u slučaju bilo kakvog dolaska krize što više ojačati ekonomiju, dati priliku preduzećima da mogu biti što stabilnija i odgovoriti na jedan takav izazov”, mišljenja je Hadžić.

     

    Naglasio je da je dosta građana imalo određenu ušteđevinu, ali smatra da je to više problem naše dijaspore.

    “Koja je imala određenu ušteđevinu i kako je krenuo rast cijena oni su bili popriličan generator napuhavanja ovog balona u segmentu nekretnina čime su napravili veliku štetu nama u BiH. Svako ko me pitao krajem 2021. godine da li treba fiksirati kamatne stope i da li će one rasti – svima sam rekao da fiksiraju kredit, jer će doći do promjene varijabilne kamatne stope koja će u velikoj mjeri utjecati na otplatu. To je u tom trenutku bila ispravna situacija, ali sada moram reći da kamate generalno rastu i ja da moram sada rješavati stambeno pitane u ovom trenutku ga ne bih rješavao. Prvo toliko su napuhane cijene nekretnina, a drugo je to da su otplate kredita jako skupe i zarobio bih se cijeli život za otplatu nekretnine”, zaključio je Hadžić.

     

    N1

  • Strancima u BiH prošle godine izdato 3.780 radnih dozvola, najviše državljanima Turske

    Strancima u BiH prošle godine izdato 3.780 radnih dozvola, najviše državljanima Turske

    Strancima je u Bosni i hercegovini prošle godine izdato ukupno 3.780 važećih radnih dozvola, od čega najviše državljanima Turske, Srbije, Hrvatske i Kine, rečeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

    Izdato je 1.645 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 2.135 nezavisno od nje.

    U Republici Srpskoj izdato je 1.447 važećih radnih dozvola, i to 829 koje se računaju u kvotu i 618 izdatih nezavisno od utvrđene kvote, a u Federaciji BiH /FBiH/ 2.076 važećih radnih dozvola, od čega 782 koje se računaju u kvotu i 1.294 nezavisno od nje.

    Izdato je i 257 važećih radnih dozvola u Brčko distriktu, i to 34 koje se računaju u kvotu i 223 nezavisno od nje.

    Najviše važećih radnih dozvola izdato je državljanima Turske – 861 /u FBiH 401, u Republici Srpskoj 300, a u Brčko distriktu 160/, zatim 661 državljanima Srbije /u FBiH 186, u Srpskoj 453, u Brčko distriktu 22/.

    Državljanima Hrvatske i Kine izdato je po 169 važećih radnih dozvola, 137 Kuvajta, 123 Bangladeša, 122 Indije, a 102 državljanima Crne Gore.

    Iz Agencije navode da su 884 važeće radne dozvole izdate u građevinarstvu, 560 u trgovini na veliko i malo, kao i popravci motornih vozila i motocikala, 370 u umjetnosti, zabavi i rekreaciji, 356 poslovanju nekretninama, 312 prerađivačkoj industriji, a 236 u ostalim uslužnim djelatnostima.

    Od ukupnog broja izdatih radnih dozvola koje se računaju u kvotu, u BiH je u 2022. godini produženo 433, a 1.212 je izdato za novo zapošljavanje.

    Od toga je u Republici Srpskoj produženo 208 radnih dozvola, FBiH produženo 215, Brčko distriktu 10, dok je novoizdatih radnih dozvola u RS bilo 621,

    FBiH 567, te Brčko distriktu 24.

    Iz Agencije za rad i zapošljavanje navode da je kvota za prošlu godinu bila popunjena 49 odsto, kao i da su lani poništene 232 radne dozvole, i to u Republici Srpskoj 148, FBiH 33, te Brčko distriktu 51.

    Kada je riječ o prijedlogu za kvotu u tekućoj godini, iz Agencije ističu da su ga predložili zavodi za zapošljavanje u BiH, da je prošao Savjetodavni odbor Agencije za rad i zapošljavanje, kao i da je upućen Ministarstvu civilnih poslova kako bi ga razmatrao Savjet ministara BiH, koji to još nije učinio.

    Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u ovoj godini iznosi 3.995, od čega se 1.400 odnosi na Republiku Srpsku, 2.435 na FBiH, a 160 na Brčko distrikt.