Author: admin

– Imran je primjer kako se može biti uspješan u školi, baviti se sportom i postizati vrhunske rezultate, a u isto vrijeme biti posvećen vjeri i izučavanju hifza. Ovog sjajnog momka upoznali smo kroz njegove uspjehe u Džudo klubu “Braća Lukač”, čiji je višegodišnji član. Višestruki je državni prvak i učesnik međunarodnih takmičenja, ponosni vlasnik medalja sa balkanskih takmičenja, te osvajač brojnih nagrada na domaćim takmičenjima. Iako je džudo njegova ljubav i strast, posebno mjesto u srcu čuva za vjeru i ljubav prema Bogu – saopćila je Općina Stari Grad Sarajevo na čijem području Imran živi sa porodicom.

Još od malih nogu Imran je krenuo u mekteb u svojoj džamiji, a u septembru 2019. godine počeo je učiti hifz u Carevoj džamiji pod mentorstvom muhafiza Sadrudina ef. Išerića. Trebale su mu samo dvije godine da pred posebnom komisijom prouči posljednje sure Kur’ana, u augustu prošle godine, kada mu je bilo samo 15 godina. Tako je Imran postao 21. hafiz Škole hifza u Carevoj džamiji i jedan od najmlađih hafiza ne samo u Starom Gradu, nego i cijeloj Bosni i Hercegovini.

FOTO: Općina Stari Grad Sarajevo

Prema njegovom riječima, postao je hafiz isključivo radi Božijeg dara.

– Bog me nadahnuo za učenje hifza. Neko se može truditi da bude hafiz, ali jednostavno ne ide. Ja sam to istinski želio i posvetio sam se u potpunosti ispunjenju tog cilja – ispričao je Imran i dodao da za većinu svojih uspjeha zahvalnost duguje svojim roditeljima, ocu Elmedinu i majci Maji.

Iako ima svega 16 godina, način na koji razmišlja pokazuje njegovu zrelost i jasne životne ciljeve.

– Rezultati dolaze sa predanim i usredotočenim radom, jer moramo znati da koliko dajemo, toliko možemo i očekivati. Za neispunjene ciljeve ne treba tražiti opravdanja, jer kada stalno tražimo opravdanja, onda nismo spremni za određeni poduhvat – zaključuje mladi hafiz Gušić.

FOTO: Općina Stari Grad Sarajevo

Posebno mjesto u njegovom srcu zauzima ramazan, kao najvažniji mjesec u godini.

– Za mene je ramazan nešto posebno i volio bih kada bi ga svi tako doživljavali. To je mjesec kada se trebamo približiti jedni drugima, da budemo na okupu. Ramazan je jedinstvena prilika da se ljudi očiste loših navika, loših prohtjeva i svega lošeg. Ljudi u ramazanu trebaju promijeniti svoj život nabolje – kazao je Imran.

Mladi hafiz Imran Gušić u budućnosti želi nastaviti izučavati Kur’an, ali ne želi zapostaviti ni svoj sportski, kao ni obrazovni put. Kako je kazao, nakon srednje škole namjerava upisati Medicinski fakultet u Sarajevu i jednog dana postati ljekar.

Prema riječima Seje Delje, predsjednik Saveza, april je karakterističan po voćnoj paši, koja predstavlja uvod u glavnu pčelinju pašu – bagrem. Tačnije, od ovog mjeseca, kako dodaje naš sagovornik, zavisi da li će ove godine biti meda ili ne?!

– Najvažniji posao pčelara u aprilu je da uradi sve poslove kako bi omogućio da pčelinja društva što snažnija i jača uđu u bagremovu pašu, a to su između ostalog: prihranjivanje pčelinjih društava, kontrola štetočina, osiguravanje dovoljno vode u pojilištima, sprečavanje nagona za rojenje… – pojašnjava Deljo.

Sejo Deljo

Dodaje da i početak proljeća ide na ruku pčelarima.

– Rekao bih da je sezona u dobrom zamahu. U prethodnih nekoliko dana bilo je malo hladnije, ali to neće biti veliko opterećenje za pčele koje se normalno razvijaju. Ispaša džanarike i nekih proljetnih cvjetnica već je prošla, a ono što slijedi je bagrem i rano voće.

Na području FBiH registrirano je oko 220.000 košnica, što je uz 350.000 košnica sa područja entiteta RS, respektabilan pčelinji fond koji, kako kaže Deljo, treba uvažavati i dalje razvijati, najlakše primjenom onoga što su već odavno uvele uređene evropske zemlje.

– Prošle godine pčelari u FBiH uspjeli su proizvesti oko 2.000 tona meda, što, kada se pretvori u novac, iznosi oko 40 miliona KM. To znači da se po svakoj košnici u prosjeku ubiralo od 10 do 20 kilograma meda, zavisno od područja. To naravno jeste malo jer BiH ima sve predispozicije da pčelarstvo postane jedna od najunosnijih poljoprivrednih grana ako uzmemo u obzir kvalitet meda kojeg proizvedu naši pčelari, a koji je nadaleko poznat i cijenjen. Nažalost, mi godišnje na razne načine i uvezemo oko 2.000 tona meda uglavnom sumnjivog kvaliteta, što su pokazale i analize koje su rađene. Oko 47 do 50 posto patvorenog meda ušlo je u zemlje Evropske unije. Da ne govorim šta sve završava na bh. tržištu koje nema tako jaku i organiziranu kontrolu i nadzor kao EU. Med je nažalost jedna od najpatvorenijih namirnica i to mnogi iskorištavaju – ističe Deljo.

Kako bi se smanjio uvoz nekvalitetnog i ojačala proizvodnja kvalitetnog meda u našoj zemlji, potrebno je, prema riječima Delje, više ulagati u ovu poljoprivrednu granu.

– Kada sam došao za predsjednika Saveza, nije bilo nikakvih poticaja. Naravno, to više nije tako. Prošle godine visina poticaja na nivou Federacije BiH iznosila je 10 KM po košnici i izdvojena su oko dva miliona KM. Ove godine projekcije su da se poticaji povećaju na 12 maraka. Nismo zadovoljni jer bi to bilo povećanje samo 20 posto, a pritom budžet za poljoprivredu viši je za 60 posto. Zato smo odlučili da ne pristajemo na manje od 15 KM. Očekujemo pregovore, vidjet ćemo šta će biti. Naravno, postoje i podsticaji na nivou kantona, ali ne mogu se ostvariti po dva osnova. Postoje i neke općine koje razmišljaju o ulaganju u lokalni razvoj pčelarstva. Vidjet ćemo šta će na kraju biti – navodi Deljo.

Pčelari puno očekuju i od Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH za period od 2021. do 2027, kojom je prema riječima Delje, godišnje predviđeno 3,6 miliona KM ulaganja u pčelarstvo.

– Strategija još nije usvojena u Domu naroda Parlamenta FBiH. Smatramo da bismo tim podsticajima mogli napraviti značajan iskorak te bili konkurentniji i prepoznatljiviji i van granica naše zemlje – zaključio je Deljo.