“Svaka generacija ima trenutak kada mora da brani demokratiju i svoju osnovnu slobodu. Vjerujem da je ovo naš. Zato se kandidujem za novi mandat za predsednika SAD. Pridružite nam se, da završimo posao”, objavio je Biden na Twitteru.
Program N1

“Svaka generacija ima trenutak kada mora da brani demokratiju i svoju osnovnu slobodu. Vjerujem da je ovo naš. Zato se kandidujem za novi mandat za predsednika SAD. Pridružite nam se, da završimo posao”, objavio je Biden na Twitteru.
Program N1

Obavještavamo građane Donjeg Vakufa , da će se u skladu sa Odlukom o praznicima i značajnijim datumima koji se obilježavaju u organizaciji Općine Donji Vakuf , dana 30.aprila 2023. godine sa početkom u 17,00 sati, obilježiti Dan sjećanja na prve i sve ostale civilne žrtve rata u Donjem Vakufu.
Navedeni dan će se obilježiti odavanjem počasti prvim civilnim žrtvama rata poginulim priliko rušenja mosta kao i ostalim civilnim žrtvama rata te polaganjem cvijeća na spomen ploći na mostu “Alija Izetbegović”.
U eksploziji gradskog mosta 30.aprila 1992. godine pale su prve žrtve agresije na našu zemlju u Donjem Vakufu. Život je tada izgubilo i dvoje devetogodišnjaka, Alen Kačar i Narcis Mlinarević, te Safet Čavak, Miodrag Marjanac i Enver Kulašin Cikota.
Polovinom februara 1992. godine, Srpska demokratska stranka proglašava “srpsku opštinu” Donji Vakuf u kojoj srpsko stanovništvo čini 39%, a Bošnjaci 55%. Kasnije je opština dobila naziv Srbobran. U periodu februar – april 1992. godine, pripadnici srpskih oružanih formacija otvaranjem vatre, šire strah kod bošnjačkog stanovništva. Vrše se hapšenja Bošnjaka i Hrvata, te odvođenje u motelu “Semešnica”, gdje se fizički maltretiraju i zlostavljaju.
Srpska snaga (vojska i milicija) postavljaju punktove na prevoju Komar i kod benzinske pumpe na izlazu iz Donjeg Vakufa prema Bugojnu, gdje vrše pretres i maltretiranje bošnjačkog stanovništva.
Vrhunac tih aktivnosti dogodio se 30. aprila 1992. godine kada je miniran most preko rijeke Vrbas u samom centru Donjeg Vakufa, gdje je ubijeno nekoliko ljudi i pričinjena velika materijalna šteta na širem prostoru grada.
PREDSJEDNIK KOMISIJE:
Smajić Husmir

Korisnike bankarskih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine uskoro bi moglo dočekati novo neugodno iznenađenje na šalterima uz činjenicu da je nemali broj ljudi s podignutim kreditima odranije prislijen plaćati i više kamate.
Naime, banke u u FBiH razmatraju mogućnost da zbog, navodno povećanja troškova, dižu cijene naknada i usluga po raznim osnovama. To bi se moglo odnositi na povećavanje naknade za podizanje novca na bankomatu drugih banaka, potom naknade za vođenje tekućih računa, uključujući i onih za isplatu penzija…
Da se zaista nešto sprema i da ovi navodi nisu neutemeljeni, potvrdio je za Faktor Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.
– Istina, ima informacija da će doći do povećanja cijena usluga i naknada banaka. Razlog su povećani troškovi banaka u prethodnom periodu. Banke će se vjerovatno povećavati cijene za onoliko koliko su im porasli troškovi – kaže Kutle i naglašava:

Berislav Kutle
– Da li će sve banke to učiniti i u kojem iznosu i za koje vrste usluga, to je teško govoriti jer sve one vode svoje samostalne finansijske politike. Mnogo toga zavisi i od odnosa ponude i potražnje. Klijentima preostaje da se dobro informišu o svim uvjetima i izaberu banku čija im cijena usluga najviše odgovora.

Možda vam se dogodilo da prilikom šetnje, pored vas prođe automobil i vozač vas, svjesno ili nesvjesno, “zalije” vodom od glave do pete. Ako ne znate, taj čin je kažnjiv, ali trebate ga prijaviti. Kako? Koje su procedure, te da li se ovakve situacije u BiH zaista i prijavljuju? Odgovor na ova pitanja za N1 dao je komandir Jedinice za saobraćaj MUP-a Kantona Sarajevo Nedžad Mulaosmanović.
Prema članu 112. Zakona o osnovama bezbjednosti prometa na ulicama BiH, vozač koji se kreće mokrim kolovozom u naselju, dužan je da prilagodi brzinu kretanja vozila tako da izbjegne prskanje pješaka koji se kreću ivicom kolovoza ili trotoara. Da li je u cijeloj BiH kažnjivo kada vozač automobila isprska pješaka u saobraćaju, Mulaosmanović kaže:
“Zakon je državni i njegove odrebe i odredbe člana 112. primjenjuju se u cijeloj BiH”.
Kaznena odreba je propisana i sankcija je fiksna, odnosno od 30 KM.
“Procedura prijave je kao i svaka druga za protivpravno ponašanje. Prijavite lokalnoj policijskoj stanici slučaj i onda se poduzimaju mjere i pronalazak počinioca. Bilo bi poželjno pored registarskog broja vozila, znati i mjesto i vrijeme kada se to dogodilo, a poželjna je fotografija da se vidi pričinjena šteta”, kazao je Mulaosmanović.
Kaže da je razlog što ljudi ne prijavljuju ovakve slučajeve što se moraju pojaviti na sudu i što je kazna za počinioca 30 KM.
“U Kantonu Sarajevo je jako mali broj prijava. Ljudi dođu i kada im se objasni postupak i da se moraju suočiti s tim vozačem, odustaju od prijava”, objašnjava.
Mulaosmanović je objasnio i da li je kažnjivo ako se nađemo u situaciji na semaforu i zasviramo nekome da krene.
“Član 67. propisuje da se znak upozorenja koristi samo uz kolovoz ako se u blizini nađu djeca koja ne poštuju pravila kolovoza”, dodao je.
Dalje kaže da ljudi često postavljaju pitanja da li je blicanje ili ambledovanje kao upozorenje drugim vozačima zakonski kažnjivo.
“Član 68. detaljno razrađuje svjetlosne znakove upozorenja i da se u prisustvu policije ne koristi. To nije kažnjivo, ali to blicanje po mom mišljenju djeluje preventivno jer vozači smanje brzinu kretanja zbog prisustva policije”, zaključio je.
Program N1

Zaštita bh. šuma od uništenja kojem su izložene zbog profita privatnih firmi bit će u fokusu rada novog Saveza za šume Bosne i Hercegovine koji je predstavljen jučer u Sarajevu.
Tim povodom oglasili su se iz Saveza za šume BiH:
“Iako sa svih strana bombardovani huškačkim izjavama zavađenih političara, ljudi ove zemlje ujedinjuju se u odbrani prirode – zajedno ćemo se boriti za šume, baš kao što smo se borili i za rijeke Bosne i Hercegovine.
Klimatske promjene sve ozbiljnije pogađaju cijeli svijet, pa i područje Bosne i Hercegovine. Padavina je iz godine u godinu sve manje, usljed čega trpe ljudi, poljoprivreda, životinje, ali i šume. Drveću sve češće nedostaje vode, što pogoduje razvoju brojnih bolesti i štetočina. Sve vrelija i sušnija ljeta uzrokuju pogubne šumske požare koji gutaju šumska staništa i prijete opstanku ne samo najčešćih šumskih vrsta (bukva, hrast, jela, bor, smreka) već i brojnih endemskih, kao što su munika i Pančićeva omorika. Prema podacima Evropskog informacionog sistema za šumske požare za period od 2007. do 2019. godine, u BiH je u 709 šumskih požara izgorjelo 349.697 hektara šuma i šumskih goleti, većinom livada sa brojnim endemskim biljkama, odnosno 6,83% teritorije BiH.
‘No još uvijek najveću prijetnju našim šumama, uz požare, predstavlja bjesomučna sječa, nedozvoljena kao i ona formalno dozvoljena ali razmjerama ili načinom štetna za održanje i kvalitetnu obnovu šume. S te strane poseban problem u Federaciji BiH predstavlja nepostojanje Zakona o šumama”, izjavila je Nina Kreševeljaković iz Aarhus centra.
Šume i šumska zemljišta u BiH pokrivaju oko 53% površine države. Zaliha svih šuma procjenjuje se na oko 291 milion kubika, a godišnji prirodni prirast je oko 8 miliona kubika. Službena statistika procjenjuje da se godišnje siječe šest i po do sedam i po miliona kubika, ali bespravna sječa odnese vjerovatno još milion, većinom u privatnim šumama.
Sjeći više od prirasta jednako je uništavanju šume.
S druge strane, ostaviti stanovništvo bez pristupa drvetu ugrožava razvoj, ali i način života ljudskih zajednica na ovim prostorima. ‘Danas se dvije trećine stanovništva Bosne i Hercegovine još uvijek grije na drva. Opstanak mnogih porodica zavisi od dostupnosti ogrevnog drveta po pristupačnim cijenama i od uravnoteženog korištenja šumskog bogatstva’, izjavio je Anes Podić iz Udruženja Eko akcija. ‘To iz godine u godinu postaje sve teže – prvenstveno zbog energetske krize koja je dovela do globalne trke za ogrjevnim drvetom. Domaći privatnici sada u enormnom povećanju izvoza vide priliku za bogaćenje, državna šumska preduzeća im to omogućavaju, a našim ljudima se time uskraćuju snabdijevanje kvalitetnim drvetom po prihvatljivim cijenama’.
Pitanje zaštite, očuvanja i obnove šuma stoga mora biti prioritetno okolišno ali i socijalno pitanje. Domaće vlasti se tim pitanjem međutim ne bave, prepuštajući naše šumsko bogatstvo špekulantima i zanemarujući potrebe stanovništva.
Šta se mora uraditi?
‘Upravljanje šumama, njihovo korištenje i očuvanje mora biti zasnovano na integralnom principu uz zadovoljavanje potreba ljudskih zajednica, ali i živog svijeta uopšte. Trajnost (šumarska inačica, i slobodno možemo reći preteča sveprisutnog, održivog razvoja) u korištenju, upravljanju i očuvanju šuma je imperativ, a sve sa ciljem zadovoljenja potreba sadašnje populacije tako da se ne ugrozi zadovoljavanje potreba budućih naraštaja, ali i ne dovede u pitanje opstanak šumskih ekosistema i drugih vrsta’, izjavila je Aleksandra-Anja Dragomirović iz Centra za životnu sredinu.
‘Zaštita i očuvanje šuma zahtijeva ispunjavanje niza zadataka – od novih zakonskih propisa i jačanja rada institucija, preko širenja zaštićenih područja i izdvajanja bitno većih finansijskih sredstava za ta područja i šume uopšte, znatnijih ulaganja u zaštitu od požara, te strogu kontrolu sječe i zabranu izvoza drveta u sirovinskom stanju, pa do demokratizacije upravljanja šumama’, izjavio je Adi Selman iz GP Budjenje/Karton revolucija.
‘Ako se smjesta odlučno ne pokrenemo, ostaćemo bez šuma kao jednog od ključnih faktora opstanka živog svijeta na ovoj planeti, osudivši time okoliš na drastičnu degradaciju a naše ljude i njihove zajednice na agoniju ekstremnog siromaštva i pogubnih posljedica klimatske krize’, upozorio je Amir Variščić iz organizacije Zeleni Neretva (Konjic).
Uloga okolišnih organizacija i društvenih grupa
Borba za bosanskohercegovačke rijeke, na kojima je planirana izgradnja preko 600 malih hidroelektrana, vodila se u duhu i praksi nezapamćenog jedinstva lokalnih zajednica i običnih ljudi iz cijele zemlje. Iako teška i puna iskušenja, ova borba pokazala je da udruženi i solidarni možemo pokrenuti korjenite promjene čak i u političkim i društvenim okolnostima kakve vladaju u Bosni i Hercegovini.
‘Učinili smo da se zabrani izgradnja novih malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i krene u poništenje već zaključenih koncesionih ugovora. Značajne pobjede ostvarene su i u Republici Srpskoj, gdje su odbranjene rijeke unutar Nacionalnog parka ‘Sutjeska’, podsjetila je Lejla Kusturica, direktorica Fondacije ACT i dodala:
‘Sad kada su u opasnosti i naše šume udružujemo snage da ih odbranimo i zaštititimo od eksploatatorskog i profiterskog rezona, da bismo ih očuvali za budućnost društvenih i prirodnih zajednica na ovim prostorima i cijeloj planeti Zemlji’.
Na današnji dan ovdje okupljene organizacije i aktivisti osnivaju Savez za šume Bosne i Hercegovine, na temelju Manifesta za šume. Time i formalno preuzimamo obavezu da štitimo naše šume i drveće. Pozivamo organizacije, grupe i pojedince širom zemlje da nam se pridruže”, saopćili su iz Saveza za šume BiH (Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Centar za životnu sredinu, Banja Luka, Eko akcija, Sarajevo, Ekološko-humanitarna udruga Gotuša, Fojnica, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, Sarajevo, Građanski pokret Buđenje (Karton revolucija), Tuzla).
Radiosarajevo.ba


Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit donijet će u narednim danima odluku kojom će biti deblokirana vlast u Federaciji, potvrđeno je za “Avaz” iz diplomatskih izvora.
Rješenje je, kako saznajemo, prihvatljivo HDZ i Osmorci, ali i NES-u i SBiH, koji su imali otpor prema nametanju odluka.
Šmit je proteklih dana intenzivirao razgovore sa čelnicima političkih partija i odluka će biti brzo poznata javnost, moguće već sutra.
Prema informacijama “Avaza”, Šmit će donijeti sistemsko rješenje, koje će biti amandmansko na Ustav ili izborni zakon.
Ovaj stav, jučer je na sastanku prenesen i liderima političkih partija, koji su bili na pregovorima u rezidenciji EU.
Na ovaj način, konačno će doći do deblokade Vlade Federacije BiH, koja još uvijek nije imenovana, a saglasnost odbija dati potpredsjednik FBiH Refik Lendo.

Senahid Halilović, član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, preminuo je 24. aprila 2023. godine. Informacije o komemoraciji i dženazi bit će objavljene naknadno – saopćio je Slavistički komitet BiH.
Akademik Senahid Halilović diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Već 1991. godine objavljuje knjigu Bosanski jezik, prvu knjigu u kojoj je progovoreno o posebnostima bosanskog jezika kao ravnopravnog idioma hrvatskom i srpskom jeziku.
Nakon te knjige, koja je srušila barijere na putu afirmacije bosanskog jezika i nakon početka rata, Halilović pristupa izradi kapitalnog djela: Pravopisa bosanskoga jezika. Iako rađen u teškim uslovima u ratnom Sarajevu i bez podrške adekvatnog tima, Pravopis objavljen 1996. postaje temelj standardizacije bosanskog jezika, navodi se u saopćenju.
U godinama koje slijede Halilović nastavlja s presudnim doprinosom standardizaciji bosanskog jezika, prvo kao koautor Gramatike bosanskoga jezika, a zatim i Rječnika bosanskoga jezika. Konačno, doprinos standardizaciji bosanskog jezika Halilović zaokružuje 2017. godine drugim izdanjem Pravopisa bosanskoga jezika, koje je objavljeno i kao besplatna mobilna aplikacija koju je preuzelo preko 30.000 ljudi.
Karijeru je započeo na Institutu za jezik u Sarajevu, da bi zatim na Filozofskom fakultetu u Sarajevu proveo 30 godina i dao presudan doprinos obrazovanju stručnih i naučnih kadrova u oblasti bosnistike: nastavnika i profesora bosanskog jezika te lingvista bosnista.
Proteklih decenija akademik Halilović dao je i ključni doprinos otvaranju BiH i Sarajeva kao njenog centra u oblastiti filologije: aktivnošću na povratku ANUBiH-a u projekt Općeslavenski lingvistički atlas (2004–2005); rukovođenjem Microsoftovim projektom prevođenja računarske terminologije s engleskog na bosanski (2006–2007); zasnivanjem Slavističkog komiteta (2008), koji je iste godine primljen u Međunarodni slavistički komitet, svjetsku zajednicu slavističkih udruženja; uključivanjem Bosne i Hercegovine u Evropski lingvistički atlas (2010).
Pod rukovodstvom akademika Halilovića u Slavističkom komitetu objavljeno je nekoliko desetina knjiga, među kojima se ističe Bosanskohercegovački lingvistički atlas, čiju je izradu vodio. Za ovo kapitalno djelo, prvo ove vrste u regionu, dobio je i posebno priznanje Univerziteta u Sarajevu.
Akademik Senahid Halilović objavio je 18 knjiga štampanih u više od 100.000 primjeraka, te više od 100 naučnih i stručnih radova. Član Akademije nauka i umjetnosti BiH postao je 2019. godine.
Program N1

Teniski klub “NEC “ Donji Vakuf vrši upis u ljetnu školu tenisa, koja je namjenjena djeci uzrasta od 5 do 12 godina, te i za odrasle.
Kako ističu iz ovog sportskkog kluba ovo je prilika da se upoznate sa tenisom kao sportom, te da razvijate sportske vještine.
Za sve članove su osigurani novi reketi,a ljetnu školu tenisa vodi trener, Aladin Kurić.


Temperature zraka u 08 sati: Bjelašnica -2 stupnja, Ivan Sedlo 5, Sokolac 6, Bugojno, Livno, Sarajevo i Srebrenica 8, Bihać, Gradačac i Tuzla 9, Bijeljina, Prijedor, Sanski Most, Trebinje, Zenica i Zvornik 10, Banja Luka i Široki Brijeg 11, Mostar 12, Stolac 13, Neum 14 stupnjeva. Atmosferski tlak je u Sarajevu iznosio 934 milibara, za 7 milibara je niži od normalnog i sporo opada.
Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. U jutarnjim satima padavine se očekuju u južnim i jugozapadnim područjima, a tokom dana i u ostalim dijelovima. Ponegdje uz kišu mogući su i pljuskovi sa grmljavinom, a na vrhovima planina može pasti i malo snijega. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura od 10 do 16, na jugu do 18 stupnjeva.