



U saradnji s Yugopapirom Index.hr objavio je tekst iz 1982. o Ružici Arsenijević, ženi s hiljadarke, najpoznatije jugoslavenske novčanice.
Svibanj 1982.: Na lijevoj strani novčanice, u kutu je ženski lik. Nije to izmišljen lik. To je lik žene, Ružice, koja živi, postoji i radi – u Beogradu. Svojevremeno, mnogo se pisalo o radniku s hiljadarke, čak su i film napravili o nasmijanom liku livca koji je s fotografije majstora Nikole Bibića sišao na novčanicu.
O ženi, reklo bi se, seljanki, s novčanice od sto starih hiljada – nije se znalo ništa. Onda je, nije tome davno, Jovan Hadži-Kostić u svojoj antologijskoj rubrici Tako reći nezvanično rekao da je žena s hiljadarke (nove) – najidealnija žena Jugoslavije.
A ta žena, ustanovili smo – nije izmišljena. Ona živi, postoji i radi – u Beogradu. I zove se – Ružica. Zaboravite, na trenutak, taj lik. I malo bolje pogledajte novčanicu. Ispod same ženine glave su tiskana slova: A. Milenković.
Andrija Milenković, Leskovčanin po rođenju, Piroćanac po školovanju, primijenjeni umjetnik po opredjeljenju – tvorac je novčanice od tisuću novih dinara. A lik žene na toj novčanici, lik seljanke kojoj čuperci izviruju ispod marame koja je omeđila lijepo, energično lice prodornog pogleda – lik je njegove supruge Ružice, rođene Arsenijević.
I tako, objasnili smo, zašto će, možda, od danas, tu novčanicu nazivati Ružicom.
“Najintimniji prijatelji i kažu: ‘Daj mi jednu ružicu’”, smije se Ružica, ljupka žena koja je, istini za volju, veoma teško pristala na ovaj razgovor. I dodaje: “Ima još šala na tu temu. Zovu me Ružica-inflacija … Ili kažu: ‘Kako s godinama raste inflacija – tako i ti sve više devalviraš’.”
Šalu na stranu: danas, poslije osam godina otkako je hiljadarka (nova) izdana, Ružica s novčanice sve više sliči na Ružicu, pravnicu zaposlenu u Stalnoj konferenciji znanstveno-istraživačkih organizacija u Beogradu.
“Sve više sliči, to je točno”, kaže njen suprug Andrija Milenković. A sve je počelo kad je raspisan natječaj za likovno rješenje novčanice. “Pobijedio sam u jakoj konkurenciji”, priča Andrija Milenković.
“Kada su me, tada, pitali čiji je to lik, rekao sam – obične, zdrave žene, seljanke. Jer u internom natječaju bio je zahtjev da na novčanici bude motiv iz poljoprivrede, vezano za Zeleni plan, da bude općejugoslavenski, dakle, da ne bude u nošnji. Tražio sam takav lik i došao na ideju da modificiram lik svoje žene…”
“O svemu tome pojma nisam imala”, kaže Ružica. “Pozirala sam Andriji uvjerena da će mi, kako je obećao, izraditi portret. I umjesto da dobijem sliku koja bi bila samo moja, dobila sam izmijenjen lik na novčanici koju – svatko može imati. Bila sam, tada, povrijeđena. Kasnije, postala sam ponosna što je to Andrijino djelo.”
Lik na novčanici od tisuću (novih) dinara, naravno, uopće nije izmijenio Ružičin život: “Događalo mi se da mi ljudi s kojima se upoznam kažu: ‘Vi me na nekog podsjećate.’ Znala sam da to nije ovještala fraza, ali, naravno, nikad nisam htjela objasniti gdje su me to vidjeli i na koga ih podsjećam. Bilo bi to teško objasniti: ljudi mahom u novac gledaju kao u vrijednost, a ne kao u grafički izraz.”
Inače, ako je već o tome riječ, Ružici Arsenijević riječ “slava” uopće nije nepoznata: njen otac je Mikica Arsenijević, nekadašnji nogometaš BSK-a i savezni kapetan… Onda se udala za slavnog muža…
Jer, Andrija Milenković je, poslije izvjesnog vremena provedenog kao asistent profesora Mihajla S. Petrova na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beogradu, počeo se baviti (bilo je to 1958.) kreiranjem poštanskih markica, da bi se 1966. zaposlio u Zavodu za poštanske marke gdje i danas radi.
A priznanja su se nizala jedno za drugim: godine 1959. – Sedmosrpanjska nagrada, 1963. – godišnja nagrada ULUPUS-a, 1964. – Zlatna plaketa Forma 64, 1968. – nagrada Najljepša marka na svijetu, 1969. – Treća, četvrta i osma nagrada Međunarodnog salona u Parizu, 1973. – ponovo Godišnja nagrada ULUPUS-a, 1974. – Spomen plaketa grada Beograda, 1978. – Godišnja jubilarna nagrada ULUPUDS-a …
I da više ne nabrajamo. Sve u svemu, Andrija Milenković, slikar iz Beograda, dao je preko pet stotina likovnih rješenja za marke koje su reproducirane u više od šest milijardi primjeraka. I za jednu novčanicu. S likom svoje žene, Ružice…

Ekopak je u skladu sa članom 21. Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom dostavio Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH svoj “Godišnji izvještaj o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom 2022. godini”.
Tako je Ekopak u 2022. godine, preko mreže svojih sakupljača, poslao na reciklažu više od 15.000 tona ambalažnog otpada, čime je ispunjen godišnji cilj.
Na reciklažu je poslano 1.900 tona stakla, 453 t metala, 10.387 t papira, 2.045 t plastike, 715 t ambalaže od drveta, 138 t višeslojne ambalaže…

Treba napomenuti da je Ekopak od početka svog rada 2012. godine do danas poslao na reciklažu blizu 120.000 tona ambalažnog otpada, za čiji je prevoz bilo potrebno oko 7000 kamiona.
Više na: akta.ba

Ukoliko Vam je u našem Donjem Vakufu nedostajalo mjesto gdje ćete u lijepom i ugodnom ambijentu uživati u slatkom okusu izvrsnih palačinaka i raznovrsnih slastica, dileme više nema – posjetite palačinkarnicu – slastičarnicu ” Okusi Trend”. Svečano otvorenje je u četvrtak, 27. aprila od 20 sati i svi ste dobrodošli. Gost zvaničnog otvorenja objekta je Zaim Duranović.
U skorije vrijeme domaćini novog ugostiteljskog objekta u našem gradu najavljuju još novih sadržaja.


Sutra, 26. aprila u Gornjem Vakufu / Uskoplju odigrat će se četvrtfinale play off – a za prvaka BiH u malom nogometu. U Sportskoj dvorani Gornji Vakuf / Uskoplje sutra od 19 sati sve posjetioce očekuje prava futsal poslastica. “Sloga nema šta izgubiti i ide svim silama po pobjedu!” – piše portal gornjivakuf.com.
MNK “Sloga” dočekuje tutlanski FC”Salines”.

Festival duhovne poezije i muzike “Plivske omahe” – bosanskohercegovačko višeglasje ugostit će Dom kulture Jajce od 3. do 10. maja, obogaćujući proljetnu kulturnu ponudu u tom bh. gradu. Direktor Doma kulture Jajce Fikret Čančar istakao je za Fenu da je Festival koji se održava od 2007. nastao sa željom da se promoviše suživot, kultura, tradicija i običaji naroda Bosne i Hercegovine te iskaže sva poetska i duhovna ljepota naše zemlje.

Iako su mnogi ekonomisti u Bosni i Hercegovini krajem prošle godine upozoravali kako bi u ovoj godini trebalo doći do pada cijena osnovnih životnih namirnica, to se ne dešava. Naprotiv, pojedini prehrambeni artikli u posljednjih nekoliko sedmica dostigli su čak i cijenu koja je bila na snazi prošle godine, u vrijeme kada smo imali najviše cijene goriva. S obzirom da je cijena goriva već odavno snižena, da poljoprivrednim proizvođačima otkupne cijene nisu rasle, mnogi se s razlogom pitaju zbog čega cijene osnovnih životnih namirnica i dalje rastu.
Piletina postala luksuz
Tako se danas mnogi kupci čude kada u trgovačkim objektima shvate da za kilogram pilećih fileta moraju izdvojiti od 14.50 do 17.25 KM, u zavisnosti od objekta.
Ovo je samo jedan od brojnih primjera neshvatljivo visokih cijena.
Vođeni tvrdnjama poljoprivrednih proizvođača da im otkupne cijene u prethodnim mjesecima nisu rasle, zatražili smo od Federalne uprave za inspekcijske poslove podatke o stanju na terenu, s obzirom da su inspektori ove institucije zaduženi da kontroliši da li trgovački lanci poštuju ograničenje marži na osnovne životne namirnice koje je na snazi.
Rezultati kažu da su inspektori imali pune ruke posla, pogotovo u mjesecu aprilu.
“U nadzorima na osnovu Odluke o izmjeni Odluke o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, nepravilnosti su utvrđene kod 22 subjekata nadzora – pravnih lica i dva subjekta nadzora – fizička lica”, kazali su iz FUZIP-a, te javno objavili listu pravnih i fizičkih lica koji su kažnjeni novčano.
Među kažnjenin pravnim licima nalaze se trgovački lanci u koje ulazimo gotovo svakodnevno, a na listi kažnjenih su i neke apoteke.
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove kažu da su nadzori vršeni na osnovu predstavki građana kao i u redovnom inspekcijskom nadzoru.
“Na osnovu člana 14. Zakona o kontroli cijena („Službene novine Federacije BiH“, broj: 2/95, 70/08) propisano je: „Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice u slučaju kada se ne pridržava propisanih mjera neposredne kontrole cijena (član 4.). Za radnju iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 2.500,00 KM, a fizičko lice novčanom kaznom iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM.“, saopćili su iz FUZIP-a.
Kršenje zakona trgovcima isplativo
S obzirom da su određeni trgovački lanci koji su kažnjeni u aprilu, kažnjeni i u martu, predsjednika Udruge za unapređenje kvalitete življenja Futura iz Mostara Marina Bagu pitali smo da li su kazne niske ukoliko trgovački lanci iz mjeseca u mjesec ponavljaju kršenje propisanih mjera.
On tvrdi da kazne sigurno nisu adekvatne.
“Ako je kazna manja od profita koji se ostvario kršenjem zakona i pumpanjem cijena, onda zaista ona nema smisla. U tom slučaju će trgovac tu kaznu hladno platiti i nastaviti dalje raditi, jer mu se očigledno isplati. Prilikom kažnjavanja se mora uzeti u obzirom koliko je trgovački subjekt zaradio, ne smije ostati profita kod njega na osnovu kršenja propisa, i sigurno je onda da mu neće pasti napamet to djelo ponoviti”, ističe za Buku Bago.
On konstatuje kako nema opravdanja da se cijene vraćaju na nivo najviših poskupljenja iz prošle godine.
“Ako smo ranije imali cijenu goriva kao izgovor za poskupljenja, sada opet treba insistirati da se cijene smanje, jer se smanjilo gorivo. Međutim, prateći tu problematiku niz godina u Bosni i Hercegovini, nikada se to nije desilo. Svjedočili smo na desetine puta poskupljenju goriva, a potom i pojeftinjenju, ali cijene životnih namirnica ili usluga koje su poskupile radi goriva se nikada nisu vraćale na prethodno stanje. Tu su odgovorne institucije, da opominju trgovca da prihvati iste razloge”, naglašava Bago.
Farmerima smanjuju otkupnu cijenu, a u trgovinama mlijeko luksuz
Jedan od proizvoda koji je posljednjih mjeseci znatno skuplji, a spada u red osnovnih životnih namirnica je i mlijeko.
Trenutno u tržnim centrima za litar izdvajamo u prosjeku oko 2.50 KM. Znalo je biti i skuplje, ali i jeftinije, ako ste uigrani dovoljno da pratite “akcije” po tržnim centrima.
Prije naglog rasta cijena u BiH mlijeko je bilo od 1.20 do 1.50 KM.
Eldin Glibanović, predsjednik Grupacije mljekara Tuzlanskog kantona kaže nam da je nerealna cijena mlijeka u tržnim centrima, s obzirom da je otkupna cijena ostala na niskom nivou.
“Nama čak posljednjih sedmica traže pojeftinjenje mlijeka u otkupu za pet feninga. Mi smo na to imali burne reakcije svih proizvođača, jer vidimo da su mlijeko i mliječni proizvodi u marketima izuzetno visoke. U pojedinim marketima imate blago padanje cijena, ali sve se to svodi na neke tzv. akcije. Mi smo s jednom kompanijom dogovorili da za april spustimo za dva feninga, jer oni tvrde da navodno imaju velike količine zaliha u magacinima. Izrazili smo razumijevanje i pored svih svojih problema i pristali na pad cijene u otkupu, što nije normalno u ovom trenutku”, govori za Buku Glibanović.
Dodaje kako će pregovarati dalje o cijeni za maj.
“Mi proizvodimo tek 30 posto potreba Tuzlanskog kantona, tako da mi ne vjerujemo da tih rezervi ima toliko. Smatramo da je ovo samo razlog da se nama obori otkupna cijena. A kada je u pitanju poticaj kantonalni i federalni, mi još ni marke nismo dobili za ovu godinu. Sjetva je već u jeku, farmeri su uveliko zaduženi kod apoteka i kreditnih organizacija”, ističe tuzlanski proizvođač mlijeka.
Mljekari gase proizvodnju jer ne žele da posluju u minusu
Prema njegovim riječima, u Tuzlanskom kantonu je značajan pad proizvodnje mlijeka.
Više na : Buka.com

Kako kaže Osmanagić, fondacija ‘Arheološki park: Bosanska piramida Sunca’ uložila je ogroman napor na promociji 37-tonskog prahistorijskog čuda od njenog otkrića 2016, a najveći svjetski mediji govorili su o ovoj kugli.
Lokalni ‘tragači za blagom’ nanijeli su nepopravljivu štetu svjetskoj atrakciji, a novi vlasnici parcela je nisu uspjeli sačuvati.
“Neko se nadao da će doći do blaga, a ne razumije da je blago u jednom komadu. Naša potraga za materijalnim pokazuju svu svoju besmislenost ovdje u Zavidovićima. Umjesto da nam ova kugla privlači goste svake godine, oni malo pomračenog uma misle da će doći do nekog svog ličnog dobitka, ostavljajući generacije mladih bez njihovog kruha u turizmu. Šteta”, zaključio je Osmanagić.
Pogledajte video:
Radiosarajevo.ba

Učenice MSŠ Donji Vakuf, su u srijedu 19.04.2022. godine učestvovale na Kantonalnom Civitas takmičenju iz predmeta Demokratima i ljudska prava sa temom “Menstrualno siromaštvo”. Učenice su osvojile četvrto mjesto.

