Author: admin

  • Juni za ne poželiti – očekuje nas čak 25 kišnih dana

    Juni za ne poželiti – očekuje nas čak 25 kišnih dana

    Za vikend promjenljivo, a prestanak padavina očekuje se u nedjelju

    Dani nestabilnog i kišovitog vremena zadržavaju se i naredne nedjelje.

    Zbog vlage u višim slojevima atmosfere i toplog vazduha, dolazi do obrazovanja olujnih Kumulonimbusnih oblaka.

    Zbog vlage u višim slojevima atmosfere i toplog vazduha, dolazi do obrazovanja olujnih Kumulonimbusnih oblaka.

    Upravo ti oblaci donose lokalne pljuskove, često praćene grmljavinom i jakim vjetrom. Prema dugoročnim prognozama, tokom juna očekuje se 25 kišnih dana.

    Do srijede vrlo nestabilno, sa kišom i lokalnih poljuskovima u gotovo cijeloj zemlji, jedino na istoku će biti malo stabilnije sa manjom šansom za padavine piše Una.

    U srijedu ćemo imati i manji pad temperature, pa će maksimlana biti oko 24 stepena. Na jugu ostaje toplo sa temperaturom do 26 stepeni.

    U četvrtak i petak se padavine zadržavaju uglavnom na zapadu i jugozapadu zemlje, uz manji porast temperature.

    Za vikend promjeljivo, a prestanak padavina očekuje se u nedjelju.

  • Za službena vozila godišnje se izdvoji čak do 100 miliona maraka!

    Za službena vozila godišnje se izdvoji čak do 100 miliona maraka!

    Za institucije i zvaničnike Bosne i Hercegovine kriza je nepoznat pojam. Od početka godine, za samo pet mjeseci, potrošili su oko deset miliona maraka na kupovinu luksuznih službenih automobila.

    Ni javni dug od 12,7 milijardi maraka, kojim je opterećena Bosna i Hercegovina na kraju prvog kvartala ove godine, nije spriječio funkcionere da se počaste luksuznim vozilima na teret građana.

    Izdvaja se ogroman novac

    Za nabavku službenih vozila svake godine se izdvaja ogroman novac.

    – Institucije i javne kompanije u BiH godišnje potroše između 50 i 100 miliona maraka svake godine da kupe u prosjeku više od 500 službenih vozila. Tu podrazumijevamo policijska vozila, vatrogasna, vozila hitne pomoći, ali i limuzine koje političari kupuju sebi, navodi istraživački novinar BIRN-a Semir Mujkić.

    Kada je riječ o pojedinačnim iznosima prednjači Predsjedništvo BiH koje za jednu limuzinu izdvaja čak 318 hiljada maraka. Oglasio se kabinet člana Predsjedništva Denisa Bećirovića koji je saopštio da on ne planira kupovinu. Slijedi ih predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji će za jedno vozilo potrošiti 311 hiljada maraka.

    Flotne nabavke

    Kada se radi o flotnim nabavkama neprikosnoven je MUP Republike Srpske koji će za milion i 800 hiljada maraka, bez PDV-a, od Porše lizinga unajmiti 25 vozila, koja za četiri i po godine treba vratiti.

    U Vladi Republike Srpske kažu da je uzimanje na lizing povoljnija varijanta od kupovine.

    – Što se tiče samog voznog parka, to su vozila koja su korištena 10-15 godina. Održavanje je mnogo skuplje nego nabavka novih vozila i mislim da zaista postoji opravdanje za takvo nešto, kaže Vojin Mitrović, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske.

    Poslovni portal Capital godinama prati nabavke automobila u MUP-u Republike Srpske godinama. Ne misle da je lizing isplativ. Mnogo bolje je, kao što sve policije u regiji rade, nabavljati vozila direktno od proizvođača.

    – Tako dobijete dobro, kvalitetno, specijalizovano vozilo po znatno nižoj cijeni i onda pravite posebne ugovore za njihovo održavanje. Kod nas MUP svake godine nabavlja 10, 20, 50 automobila koji se uporabljuju, troše, ali istovremeno nemate jednu marku kao naprimjer čini mi se u Srbiji da je to Pugeot, kazao je Siniša Vukelić iz poslovnog portala Capital.

    Unaprijed dogovoreni poslovi

    Sama nabavka novih vozila i ne bi bila toliko sporna da se već iz raspisanih tendera ne vidi da se radi o unaprijed dogovorenim poslovima.

    – Prilikom definisanja tehničkih specifikacija prilikom tenderskih procedura One se postavljaju tako da se tačno unaprijed može pretpostaviti koji automobil će biti, a često i od kojeg dobavljača će biti nabavljen. Međutim ono što je posebno sporno, dakle nije to samo kod luksuznih, već čak i kod jeftinijih automobila da se oni tako namještaju da se traži konkretan automobil iako je to zakonom zabranjeno kroz tenderske procedure, ističe Damjan Ožegović iz Transparency International BiH.

    Uprkos priči o štednji, rezanju i racionalizaciji troškova, domaći zvaničnici kao da se utrkuju ko će kupiti skuplji i luksuzniji automobil. A zašto i ne bi kada ih ne plaćaju iz svog džepa, a koriste kao vlastite, zaključuje BHRT.

  • Kakve su posljedice rušenja brane u Ukrajini: Rusi su dobili na vremenu, ali katastrofa tek slijedi

    Kakve su posljedice rušenja brane u Ukrajini: Rusi su dobili na vremenu, ali katastrofa tek slijedi

    Ukrajinski, ali i ruski mediji objavili su informacije kako je u mjestu Nova Kahovka srušen dio velike brane čime su se oslobodile velike količine akumulirane vode koja prijeti da poplavi veliki dio područja oko Hersona.

    Špekulacije o potencijalnom rušenju brane Kahovka u južnoj Ukrajini traju još od kraja 2022. godine kada su objavljene prve informacije o tome da bi brana mogla biti srušena u cilju sprečavanja ukrajinske kontraofanzive.Naravno, tokom 2022. godine Rusija je više puta optuživala Ukrajinu za napade na branu pa su tako i ovaj put ruski zvaničnici saopćili kako je brana oštećena uslijed razmjene vatre.

    Dok će međusobne optužbe vjerovatno trajati i u narednim danima, postavlja se pitanje zašto je brana Kahovka toliko značajna za jug Ukrajine?

    Brana Kahovka izgrađena je 1956. godine i predstavlja najjužniju od šest hidroelektrana izgrađenih duž rijeke Dnjepar tokom sovjetskog perioda. Nizvodno od Kahovke nalazi se kanal koji se proteže sve do Crnog mora.

    “Brana je visoka oko 30 metara i široka preko 3,2 kilometra i pohranjuje otprilike istu količinu vode kao Veliko slano jezero u američkoj državi Utah. Ova brana predstavlja samo jedan od tri glavna prijelaza duž Dnjepra u oblasti Herson i predstavljala je kritičnu liniju snabdijevanja ruskih snaga na desnoj obali rijeke Dnjepar”, piše The Moscow Times.

    O posljedicama rušenja brane govorilo se još prošle godine, a u scenariju koji je opisan kao katastrofalan isticalo se kako bi uništavanje brane moglo dovesti do veoma destruktivnog poplavnog talasa niz rijeku Dnjepar koji bi prouzrokovao velike poplave u područjima na jugu Ukrajine.

    “Poplave će biti vjerovatno veće na lijevoj obali Dnjepra koju drže Rusi”, navodi se u analizi.

    Pored toga će u narednim danima i ruski položaji na ovom dijelu fronta biti poplavljeni, pucanje brane jednako bi moglo ugroziti i Krim.

    “Smanjenje nivoa rijeke iza brane ugrožava i vodosnabdijevanje Krima te rizikuje da se prekine pristup rashladnoj vodi za nuklearnu elektranu koju kontrolira Rusija u ukrajinskoj regiji Zaporožja”, pojašnjava se.

    Iako je šteta mnogo veća nego korist od samog rušenja brane, ona ipak postoji, bar kada je riječ o ruskoj strani. Naime, ovim potezom, ruska vojska najvjerovatnije je “kupila” nekoliko sedmica vremena i tako spriječila eventualni amfibijski kontranapad ukrajinskih snaga duž Dnjepra, a o kojem se pričalo u posljednjih nekoliko sedmica.

    Međutim, voda koja je oslobođena iz brane poplavit će veliki dio lijeve obale rijeke, ali i luku Herson što može imati nesagledive posljedice za ovaj dio.

    “Za 4-5 dana nakon rušenja brane, voda će izazvati poplave uz rijeku Bug koja se nalazi kod Mikolajeva. Modelirani protok će dostići vrhunac od 14.000 kubnih metara što bi se moglo usporediti sa prosječnim protokom Nijagarinih vodopada od 2.400 kubnih metara u sekundi”, navodi se u prethodnim analizama.

    Inače, brane na rijeci Dnjepar zaštićene su ratnim zakonima kao i Ženevskom konvencijom što dodatno usložnjava probleme nakon ovog napada.

    “Instalacije i objekti koji sadrže opasne sile, odnosno brane, nasipi i nuklearne elektrane, ne smiju biti predmet napada čak i ako su ti objekti vojni ciljevi, ako takav napad može uzrokovati oslobađanje opasnih sila i posljedične teške gubitke među civilnim stanovništvom”, pojašnjava se.

    klix.ba

  • Državni parlamentarci sutra razmatraju zakon kojim bi se ukinuo PDV na doniranu hranu

    Državni parlamentarci sutra razmatraju zakon kojim bi se ukinuo PDV na doniranu hranu

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sutrašnjoj sjednici raspravljat će o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost kojim bi se ukinulo plaćanje PDV-a na doniranu hranu.

    Ovim zakonom predviđeno je oslobađanje plaćanja poreza na doniranu hranu, a o njemu će se razgovarati na inicijativu zastupnika i zastupnica, od kojih je jedan od predlagača Saša Magazinović.”Briga za ljude koji se nalaze u stanju potrebe za trenutak je uklonila političke razlike i ujedinila predstavnike i predstavnice građana u plemenitoj namjeri”, kazao je ranije Saša Magazinović, jedan od predlagača ovog zakona.

    Problem gladi u BiH sve je veći, a prema podacima UN-a godišnje u našoj zemlji uništi preko 400.000 tona hrane, dok u isto vrijeme svaka peta osoba nema šta da jede svaki dan. U javnim kuhinjama dnevno se hrani oko 18.000 osoba, a veliki broj ljudi dobija i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći sa namirnicama kako bi preživjeli.

    Prijedlog zakona o dopuni Zakona o PDV-u nastao je iz inicijative “Niko gladan. Niko sam”, koju provodi Fondacija Mozaik sa Fondacijom Hastor, Udruženjem Pomozi.ba, Mrežom za

    izgradnju mira, te fondacijama Trag i Catalyst Balkans, uz finansijsku podršku USAID-a.

    Do sada je ovom zakonskom projektu podršku pružila i Uprava za indirektno oporezivanje BiH, koja je asistirala i u adekvatnom definisanju prijedloga zakona. Osim toga, UIO je pripremio i nacrt dopuna Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u kako bi po usvajanju zakona Uprava za indirektno oporezivaje BiH bila spremna implementirati zakon obezbjeđujući očekivanu transparentnost i kontrolu procesa.

    Klix.ba

  • Veliki uspjeh za Dijamanta: Edin Džeko među najboljim strijelcima 21. stoljeća!

    Veliki uspjeh za Dijamanta: Edin Džeko među najboljim strijelcima 21. stoljeća!

    Odlazak u penziju legendarnog fudbalera Zlatana Ibrahimovića bio je povod specijaliziranom sajtu Transfermarkt da napravi podsjećanje na najbolje strijelce u 21. stoljeću.

    U izbor su ušli golgeteri iz liga petice, a računali su im se golovi iz svih takmičenja, kao i oni koje su postigli u državnom dresu u periodu od 2000. godine pa sve do danas.

    Prvoplasirani na listi je Portugalac Cristiano Ronaldo sa 818 golova, a očekivano prati ga Argentinac Lionel Messi s 806.

    Na trećem mjestu je Robert Lewandovski s 558 golova. Ispred Ibrahimovića je još samo Karim Benzema s 457 golova.

    Među najboljim golgeterima svijeta u 21. stoljeću našao se i kapiten reprezentacije BiH Edin Džeko koji je na visokom devetom mjestu sa 371 golom.

    Džeko je u bogatoj karijeri, kada je pet najjačih liga Evrope u pitanju, nosio dres Wolfsburga, Manchester Citiyja, Rome i Intera. On je za Wolfsburg postigao 85 golova, za City 72, za Romu 119, te za Inter 31. Uz to je za reprezentaciju BiH postigao 64 pogotka.

    Radiosarajevo.ba

  • Deblokirano pet od 14 prioriteta EU

    Deblokirano pet od 14 prioriteta EU

    Za samo četiri mjeseca Vijeće ministara BiH napravilo je značajne iskorake u provedbi pet od 14 prioriteta na putu naše zemlje ka početku pregovora o članstvu u EU. Ovakve ocjene potvrđuje i direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, koji podsjeća da je novi saziv Vijeća ministara BiH u maju utvrdio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, kao prvi od četiri prioritetna zakona koje Evropska komisija traži kako bi se ojačala vladavina prava u BiH. Radi se o prioritetu broj 6.

    Brojne strategije

    – Napravljeni su i koraci za uspostavljanje saradnje s EUROJUST-om, što je daljnji iskorak u borbi protiv organiziranog kriminala i realizaciji prioriteta broj 7. U prvom kvartalu ove godine usvojeni su i Strategija borbe protiv organiziranog kriminala (prioritet 7) i Akcijski plan za provođenje Strategije u području migracija i azila za period 2021. – 2025. godina (prioritet 8), potpisan je Pravilnik o radu Nacionalne/zajedničke kontakt-tačke za saradnju s Europolom (prioritet 7), utvrđen Prijedlog zakona o slobodnom pristupu informacijama (prioritet 12), a u toku je izrada Programa integriranja BiH u EU (prioritet 2) – kaže Dilberović.

    Dilberović: Otvaranje pregovora. Avaz

    Podsjeća da su u prošloj godini usvojene izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama (prioritet 7), upućene su u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Zakona o instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH (prioritet 10), te je usvojen određen broj strategija važnih za bolje upravljanje javnim finansijama (prioritet 14), unapređenje zaštite ljudskih prava (prioriteti od 9 – 13) i borbu protiv terorizma (prioritet 7).

    – Odranije je poznato da su usvojene izmjene izbornog zakonodavstva u vezi s Mostarom (prioritet 1), donesena je odluka o ukidanju odredbi o smrtnoj kazni u Ustavu RS (prioritet 10), usvojen Poslovnik o radu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (prioritet 3), Strategija za rad na predmetima ratnih zločina (prioritet 5), Strateški okvir i Akcijski plan za reformu javne uprave (prioritet 14) – kaže Dilberović.

    Sljedeća faza

    Napredak u ispunjavanju 14 obaveza i dalje je osnova za procjenu Evropske komisije jesmo li ispunili uvjete za otvaranje pregovora o članstvu.

    – Važno je da konkretni koraci budu poduzeti do jeseni, jer očekujemo da tada Komisija objavi novi izvještaj o BiH u kojem će s posebnom pažnjom ocjenjivati napredak u realizaciji 14 ključnih prioriteta. U prvih pola godine napravljeno je dosta važnih koraka. Za sljedeću fazu u procesu – otvaranje pregovora o članstvu, politika i institucije u BiH trebaju uraditi svoj dio posla, a Evropska komisija dati ocjenu da je ostvareni napredak dovoljan u pogledu ispunjavanja 14 ključnih prioriteta – naglašava direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović.

    Dilberović pojašnjava da je s odlukom da BiH odobri status kandidata EK precizirala osam konkretnih koraka koje vlasti trebaju poduzeti. Među njima su donošenje izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u, ali i novog zakona o VSTV-u, zakona o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou i zakona o sudovima BiH.

    AVAZ.BA

  • U subotu druga po redu dječija smotra folklora

    U subotu druga po redu dječija smotra folklora

    Foto: arhiv Radio Donji Vakuf

    KUD”Nakib Abdagić Kiban” Donji Vakuf organizuje drugu po redu dječiju smotru folklora. U subotu, 10. juna smotra folklora okupit će 15 gostujućih folklornih društava, uz nastup domaćina KUD”Nakib Abdagić Kiban” i folklorne sekcije Oborci. Nakon defile gradom u 17 sati, dječija smotra će se održati na Trgu Ibrahim – bega Malkoča  od 18 sati.

    Smotra folklora održat se pod pokroviteljstvom, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Ministarstva obrazovanja, nauke ,kulture, mladih i sporta SBK, uz podršku Općine Donji Vakuf, BH Telecoma, Bošnjačka zajednica kulture ” Preporod” Donji Vakuf, JU Centar za kulturu,informisanje i sport Donji Vakuf, uz medijsku podršku Radija Donji Vakuf.

     

     

  • Nazire se deblokada računa RMU Zenica i prekid radničkog neposluha

    Nazire se deblokada računa RMU Zenica i prekid radničkog neposluha

    Nazire se rasplet skoro dvosedmične krize u Rudniku mrkog uglja Zenica, ali zenički rudari su još u radničkom neposluhu te ni jutros nisu sišli u jame, dok su njihove kolege iz preostalih šest rudnika uglja iz Koncerna Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine prvi sat današnje prve smjene proveli u radničkom neposluhu – potvrdio je predsjednik Sindikata pogona “Raspotočje” Nedžad Duraković.

    Novost je, podvlači on, da su jučer u Sarajevu nadležni iz Vlade Federacije BiH i JP EPBiH održali sastanak, kojem je prisustvovao i direktor RMU Zenica Mensur Hukić.

    -Nezvanično, imamo informaciju da su nam odobrena sva sredstva, osim potraživanja po tužbenim zahtjevima radnika koji su još zaposleni u RMU Zenica. Radi se o iznosu većem od 1.000.000 KM. Ako to bude tačno, preostaje nam da mi, u svojoj kući, razriješimo taj problem. Imamo zakazan sastanak kod direktora Hukića koji će početi u osam sati, a nakon sastanka ćemo se obratiti i medijima te saopštiti koje smo dogovore postigli – najavljuje Duraković.

    Zenički su rudari od 25. maja u radničkom neposluhu, kada je prekinuta proizvodnja u drugoj smjeni. Zahtjev rudara, prilikom stupanja u radnički nepoosluh, bio je deblokada računa preduzeća, isplata cijele aprilske te dijela martovske plaće te naknade za topli obrok.

    Poslodavac je, naime, rudarima na platnim listama prikazao da je obustavio dio plaće za izmirenje rata kredita prema poslovnim bankama, ali taj novac nije uplaćen na račune banaka. Ako rudari budu zadovoljni ishodom sastanka s direktorom Hukićem, prestaje potreba za organizacijom sutrašnjeg mirnog okupljanja pred kapijom tog preduzeća, kao i protesta zakazanih za četvrtak ispred zgrade Vlade FBiH i JP EPBiH u Sarajevu, na koji su zenički rudari planirali krenuti već sutra pješice.

    federalna.ba/Fena

  • Uništena velika brana u Ukrajini: Naređena evakuacija stanovništva uz obale Dnjepra

    Uništena velika brana u Ukrajini: Naređena evakuacija stanovništva uz obale Dnjepra

    Visoki dužnosnik kojeg je postavila Rusija u okupiranoj južnoj Ukrajini u utorak je priznao da su u noćnim udarima uništeni dijelovi brane Nova Kakhovka, demantirajući svoje ranije komentare da nije pričinjena nikakva šteta.

    Gradonačelnik Nove Kakhovke Vladimir Leontijev rekao je da je napad na branu “ozbiljan teroristički napad”, izvijestio je ruski državni medij TASS.

    “Oko 2 sata iza ponoći došlo je do više ponovljenih udara na HE Kakhovka. Kao rezultat toga, voda iz akumulacije Kakhovka počela je teći nekontrolirano”, rekao je Leontjev, prenosi TASS.

    Još nema potrebe za evakuacijom Nove Kakhovke, dodao je, iako ukrajinski dužnosnici kažu da su evakuacije oko brane već počele.

    Ranije noćas, Leontiev je negirao da se brana srušila u izjavi za rusku državnu novinsku agenciju RIA Novosti, nazvavši to “glupostima”.

    Ukrajinska vojska optužila je Rusiju da je digla branu u zrak.

    “Ruska vojska je počinila još jedan teroristički čin. Raznijela je hidroelektranu Kakhovka. Voda će dosegnuti kritični nivo za pet sati. Počela je evakuacija u zoni opasnosti”, rekao je Oleksandr Prokudin, šef vojne uprave regije Herson kojeg je imenovala Ukrajina, u videu na Telegramu.

    Pozvao je stanovnike uz istočnu obalu rijeke Dnjepar da “odmah napuste opasna područja”.

    Ukrajinsko operativno zapovjedništvo Jug potvrdilo je u utorak uništenje brane u objavi na svom službenom Facebooku rekavši da procjenjuju razmjere uništenja i izračunavaju vjerovatna područja poplava.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održat će hitan sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu nakon rušenja brane Nova Kahovka, rekao je u utorak sekretar Vijeća Oleksij Danilov.

  • U teškoj saobraćajnoj nesreći kod Busovače smrtno stradala jedna osoba

    U teškoj saobraćajnoj nesreći kod Busovače smrtno stradala jedna osoba

    Jedna osoba smrtno je stradala u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se rano jutros dogodila na putu između Busovače i Kiseljaka, kod mjesta Polje.

    Informacija je za Klix.ba potvrđena iz Operativnog centra MUP-a Srednjobosanskog kantona.

    Kako  je rečeno, u saobraćajnoj nesreći su učestvovali jedno putničko i jedno teretno vozilo.

    Zbog saobraćajne nesreće obustavljen je saobraćaj na magistralnom putu Busovača – Kiseljak.

    Trenutno je u toku uviđaj nakon kojeg će biti poznato više informacija.