Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Njemačka mijenja propise od 1. avgusta, slijedi li egzodus vozača iz BiH

    Njemačka mijenja propise od 1. avgusta, slijedi li egzodus vozača iz BiH

    Njemačka je odlučila od 1. avgusta 2023. službeno priznati sve vozačke dozvole iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore, sa svim položenim kategorijama za putnička i teretna vozila.

    Ovakva odluka sigurno će doprinijeti i većem broju odlazaka iz BiH jer će se tako olakšati proces viziranja. Pretpostavka je da bi se, prije svega, trebao povećati broj odlazaka kvalificiranih i profesionalnih vozača, koji su jako traženi u Njemačkoj, a samim tim otežati situacija u BiH zbog nedostatka vozača, piše portal Večernjeg lista BiH.

    Najdeficitarniji

    U Bosni i Hercegovini registrirana su 23.773 vozača. Podaci pokazuju kako su ukupno registrirana 29.454 kamiona i autobusa te 4663 njihova vlasnika. Profesionalni vozači autobusa i kamiona i dalje su među najdeficitarnijim zanimanjima kako u inozemstvu tako i u BiH. Nekim kompanijama nedostaje ih po 50, pa čak i više.

    Pojedine kompanije u BiH odlučile su budućim radnicima omogućiti polaganje vozačkog ispita i tako osigurati radnu snagu. Samo u protekle četiri godine našu zemlju napustilo je šest i po hiljada profesionalnih vozača, a najava uvođenja jedinstvenih digitalnih vozačkih dozvola na prostoru Evropske unije u idućim mjesecima mogla bi pokrenuti novi val odlaska vozača u inozemstvo, piše portal Večernjeg lista BiH.

    Prijevoznici upozoravaju kako će se Bosna i Hercegovina, ako se ovako nastavi, ubrzo suočiti s tim da neće imati ko prevoziti ni robu ni putnike. Njemačka, koja potražuje nekoliko desetaka hiljada vozača kamiona i autobusa, trenutno ne priznaje vozačke dozvole iz BiH pa svi vozači koji namjeravaju raditi u ovoj zemlji moraju ponovno polagati vozački ispit, što košta oko tri hiljade eura.

    Ove prepreke za bh. vozače uskoro više neće biti. Jedinstvene digitalne vozačke dozvole za sve zemlje članice Evropske unije, među ostalim, olakšat će i zamjenu vozačke dozvole koja je izdana u državi koja nije članica Unije za dozvolu države u kojoj vozač želi raditi.

    Jedan od glavnih razloga čestog emigriranja profesionalnih vozača je visina plaće, koja je u zemljama Evropske unije znatno veća nego u BiH. Svjesni tog problema, poslodavci u Bosni i Hercegovini posljednjih godina podižu plaće te one dosežu i do 2500 maraka. Međutim, ne mogu se nositi s iznosima koje za taj posao plaćaju kompanije u inozemstvu. U Njemačkoj je plaća vozača pet hiljada eura, u Engleskoj pet hiljada funti, a u Americi pet hiljada dolara.

    Povećanje plaća

    Uz Njemačku, veliki broj vozača iz Bosne i Hercegovine novog je poslodavca pronašao na adresama bliže doma, odnosno u Sloveniji i Hrvatskoj. Povećanje plaća kroz smanjenje doprinosa jedini je način da se zaustavi odlazak vozača u inozemstvo.

    – Jedini je to način da zaustavimo odljev ljudi u inozemstvo jer bismo tako omogućili ljudima da normalno žive. Siguran sam da je 95 posto njih više zainteresirano biti sa svojim obiteljima u svom gradu nego ići u inozemstvo – ističe Safudin Čengić iz Udruženja za transport u Privrednoj komori Federacije BiH.

    biznisinfo/press

  • Ministri u novoj Vladi SBK, zasjedaju po drugi put

    Ministri u novoj Vladi SBK, zasjedaju po drugi put

    BOSNA I HERCEGOVINA

    FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

    SREDNJOBOSANSKI KANTON/KANTON SREDIŠNJA BOSNA

    VLADA  SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

    Travnik, 5. 6. 2023.

     

    Na osnovu člana 28. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona (Službene novine Srednjobosanskog kantona, broj: 5/03 – pročišćeni tekst i 14/03) i člana 9. Poslovnika o radu Vlade Srednjobosanskog kantona (Službene novine Srednjobosanskog kantona, broj 12/16 – prečišćeni tekst),

    S A Z I V A M

    1. sjednicu Vlade Srednjobosanskog kantona, za četvrtak, 8. 6. 2023. godine,                                                           u 9 sati

    Za sjednicu predlažem

                                                      DNEVNI RED

    1. Zapisnik sa 1. sjednice Vlade Srednjobosanskog kantona – sekretar Vlade
    2. Nacrt zakona o korištenju, upravljanju i održavanju dijelova zgrada i uređaja zgrade – Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova
    3. Prijedlog odluke o raspodjeli interventnih sredstava sa pozicije „Subvencije privatnim preduzećima i preduzetnicima – za učešće na sajmovima i izložbama“ – Ministarstvo privrede
    4. Prijedlog odluke o pokretanju postupka za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane, na lokalitetu Bilalovac, općina Kiseljak – Ministarstvo privrede
    5. Prijedlog odluke o pokretanju postupka za dodjelu koncesije za izgradnju i korištenje postrojenja za pretvaranje energije sunca u električnu energiju – fotonaponske elektrane, na lokalitetu Kreševo, općina Kreševo – Ministarstvo privrede
    6. Prijedlog odluka o davanju saglasnosti za pokretanje postupka javnih nabava roba i usluga za potrebe MUP-a – Ministarstvo unutrašnjih poslova
    7. a) za nabavku policijskih znački
    8. b) za nabavku kožnih futrola
    9. Saglasnost za pokretanje postupka javne nabavke roba i usluga za potrebe pravosudnih institucija – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    10. a) za potrebe Kantonalnog suda u Novom Travniku
    11. b) za potrebe Općinskog suda u Bugojnu
    12. Saglasnost za raspisivanje javnog konkursa za prijem državnih službenika za potrebe pravosudnih institucija – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    13. a) prijem državnog službenika za potrebe Kantonalnog suda u Novom Travniku
    14. b) prijem državnog službenika za potrebe Općinskog suda u Bugojnu
    15. Saglasnost za raspisivanje javnog oglasa za prijem namještenika za potrebe Kantonalnog suda u Novom Travniku – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    16. Saglasnost za raspisivanje javnog oglasa za prijem sudskih pripravnika za potrebe Općinskog suda u Kiseljaku – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    17. Prijedlog zaključaka za povećanje plate državnih službenika (odlazak državnih službenika u penziju) – Ministarstvo privrede
    18. a) Pomoćnik ministra za industriju, poduzetništvo, obrtništvo i rad
    19. b) Pomoćnik ministra za saobraćaj i komunikacije
    20. Izvještaj načelnika Općine Fojnica o utrošku sredstva za dodjelu finansijske pomoći za sufinansiranje projekta „Regulacija korita rijeke Dragače“ – Kantonalna uprava za civilnu zaštitu

     

                                                                                      PREMIJER KANTONA

    Tahir Lendo,dipl.ing.

     

     

  • Zašto je krompir iz Ljubuškog lakše naći u Hrvatskoj nego u BiH, kako nam je Afrika bliža od Hercegovine?

    Zašto je krompir iz Ljubuškog lakše naći u Hrvatskoj nego u BiH, kako nam je Afrika bliža od Hercegovine?

    Iako smo već zagazili u mjesec juni, cijena mladog krompira na tržnicama i supermarketima u Bosni i Hercegovini i dalje je visoka, između 2,5 i tri KM, kao što je bio slučaj još tamo u martu tek kada se pojavio na tržištu.

    Zašto je cijena jedne od osnovnih namirnica i dalje visoka, zašto čak prijeti nestašica ovog povrća koji se tradicionalno u velikim količinama proizvodi u BiH?

    – Razlog je jednostavan, mladi krompir koji se proizveo ovog proljeća u našoj državi, prije svega mislim na Hercegovinu, u najvećoj mjeri se izvozi. Proizvođači se opredjeljuju prije svega za Hrvatsku jer tamo mogu dobiti bolju cijenu.

    Tako je poznati, kvalitetni mladi krompir iz Ljubuškog lakše pronaći u Hrvatskoj nego u BiH. Prijeti nam nestašica domaćeg krompira što je apsurdno. S druge strane, nabavlja se nekvalitetni krompir iz Afrike, Azije… – objašnjava za Faktor Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

    Koliko je važna domaća proizvodnja i koliko ona može regulisati stanje na tržištu, najbolje se može vidjeti kada su u pitanju jagode. Tek kada su se pojavile, s prvim danima proljeća, koštale su 12-14 KM po kilogramu. No domaća proizvodnja, prije svega ona u Čeliću, utjecala je da cijene padnu i za 50 posto, pa se sada kilogram domaćih, kvalitetnih jagoda može kupiti za pet do sedam KM.

    – Mora se zaštititi domaća proizvodnja, to je najbitnija stavka koje bi se trebala držati vlast. Međutim, kod nas je akcenat na uvozu i izvozu, ne postoji nikakva strategija. Uvozi nekvalitetno i skupo, izvozi kvalitetno, to je recept za brzu zaradu. Sve se svodi na namjeru da se sahrani domaće tržište.

    Evo, državni ministar Staša Košarac hvali se predstojećim izvozom mesa, a znamo da ga nemamo dovoljno. Gdje je tu logika i javni interes – pita se Bićo.

    Faktor

  • Više od tri milijarde maraka javnih prihoda uplatili su porezni obveznici u Federaciji BiH

    Više od tri milijarde maraka javnih prihoda uplatili su porezni obveznici u Federaciji BiH

    Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine saopćila je da su porezni obveznici FBiH u periodu januar – maj 2023. godine uplatili tri milijarde i 30,9 miliona maraka javnih prihoda.

    U odnosu isti period 2022. godine, to je više za 395,5 miliona maraka, ili 15,01 posto, a u odnosu na januar – maj 2019. godine više za 831,8 miliona maraka ili 37,83 posto, saopćeno je iz Porezne uprave FBiH.

    Struktura naplate javnih prihoda za period januar-maj 2023. godine je sljedeća:

    – porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit iznose 332.975.969 KM,
    – porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih lica iznose 281.716.623 KM,
    – porez na promet nepokretnosti i prava iznosi 41.244.848 KM,
    – porez na imovinu, nasljeđe i poklon naplaćen je u iznosu 24.705.314 KM,
    – zaostali prihodi od ostalih poreza naplaćeni su u iznosu 255.791 KM,
    – takse i naknade naplaćene su u iznosu 303.581.103 KM,
    – ovčane kazne naplaćene su u iznosu 24.935.268 KM,
    – članarine naplaćene su u iznosu 5.363.003 KM,
    – ostali javni prihodi naplaćeni su u iznosu 2.401.167 KM.

    Uplate javnih prihoda u periodu januar – maj 2023. godine u odnosu na januar – maj 2022. godine po kantonima prikazujemo u sljedećoj tabeli:

    U periodu januar – maj 2023. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 2 milijarde i 12 miliona maraka.

    U strukturi doprinosa za period januar – maj 2023. godine naplaćeni su:

    – doprinosi za PIO/MIO u iznosu 1.127.475.632 KM,
    – doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 790.836.767 KM,
    – doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 93.733.843 KM.
    – Porastao broj zaposlenih

    Broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. maja 2023. godine iznosio je 541.084. Ovaj broj veći je za 5.337 u odnosu na podatak od 31. maja 2022. godine kada je broj zaposlenih iznosio 535.747.

    Broj zaposlenih veći je za 1.781 u odnosu na podatak od 30. aprila 2023. godine kada je iznosio 539.303.

    Faktor

  • Objavljen snimak: “Herson je pod vodom, ali na ruskoj strani je vjerovatno gore”

    Objavljen snimak: “Herson je pod vodom, ali na ruskoj strani je vjerovatno gore”

     

    Timofij Milovanov, direktor kijevskog fakulteta ekonomije i savjetnik u administraciji ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, na Twitteru je objavio snimak iz regije Herson, koja je na udaru vodenog vala nastalog nakon što je uništena brana Nova Kahovka kod hidroelektrane na rijeci Dnjipro.

    “Herson je već poplavljen. Vrhunac vodenog vala očekuje se za oko dva sata. Ugroženo je oko 16.000 ljudi, koje se evakuira. No, situacija je vjerovatno gora na lijevoj strani Dnjipra, koja je pod ruskom okupacijom. Udar će tamo biti jači, komunikacije će biti otežane…”, napisao je na Twitteru.

  • Potpis sporazuma o odgodi potraživanja s 13 zaposlenika na putu deblokade RMU Zenica

    Potpis sporazuma o odgodi potraživanja s 13 zaposlenika na putu deblokade RMU Zenica

    Trinaest zaposlenika Rudnika mrkog uglja Zenica, koji su preduzeće tužili za neuplaćene doprinose i neuvezani staž, sa svojim izvršnim sudskim presudama stoje na putu deblokade tog preduzeća te isplate plaće i obnove proizvodnje – izjavio je predsjednik Samostalnog sindikata RMU Zenica Elvedin Avdić.

    Vladajuće društvo, Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, kako dodaje, pristala je isplatiti blokade po izvršnim sudskim presudama dobavljačima te za uvezivanje staža penzionisanim radnicima tog preduzeća, kao i aprilsku plaću, zatim naknade za topli obrok za mart i april te rate kredita za mart i april, a koje su poslovne banke skinule sa računa zaposlenika.

    – Danas će Uprava EPBiH, kako imamo informaciju, odobriti sva ta sredstva, osim sredstva za uvezivanje staža za naše radnike. Sve će biti odobreno, osim tih ljudi koji su trenutno uposlenici i kojima, kao i svim drugim radnicima, znamo da nije uvezan staž – kazao je Avdić za Fenu.

    Ističe da ovakvim rješenjem prestaje potreba odlaska na proteste u Sarajevo, koji su za četvrtak bili zakazani pred zgradama Vlade Federacije BiH i JP EPBiH.

    Sada je, podvlači Avdić, problem u samom preduzeću i među njegovim radnicima, od kojih neki odbijaju potpisati sporazume o odgodi isplate po izvršnim sudskim presudama za doprinose penzijsko-invalidskom fondu FBiH.

    Avdić ističe kako radnici ne mogu dobiti plaće, a bivši radnici zarađene penzije sve dok je na snazi blokada preduzeća pa se neće ni obnoviti proizvodnja dok radnici ne dobiju plaće.

    Napominje kako bi svi koji ne žele potpisati sporazum trebali imati na pameti 20-ak penzionera, koji svaki dan dolaze u preduzeće i traže uplatu doprinosa, kako bi dobili svoje penzije. On je zahvalio svim rudarima iz Koncerna EPBiH koji su im pružali podršku u njihovoj borbi.

    Fena

  • Sejo Sekson tužio Neleta Karajlića, Stefana Milenkovića i RTS

    Sejo Sekson tužio Neleta Karajlića, Stefana Milenkovića i RTS

    Grupa Zabranjeno pušenje odlučilo je tužiti Radioteleviziju Srbije, Stefana Milenkovića i Nenada Jankovića, poznatije kao Nele Karajlić. Ovo je epilog javnog prepucavanja koje se odvija posljednjih sedmica između dva najvažnija člana ovog benda, Davora Sučića (Sejo Sekson) i Jankovića.

    Tužilac Davora Sučića, advokat Aleksandar Porubović u tužbi Višem sudu u Beogradu naveo je kako su Nele Karajlić i Stefan Milenković, bez dozvole autora, vršili izmjene i prerade Sučićevih autorskih djela i na taj način “povrijedili moralna prava autora”.

    Kako je navedeno u tužbi, Karajlić i Milenković su 21. juna 2022. na Tašmajdanu u Beogradu održali koncert pod komercijalnim nazivom Rock el Clasico i pritom su “bez ikakve obavijesti autoru pjesama Seji Seksonu neovlašteno, nakaradno i kičerajski potpuno izmijenili prvobitni duh djela i na taj način izveli pjesme: Posljednja oaza (Fikreta), Zvijezda nad Balkanom, Hadžija il’ bos, Balada o Pišonji i Žugi i Ibro Dirka”.

    Budući da su za navedeni koncert prodavali ulaznice, navodi se dalje u tužbi, na taj su način bez dozvole autora prodavali dotični projekat kao svoj i na taj način grubo zloupotrijebili autorsko djelo.

    “Istovremeno su Radioteleviziji Srbije ustupili prava za snimanje koncerta i tu je snimku naknadno Radiotelevizija Srbije, isto tako bez dozvole autora, emitirala u svom programu, a zatim podigla na svoj YouTube kanal te monetizirala, što znači da trenutno Radiotelevizija Srbije bez ikakve dozvole autora ostvaruje financijsku dobit korištenjem ukradenog autorskog djela. Snimka je u ovom trenutku i dalje dostupna na YouTubeu na linku. Pregledom snimke može se uočiti da su na odjavnoj špici vrlo pedantno pobrojani svi koji su sudjelovali u realizaciji snimke, od izvođača, tehničara, kamermana… Jedini koji nigdje nije spomenut je upravo Sejo Selson, autor više od 70 posto autorskog materijala sa snimljenog koncerta”, stoji još u tužbi.

     

    “Isto tako sa žaljenjem moramo konstatirati da ovo nije izdvojen primjer i da pjesama Seje Seksona, potpuno prearanžiranih i korištenih bez ikakvog obavještenja i dozvole, ima i na kanalima drugih medijskih kuća. Ta se snimka također monetizira i njenim se emitiranjem (opet bez ikakve dozvole autora) neovlašteno ostvaruje finansijski prihod. Ovim putem apeliramo na sve medijske kuće, koje bez dozvole autora na svojim platformama i u svojim programima koriste autorsko djelo Seje Seksona, da momentalno prestanu s takvom praksom. Svi podaci vezani za zaštitu imena, žiga i autorskih pjesama Zabranjenog pušenja već su 15 dana dostupni javnosti na linkovima”, dodaje se.

    Iz Zabranjenog pušenja su kazali da, za sada, neće podizati nove tužbe, a isto tako…

    “Nakon današnjeg dopisa na ovu temu više neće javno istupati niti upozoravati medije i izdavače. U slučaju da se ovakva praksa neovlaštenog korištenja autorskog djela nastavi, svaki pojedini slučaj bit će proslijeđen našim advokatima na postupanje. Također upozoravamo i sve organizatore koncerata u zemlji i inozemstvu da ćemo poduzeti pravne mjere i protiv zloupotrebe zakonski zaštićenog imena grupe, kao i autorskih djela registriranih u agencijama SOKOJ, AMUS i HDS-ZAMP”.

    Također, Zabranjeno pušenje je najavilo kako će sav prihod ostvaren sudskim postupkom donirati u humanitarne svrhe.

    Link na prijave djela grupe Zabranjeno pušenje SOKOJ-u od 1984. do 1990.

    Link na dokumente iz kojih se vidi da je ime Zabranjeno pušenje vlasništvo Seje Sexona na području EU, USA, Australije te svih zemalja bivše Jugoslavije.

    Program N1 

  • Jajčanin osumnjičen za požar u švedskom gradu Ronnebyju

    Jajčanin osumnjičen za požar u švedskom gradu Ronnebyju

    U švedskom gradu Ronnebyju posljednjih nekoliko dana zabilježeno je najmanje šest sumnjivo podmetnutih požara, što je izazvalo zabrinutost u lokalnoj zajednici. Policija istražuje moguću povezanost između tih požara i traga za odgovornima.

    Jedan od požara zahvatio je objekat na Trgu, a osumnjičeni 60-godišnji mušakarac je uhićen. Prema našim izvorima, radi se o bh. državljaninu Z.S. porijeklom iz Jajca. Iako je osumnjičeni u pritvoru, policija nastavlja s istragom kako bi utvrdila sve okolnosti i eventualne poveznice s drugim požarima.

    U ponedjeljak ujutro, hitne službe su primile dojavu o snažnom požaru na jednom od središnjih posjeda u Ronnebyju. Istoga jutra, alarm se oglasio zbog požara u javnom WC-u na trgu, a također je prijavljeno i pokušaj zapaljenja vatrom na odjelu psihijatrije za odrasle u Ronnebyju.

    Nekoliko požara zabilježeno je i tijekom vikenda u okolici Ronnebyja. Prošlog petka, policija i vatrogasci su intervenirali u Kallingeu, gdje su zapaljene kante za smeće pokraj zgrade na školskom imanju. U tom slučaju je sastavljen zapisnik o nastaloj šteti.

    Policija ne isključuje mogućnost veze između tih požara koji su zadesili Ronneby, no daljnje istrage su potrebne kako bi se utvrdila eventualna povezanost.

    Glasnogovornik policije, Thomas Johansson za švedske medije je izjavio: “Jasno je da kada se dogodi niz manjih požara, moramo istražiti postoji li međusobna veza. To će biti predmet daljnje istrage.”

    Unatoč napretku koji su hitne službe ostvarile u gašenju i sprječavanju širenja požara, voditelj zadatka Claes Nicklasson izrazio je očekivanje da će službe ostati na terenu tijekom cijele večeri i noći.

    Za sada stanovnici Ronnebyja ostaju oprezni dok lokalne vlasti i policija nastavljaju s istragom kako bi osigurali sigurnost zajednice i pronašli odgovorne za seriju požara koji su nedavno zadesili njihov grad.

     

     

    (Jajce Online)

     

  • Cijene smještaja veće za 20% posto u regionu, Neum najjeftiniji za ljetovanje

    Cijene smještaja veće za 20% posto u regionu, Neum najjeftiniji za ljetovanje

    Godišnji odmor za mnoge ove bi godine mogao biti pravi luksuz. Inflacija nije zaobišla sunce i more pa će apartmani ove sezone biti skuplji i do 20 posto. Postojale li ljetovanje privilegija bogatih za Novi dan govore Ljiljana Čukić, menadžer Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Ivana Vladović – Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije i Davor Krešić – potpredsjednik Udruženja hotelijera Neum.

    Menadžer Nacionalne turističke organizacije Crne Gore kaže da Crna Gora spremna dočekuje turiste. U Neumu je već počela hotelijerska sezona, dok Dalmacija ima široku ponudu za svoje goste.

    “Veliko je interesovanje građana Sarajeva za turističku ponudu Crne Gore. Ljudi koji preferiraju aktivan odmor imaju sve u Crnoj Gori. Interesovanje je i u regionu, ali i u Evropi”, kaže.

    “U Hrvatsku su svi dobrodošli, turisti iz BiH su vjerni turisti i tome se radujemo. Mi smo postali hit destinaciji na svjetskoj razini. Cijene su se podligle kao i svugdje u svijetu. Svi su dobrodašli i radujemo vam se”, kaže Ivana Vladović – Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije

    “Neum je spreman za turistučku sezonu i što se tiče hotilijera već je u punom zamahu i već radimo u punom kapacitetu. Imamo u blizini Međugorje, Dubrovink i Korčulu. Mi moramo rještii prometnu dostupnost, aerodrome, povezanost s letovima. Mi koristimo dubrovački i splitski aeordrom, ali je žalosno što ne koristimo i mostarski. Vidim, radi se strategija turizma BiH i mislim da će biti zasnovan na realnim principima. Trebamo sve sustavno planirati kako bi svi mogli od toga živjeti”, kaže Davor Krešić – potpredsjednik Udruženja hotelijera Neum.

    Neum je najpovoljniji grad na moru

    Krešić kaže da uporođujući Neum sa konkurentskim destinacijama da je mnogo povoljniji od Hrvatske.

    “Što se tiče kvaliteta hotela ne zaostajemo za urednim destinacijama u regionu, cijene su duplo jeftinije nego u Hrvatskoj. Imamo cestu novu Neum –  Stolac, nema granice i mislim da će biti gostiju i van BiH”, dodaje.

    “Cijene su više za dvadesetak posto. Imamo destinacije koje nisu mijenjale cijene i to se može potražiti. To su uglavnom manja mjesta oko Trogira, Splita, središtu otoka. Ako želite Split ili Hvar u srcu sezone, može se očekivati veće cijene. Ipak, mislim da možemo priuštiti lijepo ljetovanje u Dalmaciji. Može se naći smještaj od pedeset eura da dvije hiljade, ali recimo ako se odabere manje mjesto kao Trogir, koji ima malo smještajnih jedinica, može se naći apartman za 70 eura ali su hoteli skuplji. Mislim da prosječna obitelj može priuštiti sedam dana u Dalmaciji”, kaže Vladović.

    “To će kretati u rasponu oko 15% viših cijena zbog infglacije u regionu i Evropi”, kaže Ljiljana Lukić opravdavajući rast cijena inflacijom u cijeloj Evropi.

    Program N1

  • Nikada nije odustajala: Rodila u 53. nakon 25 godina pokušaja

    Nikada nije odustajala: Rodila u 53. nakon 25 godina pokušaja

    Na kraju, kada dobijete to malo čudo, zaboravite na 25 godina patnje i neuspjelih odlazaka na medicinski potpomognutu oplodnju. Gledala sam dolje u svoj trbuh, koji je postajao sve veći i veći, i pomislila: “Jel’ ja to sanjam?”. Čak ni sada dok je gledam ne mogu vjerovati da sam mama. To je nadrealno –  rekla je  Dalglish iz Glasgowa nakon što je rodila kćerku Daisy Grace.

    Toliko je silno željela dijete da nije odustala niti nakon 21. neuspjelog pokušaja da zatrudni i potrošenih oko 116.000 eura.

    Helen se u 20-im godinama života preselila iz Škotske na Kipar sa svojim tadašnjim suprugom, a u dobi od 28 godina krenula je s pokušajima da dobiju dijete. Ubrzo su se vratili u Škotsku gdje su otišli na razna testiranja kako bi shvatili zašto ne može ostati trudna, no testovi nisu ništa konkretno pokazali pa su ljekari postavili dijagnozu “neobjašnjiva neplodnost”.

    – Pregledi na Kipru su dali naslutiti da se potencijalno radi o problemu vezanom za položaj moje maternice, ali ljekari u Škotskoj se nisu zabrinuli – prisjetila se.

    Kaže da su najprije četiri puta pokušali sa intrauterina inseminacijom, gdje se sperma stavlja izravno u maternicu, no bez uspjeha, a nakon toga su prešli na IVF, postupke izvantjelesne oplodnje.

    Nakon nekoliko uzaludnih pokušaja Helen je ostala tri puta trudna, ali je pobacila.

    – Do tog trenutka imala sam 42 godine i jednostavno se nisu držali. Došla bih do otprilike devete ili desete sedmice trudnoće i pobacila – nastavila je i dodala da je čak pokušala sa donorskim jajnim stanicama.

    – Shvatila sam da je možda jedina šansa da konačno pristanem na korištenje donorskih jajnih stanica, ali uprkos tome što su stvorili 10 jakih embrija, svi su nestali – rekla je.

    – Odlučila sam da neću više ništa raditi. Pokušala sam preći preko toga, ali mi se stalno vraćala misao o majčinstvu. Tada sam pronašla Dunya Fertility Center u Kireniji, to mi je bila zadnja nada – dodala je.

    Vratila se u Paphos na Kipru sa svojim sadašnjim partnerom i odlučila pokušati još jednom.

    – Nisam namjeravala napraviti taj zadnji tretman. Moj otac je bio ozbiljno bolestan kod kuće u Škotskoj i preminuo je. Mama je rekla da bih trebala pokušati još jednom. Moj tata, prije nego što je preminuo, pitao je majku: “Šta bih joj mogao poslati s neba?” a ona mu je rekla: “Molim te, pošalji joj dijete”. To mi je na kraju dalo dodatni poticaj da ipak opet pokušam – ispričala je Helen.

    Ostala je trudna iz drugog pokušaja u kiparskoj klinici. Kad je emailom dobila rezultate testiranja i potvrdu da u sebi nosi dijete, rasplakala se. Nazvala je u suzama mamu, a ova je mislila da plače jer ponovno nije uspjelo.

    – Bile su to suze olakšanja i sreće. Mislim da je moj tata morao imati nešto s tim, on mi je poslao tu bebu – dodala je.

    Tokom trudnoće Helen je razvila dijabetes i preeklampsiju, stanje koje uzrokuje visoki krvni pritisak ali nije marila za to, jedino o čemu je razmišljala bio je dan kad će napokon vidjeti svoje dijete.

    Rodila je zdravu djevojčicu u 53. godini života i napokon osjetila kako je to biti majka.

    – Kad smo došli kući, briznula sam u plač. Osjećala sam kao da me 25 godina tuge napušta – prisjetila se i naglasila koliko uživa u djetetu.

    – Ona je smirena, opuštena i sretna beba. Ona je toliko draga, vrijedilo bi ju čekati još 25 godina. Osjećam se kao u raju, jer bila sam vrlo blizu godina kad se više ne može učiniti ništa. Želim zahvaliti osoblju, ljekarima i svima u klinici – rekla je, a prenosi Mirror.

     

    Izvor: Mirror/Faktor