Author: admin

  • U BiH danas oblačno i kišovito

    U BiH danas oblačno i kišovito

     

    Bosni i Hercegovini danas veći dio prijepodneva pretežno oblačno sa slabom kišom. Na planinama može biti susnježice ili slabog snijega.  

    U ostatku dana bez padavina i postepeno razvedravanje. Jutarnja temperatura od 7 do 12, na jugu do 15, a dnevna od 10 do 16, na jugu od 16 do 21 °C.

    Sutra pretežno sunčano vrijeme. U jutarnjim satima, u centralnim i istočnim područjima Bosne može biti magle i niskih oblaka. Jutarnja temperatura od 1 do 7, na jugu do 9, a najviša dnevna od 12 do 18, na jugu i sjeveru do 21 stepen.

    • Danas kiša - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

      Danas kiša     FOTO: AVAZ

    U petak sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Jutarnja temperatura od 3 do 8, na jugu do 10, a najviša dnevna od 16 do 21, na jugu i sjeveru do 24 stupnja.

    Dnevni avaz

  • Oprez / Zbog kiše kolovoz mokar i klizav

     

    Zbog većeg odrona, otežano se saobraća na magistralnom putu Kladanj-Tuzla (u mjestu Vitalj).

    U većem dijelu Bosne pada kiša, pa se vozi po mokrom i klizavom kolovozu, dok je u Hercegovini uglavnom suho. Upozoravamo na učestale odrone kamenja i zemlje na kolovoz. Apelujemo na vozače da budu maksimalno oprezni, da drže odstojanje između vozila i da se obavezno pridržavaju mjera zaštite od koronavirusa.

    Zbog radova na redovnom servisiranju tunela Vis, 25.novembar i Grab na dionici autoputa A-1 Tarčin-Lepenica saobraća se dvosmjerno, suprotnom kolovoznom trakom.

    Isti režim saobraćaja (dvosmjerno, suprotnom kolovoznom trakom) aktuelan je i na dionici A-1 Visoko-Kakanj (kod mjesta Dobrinje), gdje su u toku radovi na sanaciji mosta.

    Na izlazu iz Doboja (smjer ka autoputu i Derventi) u naselju Bare izvode se sanacioni radovi, zbog čega se u terminu od 07 do 18 sati saobraća usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila. S obzirom da je ovo frekvenan put, formiraju se duže kolone vozila u oba smjera.

    Na magistralnom putu Zenica-Nemila (kroz tunel Vranduk) od 05 do 21 sati saobraća se dvosmjerno. Od 21 sati do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.

    Zbog sanacionih radova u tunelu Vinac, na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilaznicu oko tunela.

    Na regionalnom putu Crna Rijeka-Mrkonjić Grad (Bjelajce), zbog sanacionih radova saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.

    Izdvajamo i ostale dionice gdje je zbog sanacionih radova izmjenjen režim saobraćanja: Tuzla-Orašje, Jelah-Doboj, Donja Orahovica-Šićki Brod, Prozor-Jablanica, Sarajevo-Vogošća, Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje i Sarajevo-Trnovo.

    Na graničnom prelazu Bosanska Gradiška pojačan je promet teretnih vozila na izlazu iz BIH. Na ostalim graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.

    ———————————————-
    Na području RS-a zbog Đurđevdana potpuna zabrana kretanja danas će biti na snazi od 15 sati do sutra ujutro do 05 sati. 

    Ulazak u BiH nije dozvoljen stranim državljanima, a izuzetak su određene kategorije ljudi (zdravstveni radnici, lica kojima je potrebno liječenje, prekograničnih radnika, službi i timova civilne zaštite, pripadnika snaga NATO-a i drugih zemalja partnerstva za mir, kao i NATO štaba u BiH, osoba s boravkom u BiH, osoba koje su u tranzitu kroz BiH bez zadržavanja i osoba koje imaju izdatu dozvolu od Vijeća ministara).
    Privremeno su zatvoreni svi granični prelazi za pogranični saobraćaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
    Ulazak u Hrvatsku i Crnu Goru dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila.
    Srbija je zatvorila granične prelaze prema BiH za sve prelaske, izuzev za robni promet koji se odvija preko prelaza: Karakaj, Vardište i Rača.

  • Čolak: Reakcija vlasti morala je biti brža, čime bi se spasilo mnogo radnih mjesta

    Mjere Vlade Srednjobosanskog kantona, koje su krunisane današnjim pozivom za dodjelu finansijskih sredstava subjektima čiji je rad zabranjen odlukom Federalnog štaba civilne zaštite, dobre su za obrte od kojih većina spada u tu kategoriju, kazao je Kemal Čolak, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca SBK.

    – Mjere su dobre i mislim da će dobrom dijelu poslodavaca koji spadaju u ovu grupu biti žao što su otpuštali radnike jer je neotpuštanje radnika glavni uvjet za apliciranje za pomoć. A mislim da je 80 posto njih raskidalo ugovore o radu s radnicima – kaže Čolak.

    Ostaje pitanje, kaže, šta sa srednjim firmama kojima nije zabranjen rad, a koje su sve vrijeme radile na 20, 30 ili 40 posto kapaciteta.

    – Nisu otpuštale radnike, ne spadaju u red onih koji imaju pravo aplicirati za pomoć, a korektno su se odnosile i prema radnicima i prema državi – kaže Čolak.

    Uvažavajući stanje, tvrdi Čolak, reakcija vlasti morala je biti brža, čime bi se spasilo mnogo radnih mjesta.

    – Uvažavajući da nema novca, da je korona došla iznenada, da nije bilo spremnih proračuna, trebalo je i moralo se mnogo brže reagirati, da poslodavci znaju s čime mogu računati. Da smo imali tu informaciju prije, mnogo bi radnih mjesta bilo spašeno – kazao je Čolak.

    Čovjek sa 40 godina rada u privredi kaže da će privredi i uz pomoć države trebati najmanje godina i po da se vrati na stanje prije koronavirusa.

    – Trebat će nam sigurno ova i sljedeća godina, čak i kad bismo odmah počeli raditi i svi se radnici vratili na posao. Ipak, najvažnija pomoć nam je da nas puste da radimo – rekao je Čolak.

    izvor: drukciji.ba

    foto: vecernji.ba

  • Bh. građani ne odustaju od ljetovanja

    U ovo doba godine mnogi već imaju isplanirano ili čak i uplaćeno ljetovanje, a neki bi to tek planirali. Zbog pandemije korona virusa, zatvorenih granica, sigurnosti, odlazak na ljetovanje ove godine je neizvjestan. Svjetska zdravstvena organizacija poručuje da bi putovanja u inostranstvo trebalo izbjegavati, a pojedine zemlje poput susjedne Hrvatske i Crne Gore traže načine kako spasiti turističku sezonu. Bh. građani, čini se, od ljetovanja ne žele odustati, i nadaju se da će u avgustu ili septembru, ipak ići na more.

    Ponude za turistička putovanja i ljetovanja na zatvorenim prodajnim mjestima privlače poglede prolaznika. Prednjače destinacije poput Turske i Egipta, a ima ponuda i za susjednu Hrvatsku. No, da li će se zaista i putovati, zavisi od mnogo faktora – u prvom redu epidemiološke situacije.

    “To zavisi od zemalja, kako će one popuštati mjere i otvarati svoje granice. Ono što mi možemo sada krenuti jeste eventualno Turska, koja će vidimo prva otvoriti. Ostalo mi ne možemo znati, kako sada stvari stoje, vidimo da Evropa neće još nekoliko mjeseci svoje granice otvarati”, kaže Aida Terzić, vlasnica turističke agencije.

    A građani uglavnom žele putovati. Nadaju se da će nesmetano ići na ljetovanje. Neki od njih su od nade otišli korak dalje, do planiranja.

    Anketa:

    ”Avgust mjesec. Nadamo se.”

    ”Planiram da idem, ali ne vjerujem da će se moći.”

    ”Ja planiram. Želim. (Kada otprilike?) Avgust, septembar. Ovo je nemoguće izdržati ako ne bude.”

    ”Ja se nadam septembru, pa i oktobar bi bio dobar. Sve što bude prije biće odlično.”

    A na pitanje gdje bi na ljetovanje, najviše sagovornika kaže u Hrvatsku, Crnu Goru ili Tursku.

    Anketa:

    ”Zašto da ne, naša je država, kakva je takva je. I Neum je dobra opcija ako se ne mogne nigdje drugo.”

    ”Ne bih, bila bi velika gužva, sigurno. Ima dosta jezera u Bosni, rijeka, što? Ne mora se ići u drugu državu.”

    ”Hrvatska, Turska, prijateljska. ”

    ”U Tursku.”

    Susjedne Hrvatska i Crna Gora destinacije su gdje ljetuje najviše ljudi iz BiH. Dok Hrvatska u ovom trenutku traži način da omogući dolazak turista, Crna Gora krajem mjeseca najavila je otvaranje plaža, uz stroge mjere zaštite i prevencije.

    izvor: N1

  • U susret iftaru – ramazanske priče

    “Tvoje je samo to što daš”

    Kraj sokaka i mala trošna kućica. Ulica s kaldrmom nad kojom su se nadvijale prelijepe lipe. Sunce se polahko spuštalo i nagovještavalo kraj još jednog ramazanskog dana.

    „Selam, čika Jusufe“, povikali su dječaci u glas starcu koji je izlazio iz dvorišta u kojem se nalazila trošna kućica.

    „Selam, omladino.“, veselo, kao i uvijek i uz osmijeh na licu odgovorio je starac.

    „Kako ste nam? Idete u šetnju? Uskoro će i vrijeme iftara.“

    „Dobro sam, hvala Bogu. Izašao da malo prošetam, da mi posljednji sati do iftara brže prođu. A gdje vi idete.“

    „Mi smo krenuli po somune. Kupit ćemo za sve one koji su nas zamolili da im kupimo i olakšamo, da ne bi oni morali ići. Želite li i Vi?„

    „Ne treba, hvala vam. Imam kući već.“

    Polahko je starac nastavio šetnju, dok se sokakom širio miris somuna, a sunce polako pružalo svoje posljednje zrake.

    U daljini se začuo ezan i svi su žurili kući na iftar.

    Već sutra dječaci su ponovo krenuli po somune, i pitali čika Jusufa želi li. On im je ponovo odgovorio da ne želi.

    I dok se sunce ponovo polahko skrivalo, dječaci su veselo dijelili somune komšijama iz ulice i iščekivali iftarske sate.

    Akšam je tu. Svi su već u svojim kućama i iftare. Dječaci također. Samo jedan od njih kasno se vraćao kući. Dok je prolazio ulicom vidio je kako su sve kuće osvijetljene, osim kuće čika Jusufa. Dječak se zapitao i pomalo zabrinuo zašto čika Jusuf nije kući.

    Odlučio je da uđe u dvorište. Približavajući se ulaznim vratima male trošne kuće, začuo je starca kako kašlje. Dječak je tiho stao na kućni prag i posmatrao.

    U kući tama, bez svjetla. Pomislio je da čika Jusuf spava.

    „Polako ću zatvoriti vrata, da ga ne probudim.“, pomislio je.

    Dok je svoj korak pružio prema unutrašnjosti kuće kako bi zatvorio vrata, u uglu sobe vidio je starca. Bio je to čika Jusuf, sa sklupčanim koljenima sjedio je na podu i iftario. U tami. A ispred njega komad starog hljeba i poluprazna posuda s hranom.

    Dječak je sve to posmatrao i shvatio da čika Jusuf iftari u mraku jer nema struju. Da sve ove dane koje su ga pitali želi li da mu kupe somune, on nije htio, jer nije imao novca.

    Teškim koracima napuštao je dvorište čika Jusufa, razmišljajući kako bi mu mogao pomoći. Noć se sve više nadvijala nad ulicom, a dječak nije mogao prestati razmišljati o starcu.

    Sutradan se našao sa svojim prijateljima i odlučili su organizovati i po gradu staviti male kutije, u koje bi ljudi ubacili novca onoliko koliko mogu. Dogovorili su se da ne govore za koga se pomoć prikuplja.

    Još jedno prediftarsko vrijeme. Dječaci su po ulici, po gradu postavili kutije za sakupljanje pomoći.

    Čika Jusuf je i ovaj put krenuo u šetnju. Desnu ruku je držao čvrsto stisnutu. Dolazeći do pekare u kojoj je htio kupiti somun, vidio je kutiju na kojoj je pisalo: „Tvoje je samo to što daš.“

    izvor : akos.ba

  • Maske u Sarajevu kupljene od firme sina kantonalne zastupnice  koja se bavila prodajom kolača

    Maske u Sarajevu kupljene od firme sina kantonalne zastupnice koja se bavila prodajom kolača

    Ugovor je potpisan 20. marta, a vrijednost nabavke troslojnih jednokratnih zaštitnih maski je 52.650 KM s PDV-om.

     

    Prema osnivačkim dokumentima, kompaniju “Panta Rei” osnovali su Šahman i njen sin, a Šahmanu firmi, prema zvaničnom registru kompanija, obavlja posao prokuriste. Prema Portalu javnih nabavki i registru kompanija, djelatnosost firme je “njega i održavanje tijela”.

    Bariš Bejtović za BIRN BiH kaže da se firma prije početka pandemije bavila prodajom torti i kolača za tržne centre.

    “Kad sam ja kao vlasnik uvidio da će to sve stati, kao što i jeste stalo, a s obzirom da imam u firmi radnika koji su i samohrane majke i djeca šehida i većinom mladi i visokoobrazovani ljudi, tražio sam način da nešto radim da bismo te ljude zadržali, da ne bih morao da ih šaljem na Biro”, kaže Bejtović.

    Objašnjava da je prije proglašenja vanrednog stanja potpisao ugovore s firmama koje proizvode tekstil i dao im ideju da počnu proizvoditi maske.

    “Među prvima kojima sam odradio bili su privatni lanci marketa, apoteka, prodavali smo zaštitne maske, pamučne ili jednokratne”, kaže Bejtović.

    Kozmetički saloni i uočene nepravilnosti

    Šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, Erduan Kafedžić, kaže da je Ured u ovoj javnoj nabavci uočio nepravilnosti i da “ima elemenata da se ide dublje u provjere”. Prema njegovim riječima, Ured od početka stanja nesreće prikuplja podatke o provedenim nabavkama.

    “Kada je došla na red Civilna zaštita, uočili smo nepravilnosti u ovoj javnoj nabavci – da se u dostavljenom materijalu i na web stranici Ureda za borbu protiv korupcije, gdje se evidentiraju sve javne nabavke, spominje firma ‘Panta Rei Bijeljina’, a na ugovoru piše ‘Panta Rei Sarajevo’”, kaže Kafedžić.

    Ured tražiti informacije od Civilne zaštite zašto se jedna firma pojavljuje na konkursu, a druga u ugovoru.

    Agencija za javne nabavke ranije je objasnila da se u “situaciji krajnje hitnosti, kada nije moguće primijeniti redovne postupke javne nabavke, ali ipak postoji dovoljno vremena, može koristiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci”.

    U obavještenju o pokretanju nabavke, objavljenoj na stranicama Vlade Kantona Sarajevo, navodi se kako je Civilna zaštita KS-a izuzela ovu nabavku iz redovnih procedura nabavke, uz objašnjenje da bi primjena postupka javne nabavke izazvala negativne posljedice.

    Ugovor s firmom “Panta Rei” potpisan je istog dana kada je i donijeta Odluka o pokretanju postupka za izuzeće od primjene Zakona o javnim nabavkama.

    “Mi ćemo tražiti te podatke od Civilne zaštite da nam dostave napismeno i nakon toga ćemo proslijediti to u nadležnost i dalje postupanje Agenciji, ali tek kada dobijemo zašto se u javnoj nabavci na našoj web stranici u dostavljenom materijalu spominje firma koja je iz Bijeljine, a kako se ovamo spominje u ugovoru. Da li je Civilna zaštita dostavila Uredu pogrešne informacije slučajno ili namjerno, podaci koje su dostavili ne uklapaju se s ugovorom na web stranici, i to je ključna stvar i to je početak”, kaže Kafedžić.

    Iz Civilne zaštite Kantona Sarajevo su za BIRN BiH naveli da je postupak nabavke zaštitnih maski pokrenut na osnovu ispitivanja tržišta, odnosno ponuda koje su dobili u tom periodu. Ponuda “Panta Rei” uključivala je plaćanje 50 posto iznosa unaprijed.

    “Nakon potpisa ugovora dužni smo sve podatke vezane za nabavku unijeti u informacioni sistem e-nabavki, i prilikom unosa u informacioni sistem e-nabavke došlo je do greške i od dvije firme sa istim nazivom odabrana je pogrešna, dakle radi se o tehničkoj greški prilikom unosa”, naveli su iz Civilne zaštite Kantona Sarajevo.

    Na Portalu javnih nabavki kao internet adresa “Panta Rei” navodi se antiage.ba, što je internet adresa Centra za dermakozmetiku, estetiku i zdravu ishranu, čiji je dio tima, prema internet stranici, čini Bilsena Šahman.

     

    Prema podacima Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, Anti-age centar u Sarajevu je poslovnica “Panta Rei” u kojoj je šef Bariš Bejtović.

    Bejtović kaže da je direktorica firme “Panta Rei” “dobila mail sa zahtjevom za ponudu zaštitne opreme koju su oni tada nudili.

    “Ne znam kako su oni (Civilna zaštita KS-a) to znali, da smo mi firma koja se bavi trgovinom na veliko već četiri godine i da li je neko iz te Kantonalne uprave civilne zaštite zvao nekoga iz apoteka kojima smo mi prodali ili nekog drugoga, pa su ih uputili na nas, to zaista ne znam. Ja se ni s kim od njih nisam vidio. Ne znam, pravo da vam kažem, ni ko je tada uopšte bio direktor Civilne zaštite i ko je to sve vodio”, kaže Bejtović.

    Kao tadašnji v.d. direktora Civilne zaštite Kemal Cacan je potpisao ugovor s firmom “Panta Rei” i kaže da je taj ugovor potpisan na samom početku porasta broja oboljelih od koronavirusa.

    “Imali smo četiri ili pet adresa kojima smo se mogli obratiti, s tim da apsolutno niko nije imao tih sredstava koje smo mi tražili, i onda se javio gospodin Bariš Bejtović. Javio se da on ima, i mislim da se zatezalo baš oko toga, oko načina plaćanja, jer to je bilo na početku, a cijene su enormno rasle. S početka februara do početka marta cijene su išle po deset puta gore i onda je bilo – daj da se ulovi bilo šta, da se može podijeliti ljudima”, kaže Cacan i tvrdi da je Bejtović imao najbolju ponudu.

    “Taj gospodin se javio, poslao je mail, poslao je ponudu, i mislim da mu je čak cijena bila povoljnija nego kod ostalih ponuđača, znam da je bio jeftiniji od dva”, kaže Cacan.

    Cacan tvrdi da ni Bilsenu Šahman niti njenog sina ne poznaje lično.

    “Čuli smo se jedanput telefonom i onda je to išlo preko mojih službi za nabavku i oni su to radili”, kaže Cacan.

    Šahman tvrdi da nije uticala na dodjelu posla

    Bejtović objašnjava da je uslov za dobijanje posla bila najbolja ponuda i najbrži rok isporuke.

    “Garantovali smo brzu isporuku, što je rijetko ko u tom periodu mogao da garantuje”, kaže on i tvrdi da njegova majka Bilsena Šahman nije znala za ovaj posao.

    “Nisam ja malo dijete pa da nekog moram obavještavati šta sad radim. Ja radim svoj posao i njoj je bilo drago što ljude ne ostavljam bez posla. To je možda najmanji ugovor koji smo mi odradili. Mi smo većinu prometa napravili s privatnim firmama, s najvećim lancima apoteka u Republici Srpskoj. Ne znam kako je moja mama mogla da utiče”, kaže Bejtović.

    Bilsena Šahman kaže da ona ni na koji način nije uticala da njen sin dobije posao nabavke maski.

    “Ne znam ni da je bila javna nabavka, uopšte se ne upuštam u te stvari. Ja znam da on non-stop radi. Nije to samo bila Civilna zaštita, on je nabavljao i za druge. Nije uvozio, nego je nabavljao od naših proizvođača koji proizvode. Znam da je išao stalno u Tešanj po maske. Neko ima u Tešnju proizvodnju zaštitnih maski – nisu medicinske nego zaštitne, bile su pamučne i ove jednokratne”, kaže Šahman.

    Firma njenog sina, kako dodaje, ima prodaju na veliko i na malo te kozmetički salon, koji je ujedno i biljna apoteka.

    “A u onom šifrarniku ima ‘milion’ nekih stvari kojima se sve može baviti”, kaže Šahman.

    Bilsena Šahman je 2018. godine pravomoćno oslobođena krivice za ometanje rada pravosuđa skupa s Fahrudinom Radončićem, Bakirom Dautbašićem i Zijadom Hadžijahićem.

    Radončić je oslobođen krivnje da je, preko Šahman i Dautbašića, naredio izvršenje pritiska na svjedokinju Azru Sarić da promijeni iskaz u postupku protiv Nasera Kelmendija na Kosovu, dok je Zijad Hadžijahić, uposlenik Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, oslobođen krivice da je pokušao saznati da li je u vezi s pritiskom na svjedokinju Sarić otvorena istraga te da je pokušao uticati da se zatvori.

    Šahman je na izborima u oktobru 2018. godine izabrana u Skupštinu Kantona Sarajevo.

    izvor: detektor.ba / klix.ba
  • Ovo je najbolji način kako ćete savršeno očistiti bijele tenisice

    Ovo je najbolji način kako ćete savršeno očistiti bijele tenisice

    Uz sastojke koje već imate kod kuće možete dobiti blistavu bjelinu platnenih tenisica i to tako da izgledaju kao ste ih tek kupili, a ne oronulo i iznošeno kako to obično bude nakon nekoliko nošenja

    Bijele tenisice uvijek vrijedi kupiti. Djeluju tako svježe i čisto. No već nakon prvog nošenja na njima se skuplja prljavština, piše Rd.

    Ako su samo malo prljave, to nije strašno. No kroz koji tjedan izgledat će tragično, i to toliko da ćete ih poželjeti baciti i kupiti nove. Korisnica Twittera @sarahtraceyy pokazala je transformaciju koju je ostvarila čisteći svoje omiljene platnene tenisice.

    Prikaži sliku na Twitteru

    Prikaži sliku na Twitteru
    Ja sam čudotvorac, napisala je. I zaista jest, jer za ovakvo čišćenje nije trebala skupe kemikalije. Ako ćete i vi iskušati ovu metodu, evo što trebate učiniti:

    – uklonite vezice
    – zatim, kao i @sarahtraceyy, u posudi izmiješajte sodu bikarbonu i deterdžent za odjeću u omjeru 1: 1,15
    – uzmite četkicu za zube i nanesite smjesu na tenisice

    foto: Instagram/MICHAEL DALDER/REUTERS/PIXSELL

    Potom pričekajte desetak minuta, a zatim isperite smjesu i pričekajte da se tenisice potpuno osuše. Na njih nanesite dječji puder. Kad ga otresete, vaša omiljena obuća trebala bi zasjati novim sjajem.

    Izvor: 24sata.hr

  • Konačno lijepe vijesti za građane Banje Luke: Od 11. maja povratak u normalu

    Od ponedjeljka, 11. maja, ukida se zabrana korištenja parkova, izletišta i teretana u prirodi u Banjoj Luci, ali ostaju mjere u vezi s nošenjem zaštitne opreme (bez rukavica, samo zaštitne maske), rekao je gradonačelnik Igor Radojičić.

    Gradski kontrolni organi od sada, kako kaže, počinju i sa primjenom kaznenih mjera za nenošenje zaštitne opreme i okupljanje u nedozvoljenom broju i na nedozvoljenim mjestima.

    Precizirao je da, bez obzira na tok epidemije koronavirusa, ciljevi ostaju isti, prije svega zaštita ljudskih života i zdravlja stanovništva.

    Tvrdi da je i dalje situacija pod kontrolom, iako je u proteklih desetak dana primjetan rast broja oboljelih, koji, kako kaže, nije bio eksponencijalni.

    Iz Gradskog štaba za vanredne situacije predškolskim ustanovama je preporučeno da organiziraju rad s minimalnim brojem djece, o čemu će zainteresirani roditelji biti obaviješteni do 11. maja, a Institut za zaštitu zdravlja RS propisao je potrebne mjere za početak rada u ovim uvjetima.

    Banjalučki Gradski štab za vanredne situacije naložio je nadležnim službama da otpočnu pripreme za aktiviranje javnog prijevoza na gradskom i prigradskom području, u reduciranom obliku, od 11. maja, s manjim brojem linija i uz striktno definirane mjere socijalne distance i pojačane dezinfekcije.

    Nakon sjednice Gradskog štaba za vanredne situacije, Radojičić je kazao i da je pozitivna vijest to da su sve osobe koje su prošle sedmice greškom upućene među zaražene virusom korona u Studentski centar „Nikola Tesla“ u Banjoj Luci, negativne na Covid-19, i provest će u izolaciji 14 dana.

    – Izvinjenje svima koji su na ovaj način oštećeni – dodao je gradonačelnik Banje Luke.

    Prema podacima zdravstvenih službi, u tom gradu je od izbijanja epidemije evidentirana ukupno 471 osoba zaražena koronavirusom.

    izvor: avaz.ba

  • Alemka Markotić objasnila možemo li cjepivo ili lijek očekivati već ove jeseni

    Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević Alemka Markotić objasnila je faze ispitivanja cjepiva i otkrila koje je razumno vijeme u kojem bismo mogli dobiti adekvatan lijek ili cjepivo protiv koronavirusa.

    Koje su šanse da prije drugog vala na jesen dobijemo cjepivo ili lijek za koronavirus? Markotić kaže, drugi val bi trebao biti na jesen, iako ne mora. Kaže, jako je puno lijekova i spojeva u testiranju, do prije par dana niti jedan od njih nije dobio oznaku da bi mogao biti učinkovit, a onda je to prije par dana dobio Remdesivir.

    Taj lijek nije pokazao jače nuspojave i ima izvjesne pozitivne učinke. Dugotrajne su faze razvoja učinkovitog i neškodljivog cjepiva i sigurno do jeseni neće moći biti cjepivo ili lijek ispitani da bi mogli biti proglašeni 100 posto neškodljivim ili učinkovitim”, rekla je Markotić i dodala kako do jeseni možemo dobiti kandidat cjepivo koje bi po ubrzanom postupku bilo pušteno, no pratilo bi se po strogim pravilima, a možda i neki od lijekova poput Remdesivira bude pušten u promet.

    “Bez tri godine ne možemo biti sigurni da je neki lijek ili cjepivo sto posto učinkovit ili neškodljiv”, odgovorila je Markotić. Opisala je faze nakon kojih se može reći da imamo siguran i učinkoviti lijek ili cjepivo.

    “Prvo se rade istraživanja u laboratorijima da se vidi što je kandidat za cjepivo, zatim ispitivanja na životinjama i tu je važno ponovno potvrditi da ne škodi. Nakon toga slijede ispitivanja učinkovitosti hoće li se javiti antitijela koja bi mogla neutralizirati virus. Zatim ide faza u kojoj se na manjem broju ljudi primjenjuje cjepivo i opet gledate neškodljivost koja se ne mora vidjeti odmah. Onda ide faza s par tisuća ispitanika, ponovno je u prvom redu neškodljivost. Ispituje se stvaraju li se antitijela i zatim se testira na više kontinenata i na stotinama tisuća ljudi. Zadnja faza je cjeloživotno praćenje cjepiva što uključuje i prijavu nuspojava”, objasnila je Markotić i ponovila u kojem vremenskom periodu je razumno očekivati cjepivo.

    “Po normalnom postupku 3, 5, 10 godina. Po ubrzanom postupku godinu do dvije s punom sviješću da postoje rizici nepotpune učinkovitosti”, dodala je.

    izvor: N1 Hrvatska

  • Stručnjaci otkrili zašto na Balkanu ima manje mrtvih nego u svijetu

    Istočnoeuropske i skandinavske zemlje manje su pogođene pandemijom. Stručnjaci sa Sveučilišta Gent smatraju da bi genetske razlike među stanovnicima mogle objasniti zašto je u nekim zemljama od korona virusa stradao mnogo veći broj ljudi.

    Prema njima, skandinavske zemlje i one istočne Europe manje su pogođene pandemijom od ostalih zemalja zbog razlike u genima.

    Naime, u skandinavskim zemljama je broj umrlih znatno niži od prosjeka, dok je u balkanskim, među koje spada i Bosna i Hercegovina, također zabilježen relativno nizak broj mrtvih. Suprotno tome, pandemija COVID-19 teško je pogodila sjevernu Italiju, Španjolsku te američku saveznu državu New York.

    Određene genetske karakteristike utječu na razinu pandemije COVID-19, zaključili su stručnjaci sa Sveučilišta Gent te objasnili kako su otkrili očitu vezu između gena ACE1 i novog korona virusa, piše Index.

    Razina gena ACE1

    Belgijski znanstvenici su ustanovili da što više stanovnika neke zemlje ima D polimorfizam gena ACE1, to je na tom području manje smrtnih slučajeva od COVID-19.

    Polimorfizam je pojam koji u genetici opisuje pojavu više varijanti istog gena unutar jedne populacije (više alela na istoj lokaciji u DNA).

    “Što više idemo prema istoku Europe, to je češći polimorfizam D gena ACE1. To korelira s ozbiljnošću pandemije korona virusa, odnosno vidimo da se epidemija COVID-19 smanjuje kako prelazimo iz zapadne u srednju i istočnu Europu”, objasnio je mikrobiolog i imunolog Joris Delanghe sa Sveučilišta Gent.

    Stručnjaci smatraju da se ovim oblikom polimorfizma gena ACE1 može objasniti do 41% razlike u razinama pandemije među zemljama.

    Nakon što su usporedili podatke o učestalosti polimorfizama među stanovnicima 25 zemalja Europe, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike s podacima Sveučilišta Johns Hopkins o broju infekcija i smrtnih slučajeva u tim zemljama, otkrili su očitu povezanost između polimorfizma D gena ACE1 i jačine pandemije.

    izvor: N1 / index.hr