U većem dijelu BiH saobraća se po vlažnom ili mokrom kolovozu, a upozoravamo i na učestale odrone. Na putevima Bihać-Bosanski Petrovac i Bosanski Petrovac-Drvar, kao i na širem području Livna, Kupresa, Glamoča i Tomislavgrada skrećemo pažnju na mjestimično jače udare vjetra. Na pojedinim dionicama u višim predjelima ima i slabijih sniježnih padavina. Savjetujemo oprezniju vožnju i napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.
Na magistralnom putu Jajce-Crna Rijeka u mjestu Ugarak, zbog sanacionih radova od 07 do 16 sati dolazi do povremenih polusatnih obustava (uz 15-minutno propuštanje vozila). Iza 16 sati na ovoj dionici saobraća se naizmjenično, jednom trakom.
Obustava saobraćaja zbog sanacionih radova na snazi je od 09 do 15 sati na regionalnom putu Crna Rijeka-Mrkonjić Grad (dionici Crna Rijeka-Bjelajce).
Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo magistralne puteve: Sarajevo-Trnovo (Krupac), Grude-Ljubuški i Jablanica-Mostar (Potoci).
Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, od 05 do 21 sat saobraća se dvosmjerno. Od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.
Na graničnim prelazima ovoga jutra nema dužih zadržavanja. Granični prelaz Deleuša-Vraćenovići zatvoren je za saobraćaj zbog radova na izgradnji novog graničnog prelaza.
Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.
Dani vikenda su pred nama tako da u poslijepodnevnim satima očekujemo pojačan promet vozila, kako na putevima u BiH, tako i na graničnim prelazima.
Naučnici su izgradili genijalni uređaj koji generira struju iz samog zraka.
Pronašli su ga u muljevitim obalama rijeke Potomac prije više od tri desetljeća: čudni „sedimentacijski organizam” koji je mogao učiniti stvari koje dosad nitko nije vidio u bakterijama, prenosi portal Sciencealert.com.
Ovaj neobični mikrob, koji pripada rodu Geobacter, prvi puta je zapažen po svojoj sposobnosti proizvodnje magnetita u odsutnosti kisika, ali su s vremenom znanstvenici otkrili da može stvarati i druge stvari, poput bakterijskih nanožica koje provode elektricitet.
Godinama, istraživači pokušavaju shvatiti načine da korisno iskoriste taj prirodni dar, i možda su upravo uspjeli s uređajem koji nazivaju Air-gen. Njihov uređaj može proizvesti struju od … pa, gotovo ničega.
„Mi doslovno radimo struju iz ničega.”, kaže inženjer elektrotehnike Jun Yao sa Sveučilišta u Massachusettsu Amherst. „Air-gen generira čistu energiju 24/7.”
Tvrdnja može zvučati kao pretjerana, ali nova studija Yao-a i njegovog tima opisuje kako generator pokretan zrakom može stvarati struju bez ičega osim prisutnosti zraka oko njega. Sve to zahvaljujući električno provodljivim proteinskim nanožicama koje proizvodi Geobacter (G. sulfurreducens, u ovom slučaju).
Potrebna samo izloženost zraku
Air-gen se sastoji od tankog sloja bjelančevinskih nanožica debljine samo 7 mikrometara, smještenog između dvije elektrode, ali i izloženog zraku.
Zbog te izloženosti, nanožičani film može adsorbirati vodenu paru koja postoji u atmosferi, omogućavajući uređaju da proizvede električnu struju koja se provodi između dviju elektroda.
Tim kaže kako je naboj vjerojatno stvoren gradijentom vlage koji stvara difuziju protona u materijalu nanožice.
“Gradijent vlage, koji je u osnovi različit od bilo čega viđenog u prethodnim sustavima, objašnjava kontinuiranu snagu napona iz naše nanožice.”
Do otkrića je došlo gotovo slučajno, kada je Yao primijetio da uređaji s kojima je eksperimentirao, kako se čini, provode električnu energiju sami od sebe.
„Vidio sam kako su, kada su nanožice kontaktirane elektrodama na konkretan način, uređaji generirali struju”, kaže Yao.
„Smatrao sam kako je izloženost atmosferskoj vlazi od ključnog značaja i da su nanožice bjelančevina apsorbirale vodu, proizvodeći naponski gradijent preko uređaja.”
Uspjeli što drugi nisu
Prethodna su istraživanja s drugim vrstama nanomaterijala, poput grafena, u velikoj mjeri proizvela samo kratke provale električne energije, od samo nekoliko sekundi.
Nasuprot tome, Air-gen proizvodi stalan napon od oko 0,5 volti, s gustoćom struje od oko 17 mikroampera po četvornom centimetru. To nije mnogo energije, ali tim kaže kako bi povezivanje više uređaja moglo proizvesti dovoljno snage za punjenje malih uređaja kao što su pametni telefoni i druga osobna elektronika – sve bez otpada, i koristiti ništa osim unutarnje vlage (čak i u suhoj regiji kao što je pustinja Sahara).
„Krajnji cilj je stvaranje velikih sustava”, kaže Yao, pojašnjavajući kako bi mogli koristiti tu tehnologiju za napajanje domova preko nanožice ugrađene u zidnu boju.
„Jednom kada dosegnemo industrijsku razinu za proizvodnju žice, u cijelosti očekujem kako možemo proizvesti velike sustave koji će dati velik doprinos održivoj proizvodnji energije”.
Ostalo za riješiti: masovna proizvodnja i primjena
Ako postoji zastoj u realizaciji tog naizgled nevjerojatnog potencijala, to je ograničena količina proizvodnje nanožice G. sulfurreducens.
Srodna istraživanja jednog tima – mikrobiologa Dereka Lovleya, koji je prvi identificirao Geobacter mikrobe osamdesetih godina – mogla bi imati rješenje za to: genetski inženjering drugih buba, poput E. coli, kako bi se izveo isti trik u masivnim zalihama.
„Preobrazili smo E. coli u tvornicu bjelančevina nanožice”, kaže Lovley.
„S ovim novim skalabilnim procesom, opskrba proteina nanožicom više neće biti usko grlo za razvitak tih aplikacija”.
Nalazi istraživanja objavljeni su u znanstvenom žurnalu Nature.
S obzirom na to da se koronavirus širi svakim danom intenzivno u brojnim evropskim i svjetskim zemljama i da je trenutno ta brojka na globalnom nivou premašila 95.000 zaraženih i i da je umrlo 3.287 osoba, postavlja se pitanje kada bi zaraza mogla stati i da li će virus oslabiti toplije vrijeme?
O ovoj temi su pisali mnogi strani mediji i nekoliko njih je dolazilo do različitih zaključaka. Italijanski medij La Repubblica je ovu temu analizirao uvažavajući mišljenje stručnjaka Mattea Bassetija koji je inače direktor bolnice za zarazne bolesti San Marino u Genovi.
Još nije poznata priroda koronavirusa
On je tom prilikom pojasnio kako veliki problem predstavlja činjenica da se još nije otkrilo porijeklo i priroda koronavirusa iako su se provodila brojna istraživanja otkako se on pojavio.
“Do danas još nije utvrđeno da li je koronavirus u najvećoj mjeri povezan s prehladom i ne može se tvrditi da će on nestati s pojavom toplih dana. Naprimjer, ovaj virus iz iste porodice se pojavio 2014. godine, kada su bile zaražene deve na Bliskom Istoku, a tamo je klima izrazito topla. S druge strane, SARS koji je izbio krajem 2002., nestao je u julu 2003. godine”, pojasnio je Basseti za La Repubblicu.
I iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti su naveli kako će uvijek biti podijeljena mišljenja o slabljenju koronavirusa gdje će jedna strana misliti da temperatura ne može utjecati na koronavirus, dok će drugi ipak smatrati da će ona slabiti poput virusa sezonske gripe i obične prehlade koje se šire više u hladnijim mjesecima.
“A opet to ne znači da je nemoguće da se osoba razboli i od obične gripe i tokom ostalih mejseci u godini. Trenutno nije poznato da li će se infekcija koju izaziva koronavirus smanjiti dolaskom vrućina”, naveli su iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Strana novinska agencija Reuters je objavila tekst o ovoj temi gdje su se bazirali prije svega na samu prirodu koronavirusa i tu je utvrđeno da je ovaj virus nedovoljno dugo prisutan što je zapravo utjecalo na to da stručnjaci nisu imali dovoljno vremena da prikupe potrebne dokaze i istraže njegovo porijeklo.
“Ono što preostaje jeste praćenje analogije s drugim bolestima koje se šire na sličan način kao i koronavirus”, rekao je Paul Hunter, stručnjak za zarazne bolesti sa britanskog Univerziteta u Istočnoj Angliji.
Nije sigurno hoće li koronavirus nestati poput sezonske gripe
S druge strane, piše Reuters, stručnjaci znaju da respiratorne infekcije poput gripe, kašlja i prehlade mogu imati sezonski utjecaj koji olakšava predviđanje i zadržavanje epidemije bolesti.
Također je poznato da određeni uslovi okoline mogu povećati prijenos virusa poput hladnog vremena i vlage, ali i da je putanja epidemije uslovljena ponašanjem ljudi tokom zime.
Zimsko vrijeme također ima tendenciju da ljudi provode više vremena u zatvorenom gdje se okupljaju u grupama te to povećava rizik od infekcije.
Mnoge respiratorne infekcije, uključujući koronavirus, šire se kapljicama koje se oslobađaju kada zaražena osoba kašlje ili kihne. Prema stručnjacima za bolesti, kada je zrak hladan i suh, te kapljice imaju veću vjerovatnost da će duže lebdjeti u zraku – dalje putuju i zaraze više ljudi.
I njemački medij Deutsche Welle tematizirao je utjecaj temperature na koronavirus gdje je virolog Thomas Pietschmann pojasnio da li će proljeće dati mnogim ljudima nadu u zaustavljanju koronavirusa.
Ukoliko toplije vrijeme uspori širenje koronavirusa, onda bi se on mogao ponašati poput virusa sezonske gripe. Tada bi dolazak proljeća s porastom temperatura ubilo patogene i zaustavilo širenje bolesti COVID-19. Tako će sezona koronavirusa proći baš kao i godišnji val gripe koji počinje jenjavati čim se završi zima.
Međutim, kako je i virolog Pietschmann istakao, najveći problem je u tome što stručnjaci još ne mogu predvidjeti da li se koronavirus ponaša kao obični virus gripe jer još nije poznata njegova priroda, ali ni putanja.
“Ono što je posebno kod ovog virusa jeste činjenica da su se ljudi s njim prvi put suočili. Prema raspoloživim podacima iz Kine, možemo zaključiti da je virus samo jednom prešao sa životinje na ljude i da se od tada proširio”, kazao je Pietschmann.
Dodao je i to da za razliku od virusa gripe, s kojim su se gotovo svi u jednom trenutku izborili, ljudski imuni sistem nije spreman za “napad” korona patogenima.
“Uz to, vanjski uslovi na sjevernoj hemisferi trenutno su gotovo savršeni za brzo širenje virusa. Naprimjer, respiratorni virusi, tj. oni koji se šire dišnim putevima, imaju posebnu olakšicu kada je hladno vrijeme jer virusi imaju veću stabilnost pri niskim temperaturama. To je poput hrane koja se najbolje očuva u frižideru”, naveo je Pietschmann.
Također, struktura koronavirusa je drugačija. On je okružen lipidnim (masnim) slojem koji nije otporan na toplotu što podrazumijeva da se raspada pri porastu temperatura.
“Ostali virusi, poput norovirusa, stabilniji su jer se sastoje uglavnom od proteina i genetskog materijala”, dodao je Pietschmann.
Vlažnost zraka također utječe na prenosivost respiratornih virusa. Nakon što patogeni jakim kihanjem dospiju vani, oni doslovno “vise u zraku”. To objašnjava činjenicu da u hladnim i obično suhim zimskim danima, male kapljice zajedno s virusima, lebde u zraku duže nego kada je procenat vlage visok.
“Na taj način patogeni se mogu brzo širiti. Međutim, u početku to rade tiho i tajno. Od prvog kontakta s patogenima do prvih simptoma bolesti može proći nekoliko sedmica. Dužina ovog perioda inkubacije ovisi o karakteristikama i biologiji virusa”, istakao je virolog.
S obzirom na to da se vrijeme i način zaustavljanje širenja zaraze koronavirusom još ne može sa sigurnošću utvrditi, na kraju, proljeće i topliji dani ostaju samo kao nada da će se visokim temperaturama smanjiti njegovo djelovanje.
Također i vrijeme i sreća ostaju jedini saveznik koji će zapravo pokazati kada i gdje će prestati infekcije i bolesti koje izaziva koronavirus.
U dućanima diljem Europe došlo je do nestašice sredstava za dezinfekciju ruku jer su građani pohrlili u trgovine kako bi se snabdjeli zalihama u slučaju uvođenja karantene.
Možete ga napraviti i sami
No, dobra vijest je da, ako nemate sapun ili nekog drugo dezinfekcijsko sredstvo, možete ga napraviti i sami. Jedino što morate paziti je da se držite pravilnih omjera.
“Sredstva za dezinfekciju ruku jednako su djelotvorna kao i ona kupovna ako koristite pravilan postotak alkohola”, rekao je liječnik David Agus, a prenosi The Independent.
Izopropanol i gel aloe vere
Da biste napravili sredstvo za dezinfekciju ruku, potreban vam je izopropilni alkohol ili izopropanol koji se može kupiti u mnogim dućanima, ima ga čak i u ljekarnama. S time da će vam u ljekarnama najvjerojatnije ponuditi 70%-tni etanol, što nije ista stvar.
Izopropanol možete u Hrvatskoj potražiti u specijaliziranim radnjama za elektroničku opremu jer se on najčešće koristi za čišćenje elektroničkih komponenata. Cijena po litri dosta varira, zavisi od proizvođača i prodajnog mjesta, a obično je između 50 i 100 kuna.
Uz izopropanol trebat će vam gel aloe vere, posuda, žlica, lijevak, spremnik s raspršivačem ili spremnik za tekući sapun.
Prvo trebate u posudu uliti ⅔ šalice alkohola i ⅓ šalice aloe vere i dobro promiješati. Nakon toga možete smjesu uliti pomoću lijevka u spremnike. Ako vam smeta miris alkohola, možete dodati 5 do 10 kapi eteričnog ulja lavande ili čajevca.
Može poslužiti i votka
Ako ne možete nabaviti izopropanol, možete koristiti piće kojeg ima gotovo u svakoj našoj trgovini – votku. U tom vam slučaju treba bilo koja marka votke, gel aloe vere i mala bočica od 30 do 60 ml.
Prvo bočicu napunite do ⅓ votkom, a ostatak napunite gelom aloe vere i dobro protresite. Možete dodati 10 do 15 kapi eteričnog ulja lavande ili čajevca kako biste prikrili miris alkohola, prenosi “Index
Vjerovatno u kući imate nekoliko kesica sode bikarbone koja zauzima prostor i na koju ste zaboravili. Ovo bijelo blago ne smije da stoji neiskorišteno, prenosi Stil. Soda bikarbona se stoljećima koristi kao pomoć pri čišćenju kuće, dezinfekciji, kao prva pomoć za ljepotu i zdravlje, ali da li ste znali da može da se koristi i kao pomoć u bašči:
1. Soda bikarbona umjesto pesticida
Da biste uništili štetočine, soda bikarbona je 100 puta efikasnija i bolja od pesticida. Možete da napravite organski sprej za pesticide koji može da ubije insekte koji oštećuju biljke, kao što je grinje pauka, a da pri tome ne naštete korisnim insektima, nama i našoj planeti.
Izmiješajte kašičicu sode bikarbone, jednu trećinu šoljice maslinovog ulja i jednu šoljicu vode. Dobro izmiješajte ovu kombinaciju tako da se soda bikarbona dobro rastvori, pa stavite sve u raspršivač i isprskajte biljke. Ako se borite sa gljivičnim bolestima biljke, prskajte ih ovim rastvorom svaka dva dana dok se biljka ne izliječi. Koristite ovaj sprej i na ružama, na vinovoj lozi i grožđu kada se pojavi plod. Kako biste odbili insekte, napravite sprej od kašike maslinovog ulja, kašike sode bikarbone i nekoliko kapi tekućeg sapuna i sve to razblažite u 5 litara vode. Ovu tečnost prskajte jednom u tri dana da biste spriječili insekte da unište vaš povrtnjak.
Ako imate problem sa mravima možete ih uništiti na njihovom izvoru i to kombinacijom sode bikarbone, šećera i octa. Jednostavno dodajte pet kašičica šećera u prahu u posudu i pomiješajte ga sa sodom bikarbonom. Nemojte koristiti kristal šećer već isključivo onaj u prahu jer su mravi dovoljno pametni da razdvoje zrna sode bikarbone od šećera. Kada budu jeli sodu bikarbonu pomiješanu sa šećerom, to će ih uništiti. Da biste bili sigurni da ste ubili sve mrave, uzmite jabukov ocat u raspršivač pa isprskajte put mrava. To će ih sigurno ubiti jer ocat sadrži fungicid koji je smrtonosan za mrave.
2. Testiranje PH vrijednosti zemljišta
Pojedine biljke se gaje isključivo u kiselom zemljištu, dok druge vole alkalno. Stoga morate da znate PH vrijednost zemljišta i da prema njemu gajite biljke. Testirajte svoje zemljište uz pomoć octa i sode bikarbone: U nekoliko čašica nakupite zemlju sa različitih dijelova bašče ili dvorišta. U jednu čašicu sa zemljom sipajte ocat. Ako zemlja počinje da se pjenuša, to znači da vam je zemljište alkalno. Što znači da joj je PH iznad 7. Ako nema reakcije, uzmite drugi uzorak i u njega sipajte sodu bikarbonu i malo vode. Ako zemlja počne da se pjenuša, znači da joj je PH ispod 7 što znači da imate kiselo zemljište.
3. Ljepši cvjetovi uz pomoć sode bikarbone
Za cvijeće koje uspijeva samo u alkalnom zemljištu, kao što su hortenzije, begonije i geranium, možete ih potaknuti da još ljepše cvjetaju uz pomoć sode bikarbone. Samo rastopite malo sode bikarbone u vodi prije nego sa njom zalijete cvijeće. Ako hoćete da hortenzije duže traju u vašoj vazi u kući, uradite isto. U vodi razmutite sodu bikarbonu pa u tu kombinaciju stavite hortenzije. Nedjeljama će krasiti vašu kuću.
4. Eliminira puževe
Ako želite da se oslobodite puževa u vašoj bašči, zapamtite, ne morate da koristite kemikalije. Dovoljno je da pospete sodu bikarbonu pravo na njih i oni će umrijeti. Možete i oko biljaka da napravite “zaštitnu stazu” od sode bikarbone tako što ćete je sipati direktno na zemljište.
5. Napravite paradajz da bude sladak kao jabuka
Jednostavno smanjite kiselost zemljišta oko paradajiza tako što ćete po zemlji posuti sodu bikarbonu. Ovo će učiniti da vaš paradajiz ima sladak i pun ukus.
6. Pomladite biljke
Soda bikarbona ima tu moć da pomladi biljke. Poslije tretmana sa sodom bikarbonom, cvijeće će bujati i cvjetati kao nikad prije. Dovoljno je da napravite rastvor vode sa sodom bikarbonom i malo morske soli (u pet litara vode rastvorite kašiku sode bikarbone i kašiku morske soli). Sa ovom kombinacijom zalijevajte biljke, žbunje, živu ogradu i sve što želite da buja i raste…
7. Ubija korov
Onaj korov koji ne želite da vam raste oko kuće možete uništiti sodom bikarbonom. Korov dobro zalijte pa onda na njega obilato sipajte sodu bikarbonu. Vodite računa da je ne stavljate direktno na biljke koje želite, jer ona može da sprži biljku u korijenu.
8. Ubija crve na kupusu, karfiolu ili brokuli
Pomiješajte jednake dijelove sode bikarbone i brašna pa sa tom mješavinom pospite kupus, karfiol ili brokule. Crvi, kada osjete sodu bikarbonu, umrijet će istog dana.
9. Očistite ruke nakon radova u bašči
Tko je radio u bašči zna kako ruke upiju zemlju i da se ta prljavština teško skida. Sada možete da očistite ruke sodom bikarbonom i to bez muke. Na mokre ruke nanesite sodu bikarbonu pa trljajte i vidjet ćete kako prljavština nestaje…
Tradicija lova na žabe u Fojnici stara je decenijama. U Bakovićima, Gojevićima,Lužini još uvijek se može naći lovaca koji čuvaju tradiciju ali i prave odlične specijalitete od žaba.Na jednom od lokaliteta Bakovića snimali smo Tomu Oroza, njegovu suprugu Anicu i Željka Zeleniku.Žabe se love noću uz pomoć svjetiljki.Kažu da je ulov bolji ako još pada i kiša.Kada smo bili u lovu kiše nije bilo, ali je bilo žaba na svakome koraku.Kada su veće dubine mlava i bara onda se koriste mrežice, međutim ovdje gdje su lovili naši lovci žabe su bile na kamenu, travi, asfaltu.Svuda ih je bilo.Kada ih svjetiljka obasja one se jednostavno hipnotiziraju i ne bježe.tako ih je najlakše uloviti.Nakon lova Anica je spremila žabe kako se tradicionalno spremaju u fojničkom kraju.Sve je zabilježila naša kamera pa pogledajte video uradak.
Ceremonija zajedničkog vjenčanja bit će održana 28. marta u srednjovjekovnoj tvrđavi Stari grad u Travniku, a parovi koji se odluče na ovaj korak imat će priliku iskoristiti brojne besplatne usluge i poklone, te uživati u društvu porodice i prijatelja.
U okviru kulturno-zabavne i sportske manifestacije “Dan općine Travnik”, već petu godinu zaredom održavaju se zajednička vjenčanja pod nazivom “Moje travničko vjenčanje”, a prijaviti se mogu parovi iz cijele BiH.
“Travnik je oduvijek bio mjesto susreta različitih civilizacijskih i religijskih tokova i neiscrpno vrelo života, ljudi i događaja. Iako jedinstven i poseban po mnogočemu, Travnik danas postaje i prepoznatljiva bh. destinacija za sklapanje brakova”, kazala je glasnogovornica manifestacije Aldijana Dizdar.
Istaknula je da je “Travničko vjenčanje” prava prilika za one koji nisu ljubitelji tradicionalnih vjenčanja, kao i za one koji svoju ljubav žele krunisati na neobičan i nezaboravan način.
“U proteklim godinama brojni parovi su izrekli svoje sudbonosno ‘da’, a Općina Travnik se pobrinula da u jednom od najljepših i najvažnijih dana u njihovom životu ne budu opterećeni razmišljanjem o temama i aktivnostima koje donosi sam čin vjenčanja”, istaknula je Dizdar.
Svi parovi koji žele biti dio ceremonije “Moje travničko vjenčanje” mogu se prijaviti pozivom na broj telefona 030 501 917, te na e-maila sebina.karac@opcinatravnik.com.ba.
Bivši pripadnik Crvenih beretki Nikola Vida-Lujić pravosnažno je osuđen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva izvršen silovanjem žene bošnjačke nacionalnosti sredinom 1992. godine u Brčkom.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je presudu kojom mu je Viši sud u tom gradu prošle godine izrekao kaznu zatvora u trajanju od osam godina. Suđenje optuženom provedeno je po optužnici Tužilaštva Brčko distrikta BiH, koja je ustupljena nadležnim organima Republike Srbije, čiji je državljanin.
Podsjetimo, Tužilaštvo Brčko distrikta je 2018. godine optužilo Nikolu Vida-Lujića da je kao pripadnik paravojne formacije Crvene beretke 20. juna 1992. godine zajedno s još dva vojnika, naoružan pištoljem, ušao u porodičnu kuću A.Š. gdje je koristeći okruženje prisile i straha žrtve za vlastiti život oštećenu silovao u više navrata. Silovanje je izvršeno pošto je oštećenoj prethodno naređeno da preda zlato i novac koji ima, uz stalno držanje pištolja u ruci optuženog, dok su ostali vojnici izvršili premetačinu i polupali stvari po kući – navedeno je u optužnici.
Tužilaštvo je optužnicu protiv Vida-Lujića dostavilo Osnovnom sudu Distrikta na daljnji krivični postupak. Budući da je optuženi državljanin Srbije optužnica je iz brčanskog pravosuđa proslijeđena Višem sudu u Beogradu, koji je prošle godine donio prvostepenu osuđujuću presudu. Presuda ovog suda, kojom je optuženom izrečena kazna zatvora u trajanju od osam godina postala je pravosnažna, jer je nedavno potvrđena od strane Apelacionog suda u Beogradu
Tokom suđenja Tužilaštvo i Osnovni sud Distrikta pružali su međunarodnu pravnu i logističku pomoć pravosuđu Srbije pozivanjem svjedoka i osiguranjem njihovog saslušanja putem video linka iz Brčkog. Ova optužnica inače je podignuta nakon što je krivični spis s nivoa pravosuđa BiH vraćen u nadležnost lokalnih pravosudnih institucij
Od koronavirusa se dosad oporavilo 53.900 osoba diljem svijeta do četvrtka popodne, navodi se na web stranici Worldometers, koja koristi podatke službenih i novinskih agencija diljem svijeta.
Trenutno postoji preko 39.060 zaraženih od kojih je oko 32.600 u blažem stanju, a preko 6.420 je u kritičnom stanju.
Koronavirusom se dosad ukupno zarazilo 96.268 osoba, a prema posljednjim statistikama Svjetske zdravstvene organizacije smrtnost od ovog virusa je 3,4 posto.
Koronavirus koji je poznat i po svom zvaničnom nazivu Covid-19 proširio se na teritoriju 86 zemalja, kao i na međunarodni kruzer Diamond Princess koji je usidren na obali Japana.
Kina je zemlja s najvećim brojem zaraženih osoba. Trenutno ima oko 25.200 zaraženih u toj zemlji, a oporavilo se oko 52.200 pacijenata.
Kina ima najveći broj ukupno zaraženih od 80.430 od kojih je 3.013 smrtnih slučajeva.
Nju slijedi Južna Koreja u kojoj se trenutno nalazi preko 5.640 zaraženih, a ukupno je zaraženih preko 5.766. Od koronavirusa je u Južnoj Koreji umrlo 36 osoba, a oporavilo se 88.
Treća zemlja po broju zaraženih je Iran, koja je do četvrtka u podne prijavila ukupno 3.513 slučajeva zaraze. Potpuno se oporavilo 552 pacijenta, a zaraženih je trenutno 2.854 . U Iranu je umrlo ukupno 107 osoba od posljedica koronavirusa.
Na kruzeru Diamond Princess se od ukupno 706 zaraženih oporavilo 212 osoba, dok se 488 osoba i dalje bori sa koronavirusom. Ukupno je šest osoba preminulo.
Od evropskih država, Italija ima najveći broj zaraženih. U Italiji su do četvrtka u podne registrovana ukupno 3.089 slučaja zarazom. Od toga se 276 osoba potpuno oporavile, a trenutno zaraženih ima 2.706. U Italiji je dosad umrlo 107 osoba.
Peti martovski dan podario nam je obilje sunčanog vremena i ugodnu temperaturu zraka koja se u 14 sati, prema mjerenjima Federalnog hidrometeorooškog zavoda u ovom dijelu zemlje kretala oko 13 podioka Celzijeve skale. Danas je prema tradicionalnom vjerovanju i narodnom praćenju meteroloških promjena “udarilo” i treće džemre. Treće džemre udara u zemlju, i ksko se u narodu kaže, od tog dana može se sjediti na zemlji.
Džemre je proljetni udar koji budi prirodu i mijenja je. U istočnjačkoj civilizaciji, po istočnjačkim kalendarima i islamskim takvimima dolazak proljeća, obnove, vraćanja života – najavljuje džemre.
Džemre – riječ u turskom jeziku, koja označava talas, udar ili zračnu struju koja dovodi do postepenog popuštanja studeni u rano proljeće. Za džemre se kaže da „pada ili puca“.
Ipod uticajem džemre vraća se život, izbijaju pupoljci na drveću, procvjetavaju ljubičice, visibabe, jagorčevina. Džemre je toplina Sunca i njegovih talasa u zraku, u vodi i zemlji. Kada taj topli talas dođe onda je stigao i prvi glasnik proljeća.
Prvo džemre pada/udari u havu/zrak 19. februara i to je otopljenje zraka – nema više temperaturnih minusa. Drugo pada/udari u vodu 26. februara i to je otopljenje vode i ne može više mrznuti, i treće u zemlju 5. marta i to je otopljenje zemlje, na njoj se od tada može sjediti.
Džemre je jasno poticanje sokova života, buđenje i prirode i čovjeka. Donosi promjene u prirodi, a ako dotakne ljude, onda se u svijesti ljudskoj probudi ljubav prema čovjeku. Otud je ostalo u narodu da „udari“ i četvrto džemre, u čovjeka, u ljude.
