U okviru 6. kola Omladinske odbojkaške lige SBK/KSB u subotu, 19. novembra 2022. godine , Odbojkaški klub “AS” Donji Vakuf, ugostit će ekipu ŽOK Iskra iz Bugona. Pionirke igraju svoju utakmicu od 9,30, a kadetkinje od 10,30.
Author: admin
-
“Obojimo svijet u plavu” u Trećoj OŠ Oborci
Učenici Treće OŠ Oborci danas su se pridružili obilježavanju, 20.novembra Međunarodnog dana djeteta. Kroz današnuju radionicu pod nazivom “Obojimo svijet u plavo” osnovci ove škole su kroz slogane i radionice,poslali vlastite poruke.
-
Rang lista osoba za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (volontera) za 2022. godinu
Na osnovu člana 34. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18) Vlada Srednjobosanskog kantona na 146. sjednici, održanoj 17. 11. 2022. godine donosi
ODLUKU
o prijemu osoba za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (volontera) za 2022. godinu
-
Snažno nevrijeme pogodilo pojedine dijelove Hrvatske
Od ranog jutra u dijelovima Hrvatske neprestano pada kiša popraćena grmljavinom. Ogromna količina padavina sručila se na grad Novi Vinodolski gdje su neke ceste zatvorene.
Prema informacijama Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Novog Vinodolskog, svi raspoloživi vatrogasci su na terenu i pomažu.
Najteže je pogođeno najniže područje Novog Vinodolskog, oko trgovačkih centara Plodine i Tommy, gdje se izlila bujica iz korita. Poplavljene su ceste, na nekima je onemogućeno prometovanje, a na drugima je znatno otežano.
Bujice su se tijekom jutra slijevale strmijim ulicama, poplavljujući kuće. U vodi su ostali zaglavljeni automobili i autobusi.
Izvor: PIXELL
Izvor: PIXELL
Izvor: PIXELL
Izvor: PIXELL
Izvor: PIXELLKako pokazuje i video, prava bujica nosi sve pred sobom, a voda ulazi u kuće, pa će štete sigurno biti, piše Novi list.
Jaka kiša poplavila je i dijelove Općine Malinske na otoku Krku, a na terenu su vatrogasci.
Zbog obilnih padalina poplavom pogođenih dijelova PGŽ, ponajviše na području Malinske i Novog Vinodolskog, župan Zlatko Komadina podigao je u pripravnost Stožer civilne zaštite Primorsko-goranske županije, a u pripravnosti su i vatrogasne postrojbe od kojih je dio na terenu, priopćili su iz ureda župana.
Izvor: N1
-
Rekordna inflacija u eurozoni, cijene u oktobru porasle 10,6 posto
Inflacija u eurozoni u oktobru je ponovo oborila rekord. Potrošačke cijene porasle su 10,6 posto za 12 mjeseci, objavio je evropski statistički ured Eurostata.
Inflaciju i dalje uglavnom povećavaju cijene energenata, koje su porasle 41,5 posto od oktobra 2021. godine. Naglo su porasle i cijene hrane, sa 11,8 posto u septembru na 13,1 posto u oktobru, a značajno su porasli i industrijski proizvodi.
Bazna inflacija, isključujući proizvode čije su cijene podložne velikim promjenama, poput energenata i hrane, skočila je sa 4,8 na 5 posto.
– Stopa rasta cijena u eurozoni najveća je u baltičkim državama – Estoniji, Letoniji i Litvaniji, sa više od 20 posto u svakoj. Najmanje je u Francuskoj, Španiji i Malti s oktobarskom inflacijom ispod osam posto. Njemačka je sa 11,6 posto inflacije negdje u prosjeku – prenosi SEEbiz.
Cilj Evropske središnje banke (ECB) da se inflacija održi pod kontrolom na nivou od 2 posto odavno je prekršen.
-
FIFA predviđa da će Mundijal gledati više od pet milijardi ljudi
Utakmicom između domaće selekcije Katara i Ekvadora u Al Kohru u nedjelju u 17 sati počinje 22. Svjetsko prvenstvo u fudbalu.
Najskuplje prvenstvo, u čiju je infrastrukturu Katar uložio više od 300 milijardi eura, prema Međunarodnoj fudbalskoj federaciji – FIFA, bit će najbolje ikada.
Na Mundijalu će učestvovati 32 reprezentacije raspoređene u osam grupa. Utakmice će se igrati na osam stadiona, koji su u krugu od 50 kilometara. Titulu brani Francuska, a ko će biti novi svjetski prvak biće poznato 18. decembra u Lusailu.
U grupi A su Katar, Ekvador, Senegal i Nizozemska, u grupi B Engleska, Iran, SAD i Vels, grupi C Argentina, Saudijska Arabija, Meksiko i Poljska, u grupi D Francuska, Australija, Danska i Tunis, grupi E Španija, Kostarika, Njemačka i Japan, grupi F Belgija, Kanada, Maroko i Hrvatska, u grupi G Brazil, Srbija, Švicarska i Kamerun, te u grupi H Portugal, Gana, Urugvaji i Južna Koreja. Po dvije najbolje reprezentacije iz svake grupe nastvaljaju takmičenje u eliminacijama, od osmine finala.
Mnogi fudbalski stručnjaci smatraju da je došlo vrijeme za južnoameričko slavlje, prvo od 2002. godine, kada je titulu osvojio Brazil, koji je i glavni favorit na kladionicama. Prva zvijezda Brazilaca Neymar najavio je da bi mu ovo moglo biti posljednje Svjetsko prvenstvo, jer bi na narednom, 2026. godine u SAD-u, Meksiku i Kanadi, tada imao 34 godine.
Dvije od preostalih velikih zvijezda, koje sa svojim reprezentacijama spadaju u sam vrh favorita, su Francuz Kylian Mbappe i Argentinac Lionel Messi. Obojica su napadači u redovima prvaka Francuske Paris Saint Germaina. Francuski sastav je prepun izvanrednih igrača. Francuzi su na kadionicama postavljeni za drugog favorita i mogli bi biti prva ekipa koja je odbranila naslov, nakon Brazila 1962. godine. Katar bi mogao biti i posljednje Svjetsko prvenstvo Cristiana Ronalda u redovima reprezentacije Portugala, od koje se također očekuje da se bori za sami vrh.
Pored Brazila i Francuske, među glavnim favoritima ubrajaju se i Španija, Njemačka, Nizozemska, Belgija i Danska, te aktualni svjetski viceprvak Hrvatska, za koju mnogi smatraju da sada ima i bolji sastav nego prije četiri godine u Rusiji.
Fudbalski stručnjaci smatraju da bi zbog neobičnog termina održavanja turnira u novembru i decembru, prvi put u historiji svjetskih prvenstava, moglo biti dosta iznenađenja.
Predsjednik FIFA-e Gianni Infantino očekuje da će pet milijardi ljudi gledati prvo Svjetsko prvenstvo na arapskom tlu. Posljednje SP 2018. u Rusiji pratilo je tada rekordnih 3,57 milijardi ljudi.
– Svi oni koji slijede istu strast, osjećaju isto, znaju da fudbal ima tu ujedinjujuću moć – kazao je Infantino, koji je nedavno poslao pisma svim učesnicima u kojem ih poziva “da se fokusiraju na fudbal i da se ne bave političkim i drugim problemima koji trenutno muče svijet”.
-
Prosječna neto plata u septembru iznosila 1.154 KM
Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenome u pravnim osobama u Bosni i Hercegovini za septembar 2022. godine iznosila je 1.154 konvertibilne marke (KM), što pokazuje nominalan rast za 10,8 posto u odnosu na decembar 2021.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plata za septembar 2022. u odnosu na isti mjesec 2021. godine nominalno je viša za 14,7 posto, objavila je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.
Najviše prosječne neto plate su bile u finansijskoj i djelatnosti osiguranja – 1.684 KM, sektoru informacija i komunikacija – 1.650 KM i proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji – 1.639 KM.
Najniže neto plate bile su kod zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane – 746 KM, građevinarstvu – 841 i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima – 974 KM.
-
Katar očekuje posjetu više od milion navijača
Katar je najavio da će više od milion navijača posjetiti zemlju tokom Svjetskog prvenstva u nogometu, koje će ta zaljevska država organizirati od 20. novembra do 18. decembra.
Organizatori prvog SP na arapskom tlu, prodali su ulaznice u cijelom svijetu, ali za sada se još ne zna koliko tačno navijača dolazi iz pojedinih zemalja, prenose strani mediji. Prvi put će se Svjetsko prvenstvo održati praktično u jednom gradu, glavnom gradu Dohi i okolini, pa se nameću pitanja hoće li uslovi biti prikladni za atmosferu kakva priliči Svjetskom prvenstvu.
Prema najavama organizatora, u Kataru se može očekivati više od 70.000 Meksikanaca i 30.000 Argentinaca. Organizatori su rekli da žele da događaj bude “trenutak koji će ujediniti navijače iz cijelog svijeta, bez obzira na to kako su odlučili navijati za svoje omiljene timove”, prenosi francuska novinska agencija AFP.
Međutim, posjetitelji SP-a suočavaju se s nekim brigama. Za početak, u Kataru su visoki troškovi.
“Troškovi smještaja i prijevoza su previsoki”, rekao je za AFP Makram Abed, koji na Fejsbuku predvodi 40.000 navijača tuniske reprezentacije. Dodao je da bi Katar mogao ponuditi povoljnije cijene, iako zaljevska država tvrdi da je subvencionirala troškove. Osim toga, navode iz agencije, postavlja se pitanje dovoljnih smještajnih kapaciteta. U turističkoj ponudi, koju čine tradicionalni hoteli s dvije do pet zvjezdica te uslužni apartmani i vile, na raspolaganju je tek oko 175.000 soba, kojima će upravljati 10.000 zaposlenika.
U potrazi za dodatnim smještajnim kapacitetom, Katar je 2019. potpisao ugovor s firmom za krstarenja o najmu dvaju luksuznih brodova tzv. plutajućih hotela – koji će osigurati 4.000 kabina tokom SP-a u luci Doha. Međutim, ako navijači žele iskoristiti pogodnosti mogu boraviti u navijačkim selima, koja uključuju kampiranje i smještaj u kolibama i pustinjskim šatorima.
SP 2022. će održavati na osam stadiona u pet gradova, blizu jedan drugoga, tako da neće biti potrebni interni letovi, a organizatori su uvjereni da su bili kreativni u osiguravanju smještaja za navijače.
Čak i u naftom bogatoj Saudijskoj Arabiji, koja ima najveću ekonomiju u arapskom svijetu i dijeli kopnenu granicu s Katarom, smataju da su troškovi previsoki.
“Morate uzeti kredit da biste gledali tri utakmice grupne faze”, rekao je Muhanad, 25-godišnji saudijski student koji je zamolio da ostane anoniman, prenosi AFP.
Prema podacima FIFA-e, Katar je na vrhu liste zemalja koje su kupile tri miliona ulaznica za Svjetsko prvenstvo. Njihovi zaljevski susjedi Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija također su među deset najvećih kupaca karata. Prema katarskom organizacijskom odboru, Saudijska Arabija je rezervirala više smještaja od bilo koje druge zemlje. Još jedan razlog za toliku količinu kritika koje je dobilo SP u Kataru je taj što se prvenstvo inače održava ljeti, ali ovoga puta zbog velikih vrućina u Kataru to je pomaknuto na zimsko vrijeme između novembra i decembra, iako temperature će i dalje dosezati oko 25 stepeni.
Dodatna briga za neke navijače je tretman određenih grupa koje nisu općeprihvaćene u katarskom društvu. Predstavnik njemačkih navijača na Svjetskom prvenstvu Filip Bajtzel vidi dosta neizvjesnosti za one koji će putovati u tu zemlju.
“Imaju sigurnosne garancije za putujuće navijače, posebno u pogledu LGBTQ prava. S druge strane, te garancije još nisu nigdje objavljene”, rekao je Bajtzel za njemačku novinsku agenciju DPA.
Fatma Al-Nuaimi, izvršna direktorica komunikacija katarskog Vrhovnog odbora za organizaciju Svjetskog prvenstva, obećala je da će “svi biti dobrodošli” u Katar, iako je homoseksualnost u Kataru protuzakonita i zemlja ima stroge zakone protiv LGBTQ osoba, napisao je BBC u aprilu. Općenito, javno iskazivanje ljubavi nije dio katarske kulture i lokalno stanovništvo očekuje od posjetitelja iz svih sredina da poštuju njihovu kulturu i običaje. Međutim, 2020. godine najavljeno je da će zastave duginih boja biti dopuštene na stadionima kako bi se poštivala FIFA-ina pravila koja promovišu toleranciju i uključivanje na utakmice.
Uprkos tome predstavnik organizatora SP-a Kalid Salman nedavno je izazvao bijes primjedbom da je homoseksualnost “povreda uma”.
Mogućnost pijenja alkohola u zemlji također je vrlo ograničena. Islamska vjera zabranjuje konzumaciju alkohola i to nije dio lokalne kulture u Kataru. Međutim, ljudi koji žele uživati u piću moći će pronaći barove u nekim vrhunskim hotelima i privatnim klubovima. Alkohol će također biti dostupan u određenim FIFA-inim zonama za navijače i odabranim područjima na stadionima.
Što se tiče odjeće, turistima je dopušteno nositi udobnu odjeću sve dok ona poštuje lokalnu kulturu. Međutim, na nekim mjestima, poput vladinih zgrada, nacionalnih muzeja i poznate tržnice Suk Vakif u Dohi, moraju se odijevati konzervativno. Ako netko nosi kratke hlače ili odjeću za plažu na tim mjestima, vjerojatno će biti zamoljen da se pokrije.
Uprkos svim dobivenim kritikama, organizatori SP-a žele privući navijače i upoznati ih s katarskom kulturom i nasljeđem. Jedan od takvih pristupa je i prezentacija sokolarstva. Kako prenosi AFP, mještani će to predstavljati s djecom u pustinjama sjevernog dijela zemlje, koja njeguju tradiciju svojih predaka. Tokom SP-a voditeljica to želi prezentirati i svojim gostima.
Godine 2010. sokolarstvo je uvršteno na UNESCO-ov spisak kulturne baštine u zemljama poput Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
BHRT
-
Izbori prošli, obećanja zaboravljena: Cijene hrane i grijanja zimu pretvaraju u košmar
Stalni rast cijena, koji traje već predugo, kao da je paralizirao građane koji i najave novih poskupljenja dočekuju ošamućeni poplavom sličnih vijesti i dosadašnjom borbom da prežive
Upozorenja, apeli, prijedlozi, vapaji, nemaju svrhe u državi u kojoj Fadil Novalić tvrdi da ulje nije skuplje, samo ga manje možemo kupiti, a Radovan Višković demantira nauku tvrdeći da čovjek bez hrane i vode može preživjeti mjesec i po.
Procent inflacije od 17,3 posto BiH je svrstao među najgore države Evrope i posljednju u regionu. Sve je danas skuplje nego prošle godine, što potvrđuju i podaci da se u novembru 2021. kilogram brašna kupovao za 1,2, dok danas košta oko 1,7 KM.
Cijene ulja bile su i više, ali trenutno su na 4,1 KM, za oko 90 feninga više nego u istom mjesecu prošle godine.
Litar mlijeka koštao je 1,4, a danas 2,50 KM, kilogram kafe poskupio je sa 15 na 16,7 KM… Maslac je s 5 skočio na 7,5 KM.
Zalihe brašna
– To su podaci koji potvrđuju da poskupljenje nije došlo preko noći. Ekstremnije skokove cijena imali smo kod jestivog ulja, pilećeg mesa i maslaca svojevremeno, ili mlijeka nedavno, pa i još uvijek, ali su u kontinuitetu cijene rasle. Čak i brašna, uprkos zalihama žita nabavljenim po nižim cijenama. Svakako da je to ogroman udar koji značajno utiče na troškove života ne samo direktno, kroz tu cijenu brašna, već i svih ostalih proizvoda na bazi brašna bez kojih je nezamisliva čak i najskromnija ishrana – kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.
Dodaje da će poskupljenja životnih namirnica, uz rast troškova grijanja, goriva, a moguće i struje, zimu učiniti veoma teškom za većinu građana, pogotovo nakon što su izbori prošli i data obećanja zaboravljena.
Ostvaruju ekstraprofit
Gavran smatra da nema osnova za daljnja poskupljenja i da ih na svaki način treba spriječiti.
– Odavno se i federalni premijer hvali navodno velikim zalihama žitarica u robnim rezervama, pa, ako one zaista postoje, zašto se plasmanom jeftinijeg brašna na tržištu nije uticalo na cijene i spriječilo ostvarivanje ekstraprofita pretjeranim poskupljenjima – pita Gavran.
avaz.ba
-
Ministarstvo privrede SBK obratilo se Kreševskom pokretu i građanima Poriča
Ministarstvo privrede je na osnovu Odluke Vlade Srednjobosanskog kantona sa društvom „BFS“ d.o.o. Sarajevo sklopilo Ugovor o koncesiji za istraživanje i eksploataciju mineralne sirovine kamena krečnjaka i dolomita na lokalitetu „Rastovice“ i „Krčevine“ – općina Kreševo, broj: 04-18-1492/14 od 23.11.2018.godine (u daljem tekstu: Ugovor o koncesiji). Privredno društvo „BFS“ d.o.o. Sarajevo, nakon potpisivanja Ugovora o koncesiji, nije pribavilo odobrenje za istraživanje i eksploataciju od Ministarstva privrede Srednjobosanskog kantona, a obaveza pribavljanja navedenog odobrenja propisana je članovima 9. i 10.Zakona o rudarstvu („Službene novine Srednjobosanskog kantona“, broj: 15/01, 3/10, 8/12 i 7/20 – u daljem tekstu: Zakon o rudarstvu). Redovnim i vanrednim inspekcijskim nadzorom rudarsko-geološke inspekcije Ministarstva privrede, a shodno nadležnostima iz članova 119. i 120. Zakona o rudarstvu, utvrđeno je da je privredno društvo „BFS“ d.o.o. Sarajevo, na lokalitetu „Rastovice“ izvodilo rudarske radove na eksploataciji kamena u suprotnosti sa članovima 9., 10., 16., 45 i 83. Zakona o rudarstvu, te prekršilo preuzete obaveze iz člana 4. Ugovora o koncesiji.Kako koncesionar nije izvršio (preuzete) ugovorene obaveze iz članova 4., 5., 18., 26, ispunjeni su uslovi iz člana 22. stavovi 2), 3), 4), 5) i 6) Zakona o koncesijama za raskid Ugovora o koncesiji, te je Ministarstvo privrede predložilo Vladi SBK donošenje Odluke o raskidu Ugovora. Vlada Srednjobosanskog kantona, Zaključkom 01-04.1-149/2022-16 od 13.01.2022. godine nije donijela Odluku o davanju saglasnosti za raskid predmetnog Ugovora, te je istim Zaključkom zadužila Ministarstvo privrede da pripremi Izvještaj o stanju koncesija.Ministarstvo privrede je u Izvještaju o stanju koncesija ponovo zatražilo od Vlade Srednjobosanskog kantona saglasnost za raskid Ugovora o koncesiji za Rastovice i Krčevine. Vlada Srednjobosanskog kantona, Zaključkom broj: 01-04.1-535/22-16 od 27.01.2022. godine obavezala je sve koncesionare, koji nisu dobili dozvole za eksploataciju i istraživanje predmeta koncesije, da iste osiguraju u roku od 60 dana. Također, obavezala je inspekciju da pojača kontrolu ekoloških dozvola i da u slučaju ne pridržavanja ekoloških dozvola zatraži raskid ugovora.Nakon što je protekao rok iz gore navedenog Zaključka, Ministarstvo privrede je ponovo, zbog nepostojanja dozvola i kršenja odredaba Ugovora o koncesiji, zatražilo saglasnost Vlade Srednjobosanskog kantona za raskid predmetnog ugovora sa koncesionarom BFS d.o.o. Kreševo. Vlada Srednjobosanskog kantona, Zaključkom broj: 01-04.1-7728/2022-14 od 06.10.2022. godine, nije prihvatila Izvještaj o koncesijama iz nadležnosti Ministarstva privrede i nije dala saglasnost za raskid Ugovora o koncesiji za lokalitet Rastovice i Krčevine sa koncesionarom BFS d.o.o. Kreševo.Vezano za koncesiju za kamenolom u Bugojnu, informišemo Vas da je Ministarstvo privrede, shodno Zakonu o koncesijama, provelo proceduru dodjele koncesije putem javnog poziva, te na osnovu Odluke Vlade srednjobosanskog kantona o dodjeli koncesije kojom se zadužuje Ministarstva privrede da postupi po istoj, zaključilo ugovor o koncesiji sa koncesionarom za kamenolom u Bugojnu.Pozivamo vas da i dalje pratite postupanje po ovim predmetima, kako bi se osigurala najbolja korist za lokalnu zajednicu na čijem području je predmet ove koncesije.