Author: admin

Porast životnih troškova usljed globalne ekonomske krize, koja je dodatno zakomplicirana ratom u Ukrajini, mlade u BiH je dodatno obeshrabrila. Istraživanje Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFP) iz 2021. pokazalo je da o odlasku iz zemlje razmišlja svaka druga mlada osoba

Vrtoglave cijene stanova i rast kamatnih stopa, dovele su pred zid mnoge mlade u Bosni i Hercegovini (BiH) koji u kupovini stana vide nemoguću misiju.

Prоsјеčnа ciјеnа u novogradnji iznosi 2.476 maraka (oko 1265 eura) po kvadratnom metru. To je za 36 posto više u odnosu na prošlu godinu, pokazuju posljednji podaci Agencije za statistiku BiH.

Istovremeno, primanja stagniraju, pa neto plaća u BiH iznosi u prosjeku nešto više od 1.140 maraka (oko 580 eura).

U BiH ima 777.000 mladih podaci su Ministarstva civilnih poslova. Radi se o mladima do tridesete godine života. No, nema podatka koliko njih ima svoj stan.

Zbog “divljanja” cijena nekretnina mladi često i ne razmišljaju o kupovini. Neki od njih u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da kao bolju opciju biraju život u roditeljskom domu ili u unajmljenim stanovima.

 

NAJSKUPLJE U SARAJEVU I BANJALUCI

Najskuplji stanovi su u Banjaluci i Sarajevu, gdje cijene premašuju 3.000 maraka (oko 1.530 eura) po kvadratnom metru.

Zbog “paprenih” cijena, od kupovine je za sada odustao 29-godišnji Sabahudin. On već deset godina živi kao podstanar u Sarajevu i, kako kaže, tako će za sada i ostati.

“Ne tražim neku luksuznu lokaciju u centru, ali cijene su bezobrazno skočile. Za stan koji se mora detaljno renovirati traže 3.000 maraka po kvadratu. Ne znam ko od mlađih to sebi može priuštiti, ako nema pomoć porodice”, kaže za RSE.

Sabahudin radi u firmi s kojom ima potpisan ugovor o radu, ali na određeno vrijeme. Zbog toga mu mnoge banke, kako tvrdi, ne žele odobriti kredit.

“Ne može se uštedjeti, jer je sve poskupjelo. Plata dođe da pokriješ rentu, režije i ostane ti nešto za hranu. Pokušavao sam kod od banaka, ali neće da daju kredit mladima koji nemaju stalno zaposlenje”, ističe.

 

BOLJE KOD RODITELJA

Iako nema zvaničnih podataka, istraživanja o položaju mladih koja su objavljivana proteklih godina ukazuju na to da ih oko 250.000 živi sa roditeljima.

Takvu odluku donijela je i 26-godišnja Amila Voljevica iz Mostara. Iako radi u struci, kao inženjer prehrambene tehnologije, Amila kaže da ne zarađuje dovoljno da kupi stan.

“Imala sam neku ludu sreću da dobijem posao u struci, ali ta primanja nisu dovoljna da mogu priuštiti stan u Mostaru. Svjesni smo svi cijena, inflacije, a za stan treba jako mnogo novca”, kaže ona za RSE.

Zbog ekonomske neizvjesnosti, kredit za Amilu nije dobar izbor nego “ogroman rizik”.

“Morala bih biti najmanje 20 godina u kreditu, a ne znamo šta može biti sutra. Ovako sam kod roditelja i na taj način pokušavam izbjeći dodatne troškove. Da živim sama bilo bi mnogo teže. Stalno bih bila pod stresom i razmišljala kako ću sve platiti” ističe ona.

 

KAKVA JE PODRŠKA VLASTI?

Podrška vlasti mladima nije ujednačena na cijeloj terititoriji BiH i ovisi o ekonomskoj razvijenosti.BiH

U Federaciji BiH najizdašnija je u Kantonu Sarajevo, kao najbogatijem dijelu tog bh. entiteta.

Mladi u tom kantonu imaju na raspolaganju subvencije za stambeno zbrinjavanje. Kantonalna vlada dodijelila je ove godine subvencije u iznosu od po deset hiljada maraka (oko 5.100 eura) za 511 mladih koji kupuju stan.

U ostalim kantonima podrška mladima, uglavnom, se svodi na oslobađanje od poreza prvi kupovini prve kuće ili stana.

U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, Vlada subvencionira kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove.

 

SUBVENCIJE MLADIM PAROVIMA

Kada je riječ o podršci mladim pračnim parovima, među lokalnim zajednicama izdvaja se Doboj, grad na sjeveru BiH.

Gradska uprava pomaže mladim parovima u kupovini stana sa učešćem i do 70 posto.

Pravo na novčanu podršku iz budžeta imaju mladi u dobi do 30 godina. Osnovni uvjet je da u idućih 20 godina ostanu u Doboju, odnosno da ne mijenjaju mjesto prebivališta.

Zahvaljujući toj subvenciji, 29-godišnji Radoslav Ristić kupio je stan od 60 kvadratnih metara.

“Supruga i ja planiramo da živimo u Doboju, ne mislimo nigdje odseliti. Tako da je nama ovo odgovaralo. Digao sam kredit na deset godina i rata je niska. Uklopili smo se sa našim primanjima”, ističe on za RSE.

Radoslav je u stan uselio prije dvije godine. Koštao ga je 29 hiljada maraka (oko 14,5 hiljada eura), s obzirom na to da je financirao tek 30 posto troškova. Veći dio je plaćen iz gradskog budžeta.

Radoslav je zaposlen u Gradskoj upravi, a supruga u Kazneno-popravnom zavodu u Doboju. On kaže da im, nakon plaćanja mjesečne rate za kredit, ostane dovoljno za život.

Bez gradske subvencije bi se, ističe, teže odlučio na kupovinu stana.

“Vjerovatno bismo kupovali stan, ali sigurno bi bio manji. U današnje vrijeme vam treba samo 80 hiljada maraka da kupite stan, plus još nekih desetak hiljada da ga opremite. Ne može se porediti vraćenje kredita od 28 hiljada i 90 hiljada maraka”, kaže on.

Desetak kilometara dalje od Doboja, u naselju Kostajnica, stanuje tridesetogodišnji Saša Milićević.

Saša je zaposlen u privatnoj firmi i živi sa roditeljima. Sa plaćom od oko hiljadu maraka (500 eura) smatra da ne može podnijeti kreditno zaduženje.

“Povremeno razmišljam o kupovini stana. Jednostavno, takav je trend danas da se mladi osamostale. Najbolje bi bilo da mladi mogu samostalno da dođu do svog krova nad glavom, ali situacija je takva kakva jeste”, ističe Saša.

Porast životnih troškova usljed globalne ekonomske krize, koja je dodatno zakomplicirana ratom u Ukrajini, mlade u BiH je dodatno obeshrabrila.

I oni koji zarađuju više od zvaničnog prosjeka u BiH, teško se odlučuju na kupovinu nekretnine.

Među njima je i 25-godišnja Dženita koja je zaposlena kao analitičarka u jednoj američkoj korporaciji u Cazinu, gradiću na sjeverozapadu BiH.

Sa mjesečnim primanjima od oko 1.800 maraka (oko 900 eura), proteklih godina je bila podstanar.

Ove godine odlučila je kupiti stan veličine 54 kvadratnih metara, u koji bi trebala useliti na proljeće iduće godine.

Stan u Cazinu se, kako kaže, do nedavno mogao kupiti po cijeni od 1.300 maraka (oko 650 eura) za metar kvadratni.

No, cijene vrtoglavo rastu i u zadnji tren je uspjela dogovoriti cijenu od 1.800 maraka po kvadratu. Samo dan kasnije, porasla je na više od dvije hiljade maraka (hiljadu eura).

“Stan se još gradi. Podgla sam kredit na 15 godina, a rata će mi biti između 600 i 700 maraka. Malo me je strah kako ću uspjeti zbog stalnog rasta cijena i stagniranja plaća”, kaže Dženita za RSE.

Zbog poremećaja na tržištu i rasta inflacije u Bosni i Hercegovini, Udruženje poslodavaca Federacije BiH s granskim sindikatima pokrenulo je pregovore i ispregovaralo nove kolektivne ugovore kojima se predviđa daljnji rast plaća u realnom sektoru, izjavio je direktor tog udruženja Mario Nenadić.

Napominje kako službeni podaci pokazuju da inflacija u Federaciji BiH iznosi oko 17,6 posto i da cijene rastu zbog čega je potrebno žurno raditi na stvaranju preduvjeta za povećanje plaća.

 

Pritom naglašava kako trebaju rasti sve plaće, a ne samo minimalne.

“Poslodavci su predložili paket mjera koje bi doprinijele unaprjeđenju poslovnog ambijenta, pa time i povećanju plaća. To se prije svega odnosi na smanjenje doprinosa i poreza, brojnih i neprihvatljivih parafiskalnih nameta u poslovanju, kao i drugih opterećenja cijene rada. Rast plaća je interes i samih poslodavaca i na tom tragu, narednih dana, zatražili smo i razgovore s parlamentarnim strankama s ciljem traganja za konkretnim rješenjima”, kaže direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

On je naglasio kako pod hitno treba mijenjati postojeće stanje “prema kojem plaćamo najveće doprinose na plaće u regiji, ali i šire”.

Nedostaju radnici u građevinarstvu, drvnoj industriji, uslužnim djelatnostima…

Kad je u pitanju nedostatak radne snage u pojedinim sektorima, Nenadić navodi kako nam radnici nedostaju u proizvodnim djelatnostima, građevinarstvu, drvnoj industriji, uslužnim djelatnostima…

Istodobno, događa se da izvozimo visoko obrazovanu radnu snagu, a uvozimo niskokvalificiranu.

“Neke mjere i vođenje pogrešne politike, doprinose takvom stanju, ali i odlasku radnika generalno. Pored nepostojanja sistemskih rješenja kojima bi se olakšalo poslovanje i smanjila opterećenja cijene rada i poslovanja generalno, olako potpisujemo i razne sporazume koji idu u korist takvom stanju, pri čemu postajemo servis radne snage drugima zemljama”, rekao je Nenadić.

 

Kako zadržati radnike u BiH?

Po njegovim riječima, zadržavanje radnika u Bosni i Hercegovini, ali i nezaposlenih građana, ovisi od čitavog spektra ključnih i neophodnih reformi u društvu.

Prioritetne aktivnosti vlasti i poslodavaca, kako kaže Nenadić, trebaju biti bazirane na rastu neto plaće i poboljšanju položaja radnika.

“Nije rješenje rast bruto plaće, nego se moraju donijeti propisi i mjere koji će osigurati rast neto plaće, tj. onog dijela plaće koji se isplaćuje radniku ‘na ruke’, a s druge strane osigurati smanjenje ukupnih izdvajanja i opterećenja po ovom osnovu”, ističe Nenadić.

On dalje navodi kako bilo koji daljnji rast bruto plaće sa sobom nosi nova opterećenja za poslodavce, a time i značajno povećanje cijena, čime je rast plaća u konačnici, nultog ili negativnog efekta po uposlenike.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena bruto-plaća po zaposlenom za rujan 2022. godine u Federaciji BiH iznosi 1.766 KM. Prema istom izvoru, u odnosu na isti mjesec lani, prosječna mjesečna isplaćena bruto-plaća po zaposlenom nominalno je viša za 13,8 poto, a realno niža za 3,1 posto.

“Nas brinu iznosi bruto plaća, ali još više nas brine činjenica da iz tog iznosa bruto plaće, koji je ogromno opterećenje za poslovne subjekte, radnik dobiva premalo. To se mora pod hitno mijenjati”,  kaže Nenadić.

 

Kome su najviše rasle plaće?

Prema informacijama koje je objavio Federalni zavod za statistiku, u rujnu 2022. u odnosu na kolovoz ove godine, najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti za 7,7, a zatim u djelatnosti obrazovanje za 3,9 posto.

Na pitanje koliko posto radnika je dobilo jednokratnu novčanu pomoć i koliko je ona u prosjeku iznosila, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH odgovorio je kako nemaju točne podatke, ali da zna kako je veliki broj poslodavaca isplatio tu pomoć te je pozvao i ostale, ako su u prilici, da to učine u narednom razdoblju.

Zbog raznih stresnih situacija, izazvanih socio-ekonomskim neprilikama, građani Bosne i Hercegovine sve više posežu za takozvanim “lijekovima za sreću”. Veoma nepovoljan utjecaj na duševno zdravlje građana ostavili su pandemija koronavirusa, te rat u Ukrajini, koji u ljudima budi stare, ali i nove strahove.

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine u prošloj godini uvezenih i proizvedenih antidepresiva i lijekova za smirenje bilo je u vrijednosti oko 22,6 miliona maraka, što je u odnosu na 2017. godinu više za oko 14 posto. Psihološki problemi još su tabu tema našeg društva. Međutim, ozdravljenje je moguće ukoliko se pomoć potraži na vrijeme, kaže specijalist psihijatar Mirela Arnautović-Tahirović.

“Najbolje bi bilo da se jave kada to krene s gubitkom raspoloženja, s pojavom napetosti, nervoze, nesanice, tjeskobe, osjećaja da nemaju zraka, da se guše. Ako osjete da nisu više funkcionalni kao što su bili. Ako konkretno govorimo o derpesiji i anksioznosti, to je sniženo raspoloženje koje traje duže od dvije sedmice i nema nekog specijalnog pomaka, da ih ništa ne može motivirati, relaksirati, opustiti”, objašnjava Arnautović-Tahirović.

Neozbiljno shvatanje problema i potiskivanje osjećaja, strah od osuda ono je zbog čega građani samoincijativno posežu za lijekovima koje ne bi smjeli uzimati bez preporuke stručne osobe. Takvo postupanje može stvoriti samo dodatne smetnje, te dovesti do pogoršanja kliničke slike.

“Vrlo je važno da se shvati da svaki lijek koji se uzima na svoju ruku nije dobar lijek. Ne postoji lijek koji možete uzeti samostalno i da je to dobar lijek za vas”, ističe Arnautović-Tahirović.

Ilhana Dolović-Hadžajlija, magistrica farmacije, pojašnjava da antidepresive i lijekove za smirenje ne trebamo uzimati na svoju ruku, jer u tom slučaju mogu dovesti do ovisnosti. Ukoliko se utvrde blagi ili umjereni poremećaji, kao dodatak ishrani, preporučuju se lijekovi za smirenje na prirodnoj bazi koje, iako nemaju negativne posljedice, treba uzimati prema savjetima stručne osobe.

“Samo je potrebno na takve lijekove, odnosno, dodatke prehrani, skrenuti ljudima pažnju na način upotrebe, koja je doza, da ne bude subdoziran lijek, jer onda nema djelovanja. Onda oni kažu, to meni nije pomoglo. Nije pomoglo jer nisu ga uzeli na adekvatan način”, napominje Dolović-Hadžajlija.

Nažalost, sve veći porast psihosmetnji prisutan je i kod mladih. Predrasude i zablude o psihoterapiji i lijekovima dovode do suicida, kaže Dolović-Hadžajlija. Shodno tome iz apoteka poručuju, kako im se osobe koje osjete bilo koji problem ovog tipa, mogu obratiti za pomoć.

“Pozivam sve ljude koji osjećaju neki problem ili imaju potrebu za razgovorom, tu smo, uvijek prva linija zdravstvenih ustanova. Neka dođu, uvijek smo raspoloženi da im damo savjet. Ukoliko vidimo da to nije u našem dometu, da mi tu ne možemo pomoći, svakako ćemo ih uputiti na pravu adresu”, poručuje Dolović-Hadžajlija.

Stručnjaci su saglasni kako nije, te ne smije biti sramota ukazati na promjene i probleme u mentalnom zdravlju. Apeluju da pacijenti trebaju potražiti pomoć, jer pomoć postoji. Nerazumijevanje i neprihvatanje problema od okoline ne smije i ne treba biti zid spoticanja kada je u pitanju traženje pomoći stručnih osoba.

 

federalna.ba

 

 

Do juna ove godine iz BiH izvezeno peleta vrijednosti oko 27,5 miliona KM, a za čitavu 2021. ovog energenta izvezeno u vrijednosti oko 22,1 milion. U porastu je i izvoz briketa za koje nema zabrane, pa je do oktobra ove godine iz BiH izvezeno briketa vrijednosti oko 11,5 miliona KM, dok je za čitavu prošlu godinu vrijednost izvoza briketa bila oko 13,7 miliona KM

Nedavna odluka Vlade FBiH da snizi cijenu peleta za mnoge građane donesena je kasno jer je većina stanovništva ogrjev za zimu već nabavila. Neki su se usljed enormnog rasta cijene ovog energenta do kojeg je došlo prije Vladine odluke odlučili za neki drugi vid grijanja ove sezone pa im novembarsko sniženje cijene peleta, barem za ovu zimu, i ne znači mnogo.

Stoga je opravdano pitanje zbog čega je Vlada FBiH mjesecima čekala da ograniči cijenu peleta kada su se prijedlozi za donošenje ovakve mjere mogli čuti još početkom ove godine.

Tako su ekonomski stručnjaci i analitičari još prije pola godine upozoravali da pred BiH stoji više ekonomskih izazova, uključujući veliki rast cijene peleta, te da je neophodno da vlasti imaju jasno definirane ekonomske ciljeve i mjere kako bi građani što bezbolnije prebrodili krizu.

Ovih dana, nakon što se Vlada FBiH „probudila“ i ograničila cijenu peleta u BiH, pitali smo makroekonomskog analitičara Faruka Hadžića je li odluka Vlade FBiH došla kasno.

– Mjere za pomoć privredi i građanima u Bosni i Hercegovini se gotovo uvijek donose sa značajnijim zakašnjenjem, kada efekti takvih mjera ne mogu imati isti efekat da je ta mjera donesena kojim slučajem prije. Ipak, kada je u pitanju problematika cijena i dostupnosti peleta, o tome sam dao u septembru jedan prijedlog da se cijena ograniči za domaće tržište u rasponu između 400 i 500 KM, da se minimalno pola proizvedenog peleta plasira na domaće tržište, a da se ostatak prema tržišnim cijenama može izvesti vani, uz ukidanje zabrane izvoza, što bi ustvari kroz ovu mjeru bilo djelomično ukidanje. Efekti sada takve jedne mjere, iako može biti korisna za sve aktere na tržištu, neće imati iste efekte kao prije, ali bilo kakva pomoć u slučaju poremećaja je dobrodošla građanima. Ostaje pitanje koliko građana sada zaista treba pelet u ovo doba godine, jer je veliki dio njih prije osigurao neophodne količine – smatra Hadžić.

S druge strane, ako se analiziraju saznanja koja je imala Vlada proteklih mjeseci, onda je još upitnije zbog čega se mjesecima čekalo na uvođenje mjere ograničenja cijene peleta.

Poznato je, a to je potvrđeno i u odgovoru na upit Fokusa Vladi FBiH upućen nekoliko dana prije donošenja odluke o ograničenju cijene peleta, da je nakon obavljenog inspekcijskog nadzora, po zaduženju Vlade Federacije BiH, Federalna uprava za inspekcijske poslove još u julu, a nakon odluke Vijeća ministara BiH o zabrani izvoza peleta, utvrdila da su proizvođači i prodavci peleta i ogrjevnog drveta, koristeći novonastalu situaciju općeg povećanja cijena robe i usluga, nerealno visoko podigli cijene.

– Federalna inspekcija izvršila je uvid u stanje zaliha i kalkulacije cijena proizvođača i trgovaca peletom i ogrjevnim drvetom u Federaciji BiH. U izvještaju o izvršenim inspekcijskim nadzorima navedeno je da su uočene brojne nepravilnosti i nedostaci u radu subjekata nadzora, a stanje prikazanih zaliha bilo je nerealno nisko i upućivalo je na njihovo špekulativno ponašanje, odnosno imalo je elemente kalkulativnog ponašanja u smislu očekivanja prestanka važenja predmetne odluke Vijeća ministara BiH – naveli su, između ostalog, za Fokus iz Ministarstva trgovine FBiH.

Uprkos ovim nalazima, Vlada FBiH nije učinila ništa da spriječi “divljanje” cijene peleta, pa je ona po toni ovog energenta prije Vladine odluke bila dostigla i iznos od 1.000 KM.

Na naš upit da li je Vlada FBiH provjeravala istinitost navoda koje su proizvođači isticali kao razlog za povećanje cijena peleta iz Ministarstva trgovine FBiH za Fokus su odgovorili “da se za odgovor na ovo pitanje obratimo Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vanjskotrgovinskoj komori BiH i Privrednoj komori Federacije BiH/grupaciji za šumarstvo i drvnu industriju!

Iz Ministarstva trgovine FBiH također kao prepreku ranijem ograničenju cijene peleta navode i to da Vijeće ministara BiH u svojim odlukama o zabrani izvoza peleta i drugih šumskih sortimenata nije ispoštovalo ključni dio iz inicijativa Vlade FBiH.

– Inicijative Vlade Federacije BiH nisu ispoštovane u ključnom dijelu u vezi s rokom trajanja zabrane i u dijelu koji obuhvata šumske sortimente i zbog navedenog Federalno ministarstvo trgovine nije podržalo Odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta koja je donesena na 79. vanrednoj telefonskoj sjednici Vijeća ministara BiH – naveli su iz Ministarstva trgovine FBiH, precizirajući da su u svojim inicijativama odmah tražili da se izvoz ograniči do kraja ove godine i da uključuje i ogrjevno drvo i brikete, što, tvrde, Vijeće ministara BiH nije uvažilo.

No, ovakva opravdanja su najblaže rečeno licemjerna jer se zna da u Vijeću ministara BiH većinom participiraju one stranke na vlasti koje čine i Vladu FBiH i Vladu RS, odnosno da je riječ o vladajućoj koaliciji.

Sama činjenica da je Odluka Vijeća ministara BiH o zabrani izvoza izglasana govori o tome da su u njenom donošenju učestvovali i oni ministri koji dolaze iz stranaka koje čine većinu u Vladi FBiH. Zato ovakvi izgovori ne mogu biti uvaženi, jer ispada da je dio vlasti na entiteskom nivou, i to iz istih stranaka, tražio jedne mjere, a onaj dio vlasti na državnom nivou iz istih stranaka donosio i provodio druge mjere.

Stoga ovakva “opravdanja i izgovori”, pogotovo za građane koji pritisnuti svim poskupljenjima proteklih mjeseci sve teže sastavljaju “kraj s krajem”, ne znače ništa niti mogu biti relevantna.

Tragom informacije Ministarstva trgovine FBiH da su proizvođači peleta u BiH “u nastojanju da izbjegnu donesenu mjeru o zabrani izvoza peleta preorijentirali svoju proizvodnju peleta na proizvodnju briketa i to je u konačnici rezultiralo smanjenjem proizvodnje i ponude peleta na unutrašnjem tržištu”, provjerili smo u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kretanje izvoza i briketa i peleta u ovoj i prošloj godini.

Prema informacijama koje je Fokus dobio iz UIOBiH, do juna ove godine, odnosno do odluke o zabrani izvoza peleta iz BiH, izvezeno je peleta u vrijednosti oko 27,5 miliona KM.

U odnosu na 2021. godinu, kada je za 12 mjeseci izvezeno peleta vrijednosti oko 22,1 milion, jasno je da u ovoj godini izvoz peleta u prvih šest mjeseci bio znatno veći nego za čitavu prethodnu godinu.

Kada je u pitanju izvoz drvenih briketa koji trenutno nije ograničen, do oktobra ove godine iz BiH je izvezeno vrijednosti ovog energenta oko 11,5 miliona KM, dok je za čitavu prošlu godinu vrijednost izvoza briketa bila oko 13,7 miliona KM.

I ovi podaci jasno upućuju da je izvoz i peleta, uprkos zabrani koja je na snazi od juna, i briketa za koje nema zabrane izvoza u ovoj godini znatno porastao.

Ako se ima u vidu da odlukama Vijeća ministara BiH, a i zakašnjelom odlukom Vlade FBiH nisu zadovoljni ni građani ni proizvođači peleta, jasno je da vlasti nisu vodile računa o tome da mjere koje donose budu od koristi svim stranama.

Stoga, jedino što je jasno jeste to da vlasti ovom problemu i njegovom rješavanju niti su posvetile dovoljno pažnje niti su ga rješavale pravovremeno.

 

fokus