Author: admin

  • Jajce uz Banja Luku najzagađeniji grad u BiH

    Jajce uz Banja Luku najzagađeniji grad u BiH

    Zrak u Sarajevu je jutros umjereno zagađen, što znači da neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka. Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani. No, situacija u Sarajevu je ipak nešto povoljnija nego proteklih dana.

    Nezdrav zrak jutros je zabilježen u Banja Luci i Jajcu. To znači da je moguća pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme, a ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.

    Zrak u Tuzli, Zenici, Ilijašu i Visokom je nezdrav za osjetljive grupe. Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.

    Pored Sarajeva, zrak je umjereno zagađen i u Vogošći, Hadžićima, Kaknju, Travniku i Maglaju, dok je zrak dobar u Ivan-sedlu, Livnu i Bihaću, navodi se na stranici Udruženja Eko-akcije.

    federalna.ba/Fena

  • Vlada FBiH: Vanredno usklađivanje penzija od 1. janura u iznosu od 11,1 posto

    Vlada FBiH: Vanredno usklađivanje penzija od 1. janura u iznosu od 11,1 posto

    Završen je sastanak u Vladi Federacije BiH sa Savezom udruženja penzionera Federacije. Vlada je kako je rečeno za BHRT obećala da će po usvajanju bužeta za narednu godinu izvršiti akontativno vanredno usklađivanje penzija od 1. janura u iznosu od 11,1 posto.

    Usklađene penzije bi se trebale početi isplaćivati već petog februara.

    Razliku do procenta koji će se odrediti 15. aprila  na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku izvršit će konačno usklađivanje penzija za narednu godinu.

     

    bhrt

  • “Kralj džeparoša” Elvis Salčinović i njegova grupa osuđeni na 33 godine zatvora

    “Kralj džeparoša” Elvis Salčinović i njegova grupa osuđeni na 33 godine zatvora

    Elvis Salčinović, Toni Hamidović, Luka Hrustić, Kenan Frndić, Božidar Trišić Sud BiH je proglasio krivima i osudio na ukupno 33 godine zatvora zbog međunarodne trgovine ljudima, pranja novca, davanja dara, te davanja i primanja mita.

    Prema optužnici Elvis Salčinović, Toni Hamidović, Luka Hrustić, Kenan Frndić, Božidar Trišić i Nedeljko Dakić se, između ostalog, terete da su u periodu od 2012. do 2015. godine, postali pripadnici grupe za organizirani kriminal kojom je organizirao i rukovodio Elvis Salčinović.

    Navedena grupa je organizirana radi vrbovanja, prevoza, predaje i primanja osoba ženskog spola, kao i maloljetnih osoba u svrhu iskorištavanja tih osoba za vršenje različitih krivičnih djela krađe u državi u kojoj te osobe nemaju prebivalište ili državljanstvo.

    – Optuženi se potvrđenom optužnicom terete i da su u namjeri pribavljanja koristi za sebe ili drugog, nedozvoljeno prevodili i omogućavali prevođenje jednog ili više lica preko državne granice i u tu svrhu sačinjavali, nabavljali i posjedovali lažne putne i lične isprave te su izvršenjem navedenih krivičnih djela, odnosno njihovom eksploatacijom pribavili imovinsku korist u novcu u iznosu od 5.782.094,66 KM, materijalnim dobrima i drugim oblicima koristi, te su novcem pribavljenim izvršenjem krivičnih djela u inostranstvu kupovali pokretnu i nepokretnu imovinu, dograđivali i povećavali vrijednost vlastite imovine, raspolagali njom, vršili konverziju i njihov prijenos sa ciljem ozakonjenja pribavljenog novca, navodi se u optužnici.

    avaz.ba

  • Inflacija podiže cijenu cestogradnje i do 30 posto

    Inflacija podiže cijenu cestogradnje i do 30 posto

    Vlada Federacije BiH najavila je kako će u 2023. godini prioritet staviti na izgradnju brzih cesta, a među prvima će se graditi prometnica Lašva – Travnik – Jajce.

    Radi se o trasi ukupne dužine 66,7 kilometara, koja je podijeljena na tri dionice: Lašva – Nević Polje (24,5 km), Nević Polje – Turbe (10,8 km) i Turbe – Jajce (31,4 km).

    Procijenjena vrijednost cijelog projekta brze ceste, što uključuje eksproprijaciju, projektiranje, građenje i nadzor, iznosi oko 587 milijuna eura.

    Međutim, radi se o procjeni iz 2020. godine, a s obzirom na poskupljenje građevinskog materijala i inflaciju moguće je da će vrijednost investicije biti do 30 posto veća, kazali su Feni iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

    Izgradnja prometnice odvijat će se u fazama, a prva je na redu dionica Lašva – Nević Polje, koja je podijeljena na pet lotova.

    U aprilu ove godine potpisan je ugovor za izgradnju prvog dijela ceste, a radi se o lotu 5, dionici dugoj 4,8 kilometara od petlje Vitez izlaz iz poslovne zone do petlje Nević Polje.

    Vrijednost ugovorenih radova iznosi 74,9 milijuna maraka s uračunatim PDV-om i rokom završetka od 20 mjeseci. Na toj dionici gradit će se četiri mosta i jedan vijadukt.

     

    Autoceste FBiH intenzivno rade na pripremnim aktivnostima za građenje ostalih lotova.

    Iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija podsjećaju kako je u oktobar ove godine izabran projektant za izradu glavnog projekta druge dionice Nević Polje – Turbe. Predmet projektnog zadatka je izrada svih faza glavnog projekta trase i objekata za brzu cestu Nević Polja – Travnik – Turbe. Nakon izrađene projektne dokumentacije bit će pokrenut postupak eksproprijacije, kao i natječaj za izvođača radova i usluge nadzora.

     

    Što se tiče treće dionice Turbe – Jajce za sada je završen idejni projekt.

    Iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija podsjećaju kako je prometnica Lašva – Travnik – Jajce dio međunarodne rute TEN-T Core Network E-761 /Bihać – Bosaski Petrovac Jajce/ i dio setto mreže dionica 2a Okučani (Republika Hrvatska) – Banja Luka – Travnik – Lašva.

    Planirana brza cesta povezat će središnja područja Bosne i Hercegovine s autocestom na koridoru 5c u blizini petlje Lučani (Lašva) te će predstavljati najvažniji putni pravac za Federaciju BiH u smjeru zapad – istok.

    Prometnica će značajno poboljšati kvalitetu života građana BiH jer će skratiti vrijeme putovanja, a poboljšat će se i sigurnost svih sudionika u saobraćaju, pošto se radi o jednom od najopterećenijih cestovnih pravaca u našoj državi, navode iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

    federalna.ba/Fena

  • Odriču li se bijelog hljeba federalni parlamentarci iz prošlog saziva?

    Odriču li se bijelog hljeba federalni parlamentarci iz prošlog saziva?

    Još niko nije podnio zahtjev za isplatu naknade, ali za to postoji jasan razlog

    Konstituirajuća sjednica Doma naroda FBiH i izbor radnih tijela, među kojima je Administrativna komisija koja razmatra zahtjeve za bijeli hljeb, očekuje se poslije Božića

    Nijedan delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH kojem je istekao mandat još nije podnio zahtjev za bijeli hljeb, kaže za Oslobođenje sekretar tog Doma Izmir Hadžiavdić.

    Jedan od razloga zašto još nema zahtjeva najvjerovatnije je to što još nije održana konstituirajuća sjednica novog saziva.

     

    REZULTATI IZBORA

    – Kada je riječ o konstituirajućoj sjednici, to zasad ne mogu procjenjivati, jer nemam nikakvih egzaktnih pokazatelja. Moguće je da se sjednica održi iza Božića, jer imamo sve uslove. Potvrđeni su rezultati izbora, svih 80 delegata je izabrano, tako da postoje uslovi da se održi sjednica, kaže Hadžiavdić.

    Na toj sjednici očekuje se izbor privremenih radnih tijela, među kojima i Administrativne komisije koja bi trebala da razmatra zahtjeve za bijeli hljeb.

    – Očekuje se izbor Administrativne, Komisije za izbor i imenovanja i Mandatno-imunitetske komisije, eventualno i rukovodstva, mada ni to nije nužno, kaže naš sagovornik.

  • Otkazuju se rezervacije: Milionski gubici na bh. planinama, zimsku sezonu može spasiti samo snijeg

    Otkazuju se rezervacije: Milionski gubici na bh. planinama, zimsku sezonu može spasiti samo snijeg

    Prošle godine na bh. planinama su zabilježeni rekordni rezultati u skijaškoj sezoni, ali predviđanja za predstojeću nisu dobra.

    Naime, zbog činjenice da još nije pao snijeg, ali i da zbog visokih temperatura nisu u mogućnosti praviti vještački snijeg, pod velikim znakom pitanja je sezona u januaru i februaru. S ovim problemom susreću se planine u cijelom regionu, a veoma su zabrinuti turistički radnici i vlasnici hotela, motela i apartmana na Jahorini, Bjelašnici, Vlašiću…

    Gosti iz cijele Evrope počeli su otkazivati rezervacije za januar, a ako uskoro ne padne snijeg, štete na bh. planinama mogle bi se mjeriti u desecima miliona.

    – Sezona 21/22 je jedna od finansijski najboljih sezona, što je važno jer to nam osigurava planiranje dugoročnih investicija i realizaciju novih razvojnih projekata. Tek smo na sredini januara i imamo već 50 dana skijanja iza sebe, a dobri vremenski uvjeti omogućili su da prvi u regionu otvorimo skijašku sezonu. Iako planirane investicije za ovu sezonu nisu bile dovoljne da bi zadovoljili sve potrebe naših korisnika, uspjeli smo uspješno realizovati sve planirane najavljene manje projekte, te pokazati da razvoj skijališta ide u pravom pravcu. Za narednu sezonu planirane su investicije u vrijednosti od 15 miliona KM, što predstavlja najveća ulaganja od 2016. godine. Pored planiranih investicionih projekata, radimo na razradi novih, a ključno je povezivanje Bjelašnice i Igmana – rekao je Jasmin Mehić na press konferenciji 18. januara.

    Nažalost, sada je situacija mnogo drugačija.

    – U kompletnom regionu temperature su daleko iznad nekih standardnih prosjeka. U narednih deset dana ne vidimo mogućnost proizvodnje snijega. Naša akumulaciona jezera su puna i timovi su spremni već duže od 30 dana. Imali smo samo pet dana proizvodnje snijega što je nedovoljno da pustimo skijalište u rad. Gledajući prognozu, nažalost, do Nove godine nećemo biti u mogućnosti otvoriti skijalište. Tehnički smo potpuno spremni. Ovo je rizik posla kojim se bavimo, odnosno razvoja skijaškog turizma i nadamo se da će što prije temperatura biti ispod nule kako bismo mogli ponovo početi proizvoditi snijeg ili još bolje da počne padati snijeg – kaže Jasmin Mehić za Faktor.

     

    Ništa bolja situacija nije ni na Vlašiću.

    – Situacija je teška. Prošle godine snijeg je pao oko 10. decembra. Imali smo mali prekid zbog visokih temperatura poslije 20. decembra, ali je opet snijeg pao i imali smo zaista dobru ski-sezonu. Ove godine smo se trudili nizom manifestacija da popravimo situaciju. Imali smo odlično otvorenje sezone i koncerte i svi smještajni kapaciteti su bili puni. Planiramo i doček Nove godine na otvorenom. Vlašić je jedna od najpopularnijih turističkih destinacija za Novu godinu i mislimo da će u tom periodu kapaciteti ponovo biti popunjeni. Međutim, problem nastaje od 3. januara. Ako ne bi bilo snijega, doći će do otkazivanja rezervacija i takva je praksa. Turisti su jako oprezni. Mali je broj rezervacija u januaru jer svi čekaju snijeg. Ako bi snijeg pao 5. januara, popravio bi situaciju. Sezona ne bi bila rekordna, ali bi pomoglo skijalištima i spasila bi se zimska sezona – kaže Miroslav Matošević, direktor Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona.

     

    Iz OC Jahorina ističu da su uložili smo sve napore i u prethodnom periodu preduzli sve aktivnosti neophodne za početak sezone.

    – Nažalost suočavamo se sa veoma nepovoljnom situacijom kada je organizacija skijanja u pitanju. Ski staze su uređene, žičare remontovane i jezera za vještačko osnježavanje u potpunosti napunjena vodom. Da bi tradiconalni sistem vještačkog osnježavanja adekvatno funkcionisao neophodno je da kombinovana temperatura vazduha bude -3 stepena celzijusa ili niža, takođe za potpuni efekat neophodna je i niža vlažnost vazduha. SnowFactory sistem osnježavanja koji proizvodi snijeg na temperaturi do +15 stepeni nabavljen prvenstveno za potrebe organizacije Ski Kup-a na ski stazi Prača premješten je na poligon Poljice i konstantno je u pogonu. Nažalost jedan SnowFactory sistem nema kapacitet da osnježi kompletnu Jahorinu.

    Protiv prirode se ne može i upravo svjedočimo toj činjenici. Za sada čekamo povoljne uslove za pokretanje skijališta i u skladu sa situacijom ćemo odlučivati naše naredne korake. U skladu sa trenutnim vremenskim prognozama i pojavom temperaturne inverzije tokom koje se bilježe niže temperature vazduha u gradu nego na planini Olimpijski centar Jahorina obavještava skijaše da adekvatna i bezbjedna priprema skijaških staza neće biti moguća u narednih 15 dana. Dakle, nažalost, do 5. januara neće biti moguće organizovati skijanje na Jahorini, ukoliko ne dođe do promjene meteoroloških uslova i pojave temperaturnog minusa koji je neophodan za funkcionisanje sistema za vještačko osnježavanje – kažu iz OC Jahoriina.

     

    faktor.ba

  • Federalna vlada, poslodavci i sindikati u srijedu razmatraju iznos najniže plate za 2023.

    Federalna vlada, poslodavci i sindikati u srijedu razmatraju iznos najniže plate za 2023.

    Sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH najavljena je za srijedu 28. decembar. Jedna od tačaka predloženog dnevnog reda je i usklađivanje najniže plate za narednu godinu.

    Ekonomsko socijalno vijeće je tripartitno tijelo na teritoriji FBiH osnovano 27.08.2002. godine potpisivanjem Sporazuma o osnivanju Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine između predstavnika Vlade FBiH, Saveza samostalnih sindikata BiH i predstavnika Udruženje poslodavaca FBIH.

    Vlada FBiH, poslodavci i sindikat već neko vrijeme traže svima prihvatljiv mehanizam usklađivanja plata zbog inflacije sa kojom se ekonomije ove godine suočavaju.

    Ranije je utvrđeno da najniža plata tokom 2022. godine iznosi 543 KM, a predstavnici sindikata su tražili da taj iznos bude povećan na 1.000 KM usvajanjem akta kojim bi se regulirala minimalna plata.

    Poslodavci traže izmjenu zakonodavnih rješenja kojima se smanjuje stopa oporezivanja i doprinosa, za što tvrde da će po automatizmu rezultirati i većim platama za radnike.

    Iako neki poslodavci već tvrde da se plate radnicima u realnom sektoru kumulativno sa ostalim naknadama isplaćuju u iznosu većem od 543 KM, ostaje da se vidi koliki je iznos vladinog utvrđenog iznosa plata za 2023. godinu i šta su sve zahtjevi predstavnika sindikata.

  • Ledena oluja okovala dijelove Amerike, zvaničnici je nazvali “epskom katastrofom”

    Ledena oluja okovala dijelove Amerike, zvaničnici je nazvali “epskom katastrofom”

    Snježna oluja paralizirala je Buffalo (savezna država New York) na Božić, zarobivši vozače i spasilačke službe u njihovim vozilima, ostavivši hiljade domova bez struje i povećavši broj poginulih u olujama koje su danima pogodile veći dio Sjedinjenih Američkih Država.

    Najmanje 30 ljudi je poginulo u incidentima vezanim za vremenske neprilike u SAD-u, otkako je velika hladnoća zahvatila ovu državu, zajedno sa snijegom, ledom i olujnim vjetrovima.

    Veći dio smrtnih slučajeva u Buffalu i njegovoj okolini na rubu jezera Erie u zapadnom NY povezan je s “jezerskim efektom” što je rezultat hladnog zraka koji se kreće iznad toplijih jezerskih voda.

    Posljednje tri preminule osobe su pronađene u automobilima u sniježnim nasipima. Službe su saopćile kako će broj žrtava sigurno rasti.

    “Ovo je Božić kojem se niko od nas nije nadao niti očekivao”, napisao je jedan od zvaničnika.

    Guvernerka New Yorka Kathy Hochul nazvala je to “epskom, jednom u životu” vremenskom katastrofom koja je rangirana kao najžešća zimska oluja koja je pogodila šire područje Buffalo od velike snježne oluje 1977. u kojoj je poginulo skoro 30 ljudi.

    “Sada smo premašili razmjere te oluje, u njenom intenzitetu, dugovječnosti, žestini njenih vjetrova”, rekla je Hochul dodajući da će oluja vjerovatno ostati upisana u historiju kao “mećava 22.”

    Najnovija oluja nastala je skoro šest nedelja nakon što je rekordna, ali kratkotrajna oluja sa efektom jezera pogodila zapadni New York.

    Uprkos zabrani cestovnog saobraćaja koja je uvedena od petka, stotine vozača okruga Erie zaglavili su se u svojim vozilima tokom vikenda, a snage Nacionalne garde pozvane su da pomognu u spašavanju.

    Mnogi snježni plugovi i druga oprema poslana u subotu i nedjelju zaglavila su se u snijegu, pa su angažovane spasilačke ekipe.

    Policijska uprava u Buffalu objavila je online molbu građanima za pomoć u potragama i oporavku, tražeći od onih koji “imaju motorne sanke i voljni su pomoći” da pozovu dežurnu liniju za upute.

    Ozbiljnost nevremena je očigledna čak i za region naviknut na surovo zimsko vrijeme.

    Ukupne količine snijega bilo je teško izmjeriti zbog žestokih vjetrova koji su smanjili akumulaciju između kuća, ali su nagomilali nanos od 1,5 metara, rekla je Christina Klaffka, stanovnica sjevernog Buffala.

    Guvernerka New Yorka Katy Hochul je u nedjelju rekla novinarima da je Bidenova administracija pristala podržati njen zahtjev za proglašenjem savezne katastrofe.

    Oko 200 vojnika Nacionalne garde mobilizirano je u zapadnom New Yorku kako bi pomogli policiji i vatrogasnim ekipama, proveli zdravstvene provjere i dopremili zalihe u skloništa.

    Više od 1,5 milion ljudi je ostalo bez električne energije, a hiljade letova je otkazano.

  • Danas sunčano uz malu do umjerenu oblačnost

    Danas sunčano uz malu do umjerenu oblačnost

    Jutros je u Bosni bilo magle i niskih oblaka, a u ostalim dijelovima sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

    Temperature zraka u 07 sati: Bjelašnica 0 stupnjeva, Bugojno, Sokolac i Srebrenica 1, Sanski Most i Sarajevo 2, Banja Luka, Prijedor i Tuzla 3, Zenica 5, Doboj i Ivan Sedlo 6, Široki Brijeg 7, Trebinje 8, Drvar i Mostar 9, Gradačac, Livno i Neum 10, Bihać 15 stupnjeva. Atmosferski tlak je u Sarajevu iznosio 948 milibara, za 7 milibara je viši od normalnog i sporo raste.

    Danas u Bosni i Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, uz postepeno naoblačenje tokom dana. Po kotlinama Bosne i uz riječne tokove magla i niska oblačnost. U večernjim satima, sa ponedjeljka na utorak, u sjevernim područjima Bosne se očekuje i kiša. Vjetar slab do umjeren južnog i jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura od 11 do 18 stupnjeva.

    U Sarajevu u jutarnjim satima moguća je magla i niska oblačnost. U ostatku dana sunčanije. Najviša dnevna temperatura oko 12 stupnjeva.

  • Ljudi kreditima pokušavaju zatvoriti rupe

    Ljudi kreditima pokušavaju zatvoriti rupe

    Za razliku od vlada evropskih zemalja, koje ozbiljnim ekonomskim mjerama stanovništvu nastoje ublažiti posljedice krize, bosanskohercegovačka vlast – i ona na odlasku i ona buduća – brine isključivo za sebe. Umjesto da nikad punije budžete, koji nisu rezultat njihove sposobnosti nego drastičnog povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, iskoriste za stvaranje nove vrijednosti, oni se utrkuju u povećanju plaća i osiguranju tzv. bijelog hljeba. A većini građana, kojima je i prosječna plaća tek misaona imenica, preostali su komercijalni krediti i dužničko ropstvo. Ili promjena svijesti što znači preuzimanje sudbine u vlastite ruke.

    Među gotovo jedanaest milijardi maraka, koliko su kod komercijalnih banaka, prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, u prvih deset mjeseci ove godine kreditno zaduženi građani ove zemlje, više od sedamdeset procenata ili gotovo osam milijardi su nenamjenski potrošački krediti. Tome treba dodati i milijardu maraka kredita kod mikrokreditnih organizacija. Njima bosanskohercegovački narodi, u koje se nosioci izvršne i zakonodavne vlasti kunu, nastoje održati privid života. Posljedica je to improvizacija vlasti u ekonomskoj politici na svim nivoima, ali i kulture i odnosa prema radu u ovoj zemlji.

    „Sa ekonomske strane kad uspoređujemo BiH i zemlje okruženja i zemlje EU – mi malo radimo, a dobro živimo. Većina ima kredite, većinom se koriste za osnovne potrebe prehrane“, kaže Jelena Ljubas-Ćurak, docentica na Fakultetu poslovne ekonomije Sveučilišta Vitez.

    Akademik Slavo Kukić objašnjava kakoa ljudi preko tih kredita pokušavaju zatvoriti rupe koje su sve veće – na taj način zapadaju u sve veće dubioze i sve manje realnim čine mogućnost da se iz tih dubioza uopće izvuku.

    Stoga se umjesto kreditnog zaduženja, Jelena Ljubas-Ćurak, ekonomska stručnjakinja, zajedno s mužem, građevinskim inženjerom, nakon redovnih poslova odlučila proizvoditi hranu za potrebe svoje četveročlane porodice, na koju se u ovoj zemlji troši najveći dio plaće: „Zasadili smo mali voćnjak, tek mu je početna faza, imamo dva mala plastenika i njivu smo proširili u odnosu na prošlu godinu“.

    I Mevlisa Šakić, koju je za ekonomično vođenje domaćinstva školovao život, odabrala je drugačiji put u prevazilaženju krize. Uz proizvodnju povrća i mlijeka za vlastite potrebe, ali i prodaju, čime svojoj porodici osigurava zdravu hranu, jednostavnom računicom objašnjava uštede na hljebu: „Mojoj šestočlanoj porodici bi trebalo oko 300 KM mjesečno samo za hljeb. Ovako ne potrošim ni 50 maraka. Meni se svakodnevno isplati kuhati hljeb“.

    Potvrđuje ovo i Zehra Hasanović, koja od prije sedam godina za potrebe vlastitog restorana kuha hljeb, koji peče u dva obična šporeta: „Tada sam za hljeb davala blizu 2000 maraka mjesečno i onda sam rješila da ja sama pravim hljeb svojim gostima. Vidjela sam da je to jako unosno jer sam smanjila potrošnju za hljeb najmanje 70%“.

    Jer – uvijek je bilo kriza, kažu naši sagovornici, ali je na nama kako ćemo se suočiti s njima.

    Ljubas-Ćurak kaže kako se treba bojati rada i života na selu

    „Rješenje je u tome da se okreneš i da se vrtiš u onome što imaš, ali i da svojih 12 ili 24 sata posvetiš tome kako stvoriti materijalnu vrijednost kako bi prehranio sebe i obitelj“, kaže Kukić.

     

    Hasanović kaže kako je uvijek u životu znala da posloži prioritete.

    Možda bi o prioritetima u ovoj zemlji od ovih sasvim običnih velikih žena trebali učiti oni koji nam svake dvije godine sa predizbornih plakata obećavaju bolji život. I uvijek ga osiguraju, ali sebi.

     

    federalna.ba