Nekon Jesenje svečanosti, polaznici donjovakufskog vrtića su u Domu kulture održali i Zimsku svečanost pod nazivom “Bijeli grad”. Naši mališani su predstavili bogat i raznovrstan pogram.
Pogledajte kako su se svi noćas lijepo proveli u Domu kulture:
https://youtu.be/BbNQtbN8oCE
Slovenija je do kraja septembra ove godine izdala 13.914 radnih dozvola državljanima BiH, od kojih se 8.809 odnosi na nove, a 5105 na produženje već izdanih, piše Večernji list BiH.
Broj izdanih radnih dozvola u ovoj godini blago je povećan u odnosu na prethodnu, što i ne čudi jer sve više građana BiH nastoji pod svaku cijenu, zbog loše ekonomske situacije, otići iz zemlje.
Na sastanku predstavnika bh. i slovenskih institucija, održanom prošlog mjeseca, razgovarano je i o potrebi uvođenja dvojezičnog ugovora o radu jer se bh. radnici nerijetko nađu u problemima zbog nepoznavanja jezika. Potpišu ugovore koji ne odgovaraju prethodnom usmenom dogovoru.
Rješavanje ovog problema u cilju je i Sloveniji jer ta zemlja očajnički treba radnu snagu te potencijal vidi upravo u BiH.
Naime, vlada Roberta Goloba nastoji olakšati i ubrzati administrativne procedure za dobivanje radnih i boravišnih dozvola za strane radnike i njihove porodice u ovoj zemlji. To je za Srpskainfo potvrdila Sanja Ajanović Hovnik, slovenska ministrica javne uprave.
Prema podacima Ministarstva javne uprave Republike Slovenije, u “deželi” već živi više od 100.000 državljana BiH te gotovo 25.000 državljana Srbije, koji imaju privremenu ili stalnu dozvolu za boravak, ali to nije dovoljno.
“U Sloveniji godišnje oko 40.000 radnika ode u penziju, a oko 20.000 novih dolazi na tržište rada. Dakle, nerazmjer je očigledan, a ako uzmemo u obzir demografske pokazatelje i ekonomski rast, ta se provalija neće smanjivati. Naprotiv”, kazala je Ajanović Hovnik.
Uprkos tome što Slovenija vapi za stranim radnicima, oni koji se žele zaposliti i nastaniti u toj zemlji suočavaju se s administrativnim preprekama. Naime, ekonomija se razvija, ali je javna uprava “zastala u devedesetima”. Ministrica Ajanović Hovnik kazala je kako čekanje na takozvane enotne dozvole, koje su istodobno i boravišne i radne, u pojedinim lokalnim upravama traje mjesecima, a najteža je situacija u Ljubljani.
“U Ljubljani imamo više od 16.000 zahtjeva koji još nisu došli na red za rješavanje, a procjenjuje se kako je, od 5000 do čak 6000 zahtjeva na čekanju duže od tri godine. Vjerovatno je većina tih ljudi već otišla iz Slovenije”, kazala je ministrica.
Kada su istraživali zašto stalno raste broj neriješenih predmeta, ne samo u Ljubljani nego i u Mariboru, Novom Mestu, Kopru i Novoj Gorici, ispostavilo se da je u više od 50 posto slučajeva postupak usporen zbog nepravilno popunjenih zahtjeva. Razlog je nepoznavanje jezika pa razmatraju uvođenje zahtjeva na kojima će biti, kako kažu, “srpskohrvatski” jezik.
Ministrica najavljuje donošenje novih zakona po hitnom postupku kako bi se olakšao dolazak radnicima iz BiH, Srbije i drugih zemalja. U Sloveniji iz BiH uglavnom traže vozače, zavarivače i ostale zanate koji su u vezi s građevinskim sektorom te pomoćne radnike.
Neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine za novogodišnje praznike su 1., 2. i 3. januar 2023. godine.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike saopćilo je da se, u skladu sa zakonskim odredbama, Nova godina kao praznik obilježava dva dana – 1. i 2. januara. Ukoliko jedan od dana u koje se obilježava Nova godina pada u nedjelju, praznikom se smatra prvi naredni dan poslije ta dva dana.
S obzirom na to da je 1. januar 2023. godine u nedjelju, iz Federalnog ministarstva obavještavaju da su nedjelja 1. januar, ponedjeljak 2. januar i utorak 3. januar 2023. godine neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
Naime, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obrazložilo je da je Nova godina praznik koji se obilježava dva dana (1. i 2. januara) u skladu sa Zakonom o praznicima, koji se na osnovu Uredbe sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona, odnosno Zakona o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom, primjenjuje kao federalni zakon.
Tim Zakonom je propisano da, ukoliko jedan od dana u koje se obilježava Nova godina pada u nedjelju, praznikom se smatra prvi naredni dan poslije ta dva dana.
Na dane praznika poslodavci, ustanove, organi uprave i druge pravne osobe ne rade, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Nastavljajući aktivnosti u okviru strateškog opredjeljenja Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevou borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, po Naredbi Suda Bosne i Hercegovine, u saradnji i pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, policijski službenici Uprave policije proveli su tokom dana akciju kodnog naziva “Šakal”.
Tom prilikom na području Kantona Sarajevo izvršeni su pretresi objekata i vozila koje koriste osumnjičena lica, te su pronađeni i privremeno oduzeti predmeti koji se dovode u vezu sa izvršenim krivičnim djelima, među kojima određena količina materije koja svojim izgledom asocira na opojne droge “Kokain” i “Marihuanu”, više mobilnih telefona i veća količina novca.
Velika akcija MUP-a KS: Najmanje jedna osoba uhapšena
Crna hronika
Velika akcija MUP-a KS: Najmanje jedna osoba uhapšena
26.12.2022 u 16:14
Zbog sumnje da su počinili krivična djela koja se dovode u vezu sa neovlaštenim prometom opojnih droga, uhapšeni su:
– K. B. rođen 1988.g.,
– K. M. rođen 1984.g.,
– J. K. rođen 1970.g. i
– Z. B. rođen 1985.g.
Osumnjičena lica su smještena u prostorije za zadržavanje lica lišenih slobode MUP-a Kantona Sarajevo.
Pod nadzorom postupajućeg tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine policijski službenici Uprave policije MUP-a KS nastavljaju dalji rad na rasvjetljavanju i dokumentovanju izvršenih krivičnih djela, kao i kriminalističkoj obradi osumnjičenih lica, saopćeno je iz MUP-a Kantona Sarajevo.
avaz.ba
Predstavnici Javnog preduzeća “Nacionalni park Una” danas su prezentirali prvu vlastitu topografsku kartu, koja je izrađena uz pomoć domaće firme Adverto media.
-Ovo je prva topografska karta kompletnog područja Nacionalnog parka Una od 19.800 hektara, ali i sa kontakt zonama. To je još jedan korak naprijed u planiranju, odnosno realizaciji naših programskih ciljeva. Poslužit će kao osnova svim planerima, urbanistima i svima onima koji se bave urbanim planiranjem i izradom regulacionih urbanističkih planova, posebno za naše interesno područje Nacionalnog parka Una. Vjerujem da će itekako biti od pomoći i našim posjetiteljima i turistima – kaže direktor Javnog preduzeća “Nacionalni park Una” Amarildo Mulić.
Riječ je o generalnoj topografskoj karti koja je izrađena u razmjeri 1:100.000.
-Karta će zapravo biti podloga za sve ostale aktivnosti vezane za informativne sadržaje u Nacionalnom parku. Ima višestruki značaj. Uključit će određene toponime koji se nalaze u samom području, gdje ćemo po prvi put na jednom mjestu imati sve sadržaje koji se tiču Nacionalnog parka Una. Koristi će, između ostalih, imati i hotelijeri i ugostitelji, jer će izuzetna karta biti na raspolaganju svim njihovim gostima – kazao je vlasnik i direktor firme Adverto media u Bihaću Orhan Midžić.
Na osnovu ove topografske karte uslijedit će i aktivnosti na izradi mapa biciklističkih i rekreativnih staza u samom Nacionalnom parku Una.
federalna.ba/Fena
Sve osobe koje su nestale kod Lecha am Arlberga u Austriji su spašene, pišu njemački mediji.
Posljednja dva nestala ljubitelja zimskih sportova spašena su rano jutros zahvaljujući velikoj akciji spašavanja u koju su uključeni psi tragači i desetine pomagača.
Prema riječima portparola Operativnog centra, osam ljubitelja zimskih sportova preživjelo je lavinu u skijaškom području Lech Zürs am Arlberg (Austrija). Ukupno su četiri osobe povrijeđene, od kojih jedna teže.
Turistički zvaničnici identifikovali su strance, a među njima su bili i državljani BiH i Hrvatske, prenosi NewsSky.
“Divna je to vijest, pravo božićno čudo”, pišu njemački mediji. Više od 200 spasilaca na Božić je pokušavalo pronaći ljude koja je zatrpala lavina. Neposredno nakon lavine, vlasti su pretpostavljale da je deset ljudi zatrpano.
Povremeno je bilo angažovano sedam helikoptera, a snježne mase pretraživali su i psi. “Činimo sve što možemo kako bismo spasili ljubitelje zimskih sportova”, rekli su iz općine Lech.
radiosarajevo
Na Vlašiću će ove godine u organizaciji Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona uz podršku Vlade SBK/KSB i Općine Travnik, kao i hotelijera sa područja Vlašića, biti organiziran javni doček i proslava Nove godine.
Iz Turističke zajednice SBK/KSB najavili su da će kao i prethodnih godina program za doček i proslavu Nove godinu biti održan u brojnim privatnim aranžmanima ugostiteljskiih objekata i vikend kuća na Vlašiću, ali također i na otvorenom, koji će biti održan na platou Babanovca.
Direktor Turističkog ureda Turističke zajednice SBK/KSB Miroslav Matošević je kazao da će svi gosti na Vlašiću imati priliku uz DJ-a Exita i vatromet uživati u dobrom provodu i na otvorenom i u zatvorenim objektima.
„Na Vlašiću na svakom koraku vlada predivna praznična atmosfera, a proslava novogodišnje noći će biti kruna sadržaja ove zime. Vlašić je prepoznatljivo i omiljeno mjesto, kao i popularna novogodišnja destinacija koja pivlači brojne domaće i strane posjetitelje, bez obzira na snijeg,“, kazao je Matošević.
Voditelj hotela Sunce Dino Korugić ističe kako su svi smještajni kapaciteti popunjeni i rezervirani još početkom decembra, te da je bez obzira na nedostatak snježnih padavina, Vlašić veoma atraktivna zimska destinacija.
Travnicki.ba
Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u novembru je veća za 1,9 posto u odnosu na oktobar, objavio je Federalni zavod za statistiku.
Industrijska proizvodnja u FBiH, kalendarski prilagođena, u novembru ove u odnosu na isti mjesec prošle godine manja je za 0,8 posto.
Proizvodnja kapitalnih proizvoda u novembru je veća za 6,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, energije za 4,2 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 2,7 posto, intermedijarnih proizvoda za 1,8 posto, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,1 posto.
U novembru, u odnosu na isti mjesec lani, proizvodnja kapitalnih proizvoda veća je za 10,4 posto, intermedijarnih proizvoda za 0,3 posto, dok je proizvodnja energije manja za 12,9 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju manji za 3,6 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,7 posto.
Desezonirana industrijska proizvodnja u novembru u odnosu na oktobar u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom veća je za 5,9 posto, u vađenju ruda i kamena za 5,5 posto, te u prerađivačkoj industriji za 1,6 posto.
U novembru ove, u odnosu na isti mjesec 2021. godine, industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, u vađenju ruda i kamena veća je za 6,5 posto, u prerađivačkoj industriji za 2,2 posto, dok je u snabdijevanju električnom energijom i gasom manja za 17,2 posto.
bhrt
Potrošačke cijene u BiH u novembru u odnosu na prethodni mjesec ove godine u prosjeku su porasle za 0,2 posto.
U novembru u odnosu na oktobar ove godine, hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su skuplji za 0,7 posto, namještaj i kućanski uređaji za 1,3 posto, zdravstvo za 0,3 posto, prevoz za 0,2 posto, komunikacije, rekreacija i kultura, obrazovanje, restorani i hoteli za po 0,1 posto, te ostala dobra i usluge za 0,6 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Alkoholna pića i duhan u prosjeku su bili jeftiniji za 0,2 posto, odjeća i obuća za 0,4 posto i stanovanje i režijski izdaci za 1,3 posto.
Na godišnjem nivou u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena od 16,3 posto.
Hrana i bezalkoholni napici u prosjeku su poskupili za 24,5 posto, u novembru ove godine u odnosu na novembar lani, alkoholna pića i duhan za 2,5 posto, stanovanje i režijski izdaci za 19,1 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 12,2 posto, zdravstvo za 2,2 posto, prevoz za 23,8 posto, komunikacije za 1,5 posto, rekreacija i kultura za 11,5 posto, obrazovanje za 2,4 posto, restorani i hoteli za 11 posto, te ostala dobra i usluge za 8,1 posto.
Prosječni pad cijena zabilježen je u odjeljku odjeća i obuća za 7,1 posto.
federalna.ba/Fena
Zbog nedostatka domaće radne snage gotovo svakog mjeseca u Federaciji BiH izda se dvjestotinjak radnih dozvola za strane državljane.
Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, samo tokom septembra ove godine stranim državljanima odobrene su 182 radne dozvole, a tokom augusta 208 radnih dozvola.
Isti podaci pokazuju da je u septembru ove godine stranim državljanima odobreno 212 radnih dozvola, u julu 178 radnih dozvola, u maju 103 radne dozvole, a u aprilu 181, piše Večernji list BiH.
Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH pokazuju da je u prvih šest mjeseci 2022. ukupno za područje cijele države BiH izdano 1270 radnih dozvola, što je povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 274 radne dozvole.
RAST ĆE BROJ STRANACA
Najviše radnih dozvola izdano je za sektore građevinarstva, trgovine i poslovanja nekretninama, i to za državljane Srbije (253), Turske (242), Kine (85), Kuvajta (60), Bangladeša (48), Ujedinjenih Arapskih Emirata (42), Sirije (36), Albanije (35), Hrvatske (32) i Saudijske Arabije (30).
Sudeći prema rezultatima istraživanja tržišta rada 2022./2023., koje na godišnjoj razini provode Federalni zavod i županijske službe za zapošljavanje, broj stranaca u idućem bi razdoblju mogao samo rasti. Od ukupno 1380 anketiranih poslodavaca, njih 790 ili 57,2% iskazalo je potrebu za zapošljavanjem novih radnika u 2023. godini (čak njih 5630), uglavnom zbog očekivanog povećanja obujma poslovanja.
Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u idućoj godini iskazane su za zanimanjima u industriji (31%), kao i u uslužnim djelatnostima (31%), zatim u trgovini (27%) i građevinarstvu (11%). Riječ je upravo o onim sektorima gdje već nedostaje domaće radne snage.
Najtraženija zanimanja, prema rezultatima anketiranja, bit će prodavač – trgovac, konobar, šivač, bravar, zavarivač, telefonist – operater u pozivnom centru, kuhar, vozač kamiona, zidar, CNC operater, stolar, tesar, krojač, armirač, elektrotehničar i strojarski tehničar.
Radna dozvola strancima omogućava pravo na rad u BiH na isti način kao i državljani BiH, s jednakim pravima i obvezama. Zavod za zapošljavanje izdaje radnu dozvolu na temelju Zakona o zapošljavanju stranaca.
Trajanje radne dozvole je najviše godinu dana te se mora obnoviti prije isteka roka, godinu dana od datuma izdavanja. Iz Udruženja poslodavaca FBiH navode kako je za dobivanje ove dozvole potrebno oko šest mjeseci.
GODIŠNJA KVOTA I POTREBE
Zbog sve veće potrebe poslodavaca za uvozom radne snage Vijeće ministara BiH je prije nekoliko mjeseci na prijedlog Ministarstva civilnih poslova donijelo odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2022. godinu, kojom se u značajnoj mjeri povećava broj radnih dozvola koje se u Bosni i Hercegovini mogu izdati strancima.
Tako je broj dozvola u prerađivačkoj industriji za FBiH s ranije predloženih 70, na inzistiranje Udruge poslodavaca FBiH, povećan na 300, u djelatnosti proizvodnje i opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom s pet dozvola za FBiH na 110, u djelatnosti građevinarstva u odnosu na predloženih 30 za FBiH, broj dozvola povećan je na 320.
Kada je u pitanju djelatnost prijevoza, skladištenja i veza, broj dozvola je s predloženih 10 povećan na 20 u FBiH. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane, u sektorima hotelijerstva i ugostiteljstva s ranije predloženih 30 broj dozvola u FBiH povećan je na 150. Što se tiče djelatnosti informacija i veza, broj dozvola je s predloženih 10 u FBiH povećan na 110.
Prema podacima Udruženja poslodavaca FBiH, u ovome trenutku na tržištu radne snage u BiH nedostaje oko 30.000 radnika, posebno u proizvodnim djelatnostima, poput građevine, drvne i hemijske industrije… S druge strane, 30. rujna ove godine na evidencijama službi za zapošljavanje bilo je registrirano 284.988 osoba, od čega 64.987 u dobi između 15 i 29 godina.
biznis.ba